Radio Donji Vakuf

Category: Opći izbori 2022

  • OIK Donji Vakuf: Izmjena Odluke o imenovanju članova biračkih odbora 2022.

  • KO SDP BiH SBK/KSB – reakcija na saopćenje Temeljnih boračkih organizacija SBK-a

    Saopćenje za javnost
    -Povod današnje press konferencije, jeste reakcija na saopštenje za javnost koje je prije par dana upućeno medijima od strane predsjednika Temeljnih boračkih organizacija Srednjobosanskog kantona.
    Potpisnici ovog saopštenja otvoreno pozivaju svoje članstvo da na predstojećim izborima glasaju isključivo za određene kandidate sa liste Stranke demokratske akcije i za SDA.
    Ovo je čista zloupotreba funkcija i pečata od strane pojedinaca koji su već decenijama na ovim funkcijama i koji su ovo saopštenje izdali bez bilo kakvih konsultacija sa svojim Upravnim odborima i svojim organizacijama na općinskim nivoima.
    Svjesni da vladajuća SDA sigurno gubi izbore, ne iznenađuje nas da režimski predsjednici kantonalnih boračkih organizacije na ovaj nizak i nemoralan način pokušavaju pomoći svojoj stranci da ostane na vlasti, a što bi za njih lično značilo nastavak uživanja u svim blagodatima vlasti koje ostvaruju na račun svojih članova.
    Činjenica je da Srednjobosanski kanton preko Uprave za pitanja boraca, na godišnjem nivou izdvaja 350.000,00 KM, isključivo za rad kantonalnih boračkih udruženja, od čega više od pola tih sredstava ide za rad ovih udruženja, odnosno Savezu RVI, OPŠ i PB, i organizaciji DB, dok se udruženje dobitnika priznanja finansira na drugi način odnosno po realizaciji projekata iz plana rada.
    Ovom prilikom javno pitamo predsjednike tih udruženja, a i njihove članove, šta od sredstava koja dobiju od Vlade SBK ima obični član?
    Kada pogledate iznos novca o kojem se radi i podijelite to na mjesečni nivo, ispada da je bolje biti predsjednik udruženja nego ministar u vladi.
    Jedna od neistina koja je iznesena je da samo na listama SDA ima ratnih komandanta i doktora, što je potpuno netačno.
    Na listama SDP imamo i komandanata : Sead Sinanbašić, Nazif Kahrić, kao i ljekara: ratni hirurg Sifet Mrkonja, Salih Terzić koji je bio Načelnik saniteta brigade i isti je RVI.
    Ovim saopštenjem predsjednik udruženja odlikovanih, ubjeđuje predsjednika OO SDP BiH Bugojno, koji je bio komandir diverzantskih jedinica i dobitnik najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan, da glasa umjesto za sebe, tamo za nekog komandanta bataljona protiv kojeg je podnesena krivična prijava zbog izbjegavanja mobilizacije.
    Ukoliko SDP BiH, nakon izbora, bude u kapacitetu da utječe na donošenje odluka na nivou kantona , ono što ćemo prvo uraditi jeste da sredstva kojima se finansiraju predsjednici kantonalnih udruženja usmjerimo u namjenu gdje će koristi od tog novca imati pripadnici boračke populacije.
    Također, sigurno ćemo ispraviti nanesenu nepravdu koja je učinjena Zakonom o egzistencijalnoj naknadi, te pravo na istu će imati svi nezaposleni demobilisani borci, bez obzira na godine.
    Boračkoj populaciji poručujemo:
    – Idući put kada budete birali rukovodstvo udruženja koja vas predstavljaju nemojte birati lažne RVI, protiv kojih se vode sudski procesi zbog zloupotrebe ovlasti.
    – Pozivamo sve pripadnike boračke populacije da 02. oktobra izađu na izbore i zaokruže one pojedince i političke stranke za koje vjeruju da će ih najbolje predstavljati i braniti njihove interese.
    KO SPD BiH SBK / KSB

  • Na Općim izborima u BiH 5.903 biračka mjesta, pravo glasa ima više od 3,3 miliona birača

    Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Općim izborima imat će 3.368.666 birača podaci su Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

    U nedjelju, 2. oktobra, na izborni dan u Bosni Hercegovini biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 sati, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

    Da bi mogao glasati, birač na biračkom mjestu mora pokazati jedan od važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine, a to su lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.

    Sigurnosni štambilji

    Novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače su te da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan. Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.

    Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu.

    Glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

    Inače, glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, bit će organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto bit će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

    Centralna izborna komisija BiH je 25. augusta godine donijela Odluku o zaključivanju i potvrđivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine i objavljivanju broja birača za svaku izbornu jedinicu sa stanjem na dan 18. augusta godine u 24 sata.

    Prema navedenoj odluci 3.368.666 birača su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine. Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124.

    Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.

    Na glasačkom listiću 127 političkih subjekata

    Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine.

    Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

    Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine.

    Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti.

    Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata.

    Bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti.

    Naime, biraju se tri člana Predsjedništva BiH, u Parlamentarnu skupštinu BiH ukupno 42 zastupnika – iz FBiH 28 (21 direktno i 7 kompenzacijski mandati), iz RS 14 (9 direktno i 5 kompenzacijski mandati), Predstavnički dom Parlament FBiH 98 zastupnika (73 direktno i 25 kompenzacijski mandati), Narodnu skupštinu RS 83 zastupnika (63 direktno i 20 kompenzacijski mandati), kao i predsjednik i dva potpredsjednika RS-a.

    U Kanton 1 (Unsko-sanski kanton) bira se 30, Kanton 2 (Posavski kanton) 21, Kanton 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kanton 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kanton 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kanton 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kanton 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kanton 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kanton 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kanton 10 (Livanjski) 25.

    Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

    Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje.

    Približno 60.000 akreditiranih posmatrača

    Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akreditiraju općinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ih biti akreditirano više od 50.000.

    Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

    Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022“ zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.

    U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

    U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

    Izborna šutnja od subote u sedam do nedjelje u 19 sati

    Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

    U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

    Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces. Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.

    Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM.

    Izvor: Anadolija

  • CIK BiH uvodi historijsku novost: Bit će aktiviran 24-satni TV kanal Opći izbori

    Centralna izborna komisija održala je u Sarajevu konferenciju za novinare povodom 2. oktobra, tačnije – dana kada će se održati izbori.

    Za izbore, ovjereno je 145 političkih subjekata, 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

    “Međutim, na glasačkom listiću će se naći 127 subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 nema ovjerene kandidatske liste”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

    Ovjereno je i nalazi se na listama imena 7.258 kandidata, a 3.368.666 birača je upisano u centralne spiskove za izbore.

    “CIK odbacuje svaku vrstu dezinformacija o pripremama za navodnu izbornu krađu”, poručio je Arnautović.

    Više od 60.000 posmatarča će nadzirati izbore, a najviše njih će biti predstavnici političkih stranaka, tačnije pretpostavlja se da će ih biti više od 50.000.

    “Izbori u BiH će koštati 12 miliona i 528 hiljada KM, prema procjenama. Od toga, najviše se izdvaja za naknade biračkih odbora, nabavku glasačkih listića te poštanski troškovi slanja listića”, objasnio je Arnautović.

    Najavio je i kako prvi put u historiji CIK-a biti aktiviran u nedjelju 24-satni TV kanal Opći izbori.

    “Svi mediji imaju odobrenje za korištenje tog sadržaja”, dodao je Arnautović.

    Izborna šutnja traje od subote, 1. oktobra u sedam sati do 2. oktobra, do 19 sati.

    “Zabranjeno je političkim subjektima u tom periodu učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a i izvještavanje medijima o bilo kakvoj kampanji”, rekao je Arnautović.

    Biračka mjesta će u nedjelju biti otvorena u nedjelju ujutru u 7 sati, a zatvorena u 19 sati.

    “Iskoristite svoje demokratsko pravo i glasajte”, poručio je Arnautović.

  • Neposredno političko obraćanje: Haris Kaniža nosilac liste za Skupštinu SBK ( Narod i pravda)

     

     

    U današnjoj četvrtoj i posljednjoj debatnoj emisiji, u sklopu predizborne kampanje u Programu Radija Donji Vakuf, na temu: socijali programi,mladi,obrazovanje,kultura, sport, u našem studiju nisu se pojavili predstavnici Stranke demokratske akcije SDA i Saveza za bolju budućnost SBB.

    Sa zakašnjenjem u emsiju se pridružio, jedino Haris Kaniža iz Travnika, ispred Naroda i pravde i nosilac liste za Skupštinu SBK.

    Pružili smo priliku jedinom našem današnjem gostu da iskoristi svoje pravo na neposredno političko obraćanje i uputi završnu riječ:

    Haris Kaniža, nosilac liste za Skupštinu SBK, Naroda i pravde:

     

  • CIK izrekao prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima

    Centralna izborna komsija (CIK) Bosne i Hercegovine izrekla je prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima, i to po 4.000 KM za SNSD i SDA te 1.000 KM kazne za Ademira Alibašića kojem je zabranjen rad na biračkom mjestu na period od četiri godine.

    U prijavi koju je CIK dobio od nevladine organizacije Koalicija “Pod lupom”, a koja se odnosi na birački odbor u biračkom mjestu u Jablanici, navedeno je da je Ademir Alibašić bio kandidat SDA 2016. godine, a da je u ime SNSD-a imenovan za predsjednika biračkog odbora.

    Utvrđeno je da je prihvatio dužnost člana biračkog odbora ispred SNSD-a, u tom momentu je bio član SDA. Stekli su se uvjeti da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji nema ni općinske odbore u Jablanici niti kandidate, ali se prijavio za člana biračkog odbora po osnovu kandidature za člana Predsjedništva, dozvolio ovom kandidatu ispred SDA da bude u njihovo ime član biračkog odbora – rečeno je na sjednici CIK-a održanoj u utorak.

    Donesena je odluka da je SNSD, s ciljem pogodovanja drugom političkom subjektu, SDA, zloupotrijebila zakonsko pravo na učešće u radu biračkog odbora, čime je prekršena odredba Izbornog zakona BiH.

    Izriče se kazna od 4.000 KM za SNSD, 4.000 KM za SDA, a Ademiru Alibašiću, predsjedniku biračkog odbora 1.000 KM i zabrana angažovanja za rad na biračkom mjestu četiri godine – navedeno je na sjednici CIK-a koji je naložio da se imenuje neko drugi u birački odbor na prijedlog Općinske izborne komisije Jablanica.

     

    Izvor: podlupom.org

  • Snimak treće debate: Gost Amer Čolak kandidat za Skupštinu SBK(SDP BiH)

    Danas, 28. 09. 2022. godine.,  u programu Radija Donji Vakuf je realizirana treća debata na temu: socijalni programi,mladi, obrazovanje,kultura, sport.

    U emsiji je učestovao:

    Socijaldemokratska partija BiH- SDP : Amer Čolak, kandidat za Skupštinu SBK.

    Iako su potvrdili gostovanje danas u studiju Radija Donji Vakuf nisu se pojavili predstavnici: Socijaldemokrata BiH- Pokret Zeleni i Demokratske fronte.

    “Treća debatna emsija u Programu Radija Donji Vakuf”

     

    Sutra, 29. septembra 2022. godine, od 12 sati, na gore pomenute teme, gosti četvrte i posljednje debate su predstavnici Stranke demokratske akcije BiH, Saveza za bolju budućnost i Naroda i Pravde.

  • Opći izbori u BiH: Treća debatna emisija

    U skladu sa Izbornim zakonom BiH i Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata, JU Centar za kulturu,informisanje i sport Donji Vakuf omogučit će u okviru programa Radija Donji Vakuf, ravnopravno i fer predstavljanje političkih subjekata u izbornoj kampanji, registrovanih za Opće izbore 2022. godine u izbornoj jedinici u zoni pokrivanja signalom Radija Donji vakuf.

    Sutra, 28. 09. 2022. godine.,  u programu Radija Donji Vakuf je treća debata na temu: socijalni programi, mladi,obrazovanje,kultura,sport, ljudska prava

    Emisija je od 12 sati ,a prema ranije utvrđenom žrijebu, u ovoj debati učestvuju:

    1. Socijaldemokrati BiH- Zeleni pokret: Besim Hodžić, kandidat i nosilac liste za Parlament Federacije BiH:
    2. Demokratska fronta DF : Rasim Žuljko , kandidat za Skupštinu SBK,
    3. Spcijaldemokratska partija BiH- SDP : Amer Čolak, kandidat za Skupštinu SBK.

    U okviru debate omogučit ćemo neposredno obraćanje političkih subjekata u trajanju od 3 minute.

  • CIK prvi put na Općim izborima uvodi supervizore

    Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine prvi put na Općim izborima uvodi supervizore izbornog procesa, što je značajna novina koja će doprinijeti integritetu izbora i sprečavanju izbornih krađa.

    Kako je kazao predsjednik CIK-a Suad Arnautović, Centralna izborna komisija je po Izbornom zakonu BiH, između ostalog, nadležna da koordinira, nadgleda i regulira zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora.

    – Opredijelili smo se za izbor supervizora koji su ovlaštene i akreditovane osobe koje su u ime CIK-a zadužene da koordiniraju i nadgledaju Opće izbore. Postavit ćemo 144 supervizora koji će nadgledati rad izbornih komisija. Bit će glavni supervizor, i 13 regionalnih revizora koji će, osim svoje općine, koordinirati još deset općina i dostavljati izvještaj glavnom supervizoru, a on CIK-u.

    Neće se miješati u rad općinskih izbornih komisija, osim u slučaju drastičnog kršenja zakona kada će odmah reagirati, te će obavještavati CIK – rekao nam je Arnautović.

    Istakao je da su isto primijenili na ponovljenim lokalnim izborima u Doboju i Srebrenici.

    Postavljanje supervizora tu se pokazalo se dobrim, te je Arnautović podsjetio da je na ponovljenim izborima u Doboju SNSD-ova kandidatkinja Sanja Vulić dobila oko 15.000 glasova manje u odnosu na poništene izbore 2020. godine.

    Arnautović je podsjetio da je objavljen konkurs za izbor supervizora i on je otvoren do srijede. Na konkurs se moguće prijaviti putem online aplikacije, te iz CIK-a ponovo pozvaju zainteresirane da se prijave.

    Arnautović je napomenuo da će prednost imati bivši predsjednici općinskih izbornih komisija koji su radili usješno, a princip će biti da ne mogu nadgledati općinu u kojoj žive.

    Supervizori ne mogu biti članovi najvišeg izvršno-političkog organa stranke ili koalicije, nosilac izbornog mandata ili član izvršnog organa vlasti, kandidati za izbore za bilo koji nivo vlasti, oni kojima je izrečena kazna za težu povredu izbornih propisa.

    Opći izbori u BiH zakazani su za nedjelju, 2. oktobra.

    Faktor

  • Izborna kampanja: Snimak druge debatne emisije

    U skladu sa Izbornim zakonom BiH i Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata, JU Centar za kulturu,informisanje i sport Donji Vakuf omogučit će u okviru programa Radija Donji Vakuf, ravnopravno i fer predstavljanje političkih subjekata u izbornoj kampanji, registrovanih za Opće izbore 2022. godine u izbornoj jedinici u zoni pokrivanja signalom Radija Donji vakuf.

    Danas, 22. 09. 2022. godine.,  u programu Radija Donji Vakuf je realizirana druga debata na temu: privreda, zapošljavanje, infrstruktura, evropske inegracije.

    U emsiji su učetvovali:

    1. Stranka demokratske akcije BiH SDA – dr Aldina Đulović, kandidat za Skupštinu SBK 
    2. Savez za bolju budućnost ( kandidat se nije pojavio u emisiji )
    3. Narod i Pravda – Đemal Bilanović kandidat za Skupštinu SBK.