Kako biste obranili svoj organizam od predstojećih sezonskih virusa i gripe, koristite svježe namirnice, u ovom slučaju povrće, koje u kombinaciji s vodom jačaju imunitet, kardiovaskularni sistem i pomažu kod anemije i umora.
Evo recepta za jednu vitaminsku bombu koja će vam pomoći da ojačate imunitet.
Sastojci:
jedna cikla – dobra je za detoksikaciju organizma
tri mrkve – jačaju kardiovaskularni sustav
malo đumbira – također služi za detoksikaciju organizma
peršin – u kombinaciji s mrkvom pomaže kod anemije i umora
300 ml vode
Priprema:
Narežite povrće i stavite u blender. Nakon toga, dodajte 300 ml vode i sjedinite sastojke. Procijedite sok i popijte ujutro nakon ustajanja, natašte, prenosi Superžena.
Vlasnik trgovine iz Trebinja oduševio je mnoge svojim divnim gestom. On je na gajbe ispred trgovine nalijepio papir na kojem je napisano “Poslužite se. Sve je potpuno besplatno. Vidimo se u proljeće”.
Papir je zalijepljen na gajbe u kojima se nalazi voće i povrće.
Voće i povrće
FOTO: TREBINJE.LIVE INFO
Brojni građani komentirali su pozitivno ovaj čin na društvenim mrežama.
Oni koji su probali desert u kojem ova tri sastojka igraju glavnu ulogu, bili su oduševljeni, pa mu se opet i opet iznova vraćaju.
Riječ je o čokoladnom pudingu iz šoljice koji se brzo priprema, a još brže pojede.
Potrebni sastojci za puslice: četiri bjelanjka, pola šoljice šećera 1/4 kašičice praška za pecivo, 1/4 kašičice ekstrakta od peperminta.
Za čokoladu: 200 g tamne čokolade u prahu, pet do sedam kašika vrućeg mlijeka, pola kašičice ekstrakta od vanilije, dvije šoljice šlaga (čvrsto umućenog), čokoladne mrvice za ukrašavanje.
Postupak pripreme:
Puslice: zagrijati rernu na 100 stepeni.
Izmiksati vrlo čvrsto bjelanjke te im dodati šećer, prašak za pecivo i sve zajedno dobro izmiksati.
Prebaciti smjesu u vrećicu za zamrzavanje i odrezati joj jedan donji vrh. Prilikom stavljanja smjese u vrećicu, dodati ekstrakt od peperminta.
Istisnutu smjesu na papir za pečenje i s posudom za pečenje peći odnosno sušiti u rerni na umjerenoj temperaturi.
Čokolada: pomiješati čokoladu u prahu s vrućim mlijekom i miješati žicom dok se čokolada ne rastopi, pa dodati ekstrakt od vanilije.
U šoljice staviti na dno dio rastopljene čokolade i dio šlaga te promiješati čokoladu i šlag.
Na vrh staviti puslice i posipati čokoladnim kapljicama.
Glavni uzrok kondenzacije je nedostatak ventilacije, ali teško je držati prozore otvorene cijeli dan
Kada vrijeme postane hladnije, mnogi ljudi susreću se s kondenzacijom u svojim domovima. Srećom, u jednoj grupi na društvenim mrežama ljubitelji čišćenja otkrili su efikasni trik od svega nekoliko konvertibilnih maraka kako je ukloniti.
Glavni uzrok kondenzacije je nedostatak ventilacije, ali teško je držati prozore otvorene cijeli dan kada je hladno i kiši. Jedna je žena u grupi za čišćenje pitala kako spriječiti kondenzaciju, prenosi The Sun.
“Šta pomaže kod kondenzacije na prozorima? Proizvodi koje sam kupila, a koji bi je trebali ukloniti ne pomažu. Zbog toga moram otvoriti prozor i to izluđuje djecu jer kažu da sve čuju izvana”, napisala je.
Mnogo joj je ljudi ponudilo svoj najbolji savjet, a najpopularniji među njima bio je trik s čarapom i pijeskom za mačke.
“Stavi kristalni pijesak za mačke u čarapu na prozorsku dasku”, napisao je jedan od komentatora.
“Navodno možete napuniti čarape pijeskom za mačke i staviti ih na prozorsku dasku. Otvoreni kraj zavežite gumicom ili tako nešto”, nadovezao se drugi.
“Čarapa puna pijeska za mačke na prozorskoj dasci. Mijenjajte je otprilike jednom mjesečno”, napomenuo je treći komentator.
“Pijesak za mačke u čarapi na prozorskoj dasci. Mijenjajte ga svake sedmice ili više ako je vrlo vlažan”, istaknuo je četvrti.
Primljen je na master studij Fakulteta za meteorologiju i klimatologiju Univerziteta u Readingu. Sladić se priključio i takmičenju master studenata iz cijelog svijeta u prognoziranju vremena, a već sedmu sedmicu upravo on drži prvo mjesto u tom poretku sa svojim NSBHWF.
U razgovoru za Faktor govorio je o dosadašnjem iskustvu i životu u gradiću blizu Londona, šta mu nedostaje iz BiH, kada će zima konačno doći u naše krajeve…
Prošla su skoro dva mjeseca od Vašeg odlaska na školovanje u Veliku Britaniju. Kakvi su Vaši dosadašnji utisci o novoj sredini, ljudima i kulturi?
– Iskreno, moram najprije priznati da su ova dva mjeseca strahovito brzo proletjela. Utisci su, hvala Bogu, uistinu odlični. Srećom, neugodnih iskustava nije bilo i nadam se da će tako i ostati. Nova sredina zasigurno zahtjeva određenu aklimatizaciju na brojne faktore, a u mom slučaju mi odgovara iz više razloga. Pored osnovnog cilja na putu ka tituli magistra nauka iz oblasti meteorologije i klimatologije, gdje zaista moram istaknuti nevjerovatnu podršku čitavog nastavnog osoblja, njihovu stručnost, pristupačnost te odnos prema studentima u vrlo intenzivnom procesu stjecanja svih potrebnih vještina i znanja, jedan od njih je i činjenica da je Ujedinjeno Kraljevstvo stjecište svih religija, kultura i nacionalnosti, pa se uistinu osjećate prijatno, lijepo, te ispunjeno među tim ljudima sa kojima svakodnevno formalno komunicirate, radite projekte, prezentacije, istraživanja unutar nastave, ali i sa ekstenzijom van nje – za vrijeme ručka, večere te naročito tokom druženja kada diskutujemo o nekim otvorenijim i laganijim temama. Tada dobijamo priliku naučiti nešto više o drugoj kulturi i o tim istim ljudima, te tako razbijamo postojeće mitove i predrasude otprije, što smatram ključnim faktorom da budemo civilizovaniji i otvoreniji svijetu. Ljudi su većinom vrlo ljubazni i susretljivi.
Šta Vam se najviše dopada u Londonu i jeste li mu našli “mane”?
– London sam imao priliku posjetiti dva puta tokom cijelog svog boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu, pošto živim u Readingu, predgrađu londonskog pojasa (tzv. London belt) udaljenom 25 minuta vozom od samog centra. Iskreno, Londonu je teško bilo pronaći mane. Obično se desi da ne ostanem impresioniran metropolama, ali London i Istanbul su uistinu osvojili moja srca. London treba iskusiti izbjegavajući metro što je više moguće (ili kako oni kažu, tube), jer hodajući duž Temze se nalaze one ključne lokacije, a ovako se na najbolji način iskusi i sama gradska sredina.
Šta Vam najviše nedostaje iz domovine?
– Najviše nedostaju oni najbliži, odnosno moje uzdanice – roditelji. Na sve ostalo se čovjek navikne.
Jeste li se brzo adaptirali na novi način života i koliko se on razlikuje od Vašeg života u BiH?
– Hvala Bogu, moram priznati da jesam, a mislio sam da će biti puno teži adaptacijski period. No, s druge strane, moj život u Ujedinjenom Kraljevstvu se ne razlikuje bitnije od onog u Bosni i Hercegovini, jer je, u suštini, sve svedeno na red, rad, disciplinu i konstantni progres. Ni u Bosni i Hercegovini nisam imao vremena za duže izlaske i druženja, ali ovdje i pored svih obaveza ipak imam više vremena za sebe. Koristim svaku slobodnu priliku da negdje otputujem brzim vozom, obiđem neka nova mjesta ili, jednostavno, da prohodam oko jezera unutar kampusa. Jedina stvar na koju se navikavam jeste prehrana koju imam u sklopu školarine. S obzirom da je na kampusu sve bazirano na onu suhu, brzu hranu koja nije loša, ali je jako teško pronaći hranu “na kašiku”. Prije svega mislim na kakvu dobru, kvalitetnu supu.
Da li na Univerzitetu u Readingu ima puno Bosanaca i Hercegovaca? Jeste li već stekli neke prijatelje?
– Na Univerzitetu u Readingu trenutno su dva državljanina Bosne i Hercegovine (ono što znamo), i oboje su Chevening stipendisti za ovu akademsku godinu. Tu je moja kolegica Ajša Hadžić, koja studira obnovljive izvore energije i održivost, i moja malenkost na primjenjenoj meteorologiji i klimatologiji sa menadžmentom. Nas dvoje smo u konstantnom kontaktu jer živimo u istom smještaju, tako da se viđamo i pričamo na svakodnevnoj bazi. S druge strane, prijatelje sam puno lakše stekao ovdje nego u Bosni i Hercegovini, koliko god to čudno zvučalo, jer su načinom razmišljanja i mentalitetom bliži meni. Većinu slobodnog vremena provodim družeći se sa svojim Britancima koji su me objeručke prihvatili dok smo bili na terenskoj nastavi u Dorsetu kada smo se svi više upoznali. Iako sam slušao mnoge priče kako je teško sklopiti prijateljstvo s njima, u mom slučaju to, srećom, nije bio slučaj. Njihova susretljivost, pomoć, savjeti, ali i nevjerovatna ljubaznost uspjeli su stvoriti jednu sveukupnu pozitivnu sliku u mojim očima koju je sada teško iskriviti. Osim Britanaca, družim se sa Grcima, Indijcima i Amerikancima.
Je li gora magla u Readingu ili u Sarajevu?
– Interesantno je da sam maglu u Readingu vidio tek u tri navrata tokom ove jeseni. Općenito nije bila dugotrajna do neki dan, no priredila je prelijepi prizor u ponedjeljak prilikom podizanja, s obzirom da mi je smještaj blizu jezera. No, zrak je izvrstan. Izuzetno čist, krepak, pravi planinski. Žalim što moram ovo reći, ali da, gora je magla u Sarajevu. Mada, kod nas nije problem magla jer je ona sama po sebi čista vodena para, problem je smog.
Iako ste u Velikoj Britaniji i dalje prognozirate vrijeme za BiH. Kada će zima u našoj zemlji konačno pokazati zube?
– Prognoziram vrijeme za svoju zemlju i dalje jer osjećam da uporedo dok usvajam nova znanja iz oblasti atmosferske fizike imam prostor za poboljšanje kvalitete prognoze, te plasiranih informacija uz širu primjenu termodinamičkih pojmova koji mi šire vidike, a koje ću podijeliti sa stanovništvom na neki pojednostavljeniji način. Smatram to dijelom svoje odgovornosti od prvog dana kada sam krenuo kao amater. Uostalom, nisam htio krenuti pa odjednom stati, a pritom da za to nemam kvalifikaciju. Na tom sam putu i to je ključno, da imam cilj s kojim bi Bosna i Hercegovina dobila školovanu osobu. Što se tiče zime, ona ozbiljnija još za nizine nije izgledna, iako će konačno vrijeme početi nalikovati kalendaru.
Otkriće antibiotika i njihova klinička primjena smatra se jednim od najvećih dostignuća medicine prošlog vijeka. Međutim, neracionalna primjena dovela je do gubitka djelotvornosti ovih dragocjenih lijekova.
Antimikrobna rezistencija i brzo širenje otpornosti bakterija na antibiotike danas predstavljaju veliki javnozdravstveni problem, koji je aktuelan duže vrijeme i značajno se pogoršao od pojave i širenja COVID-19 pandemije. COVID -19 je ostavio i ostavlja velike posljedice na sve države i njihove zdravstvene sisteme. Smatra se da je jedan od pratilaca ove pandemije povećana potrošnja i neracionalna upotreba pojedinih grupa antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je povećala potrošnju rezervnih grupa antibiotika u bolnicama.
Uprkos tome što je COVID-19 virusna bolest, antibiotici su propisivani svim pacijentima bez obzira na težinu bolesti, posebno na početku pandemije. Veliki broj oboljelih, preopterećenje zdravstvenih sistema, nepoznavanje same bolesti, nedostatak efikasnih antivirusnih lijekova, strah od razvoja bakterijske koinfekcije doveli su do povećanog propisivanja antibiotika. Brojne studije su izvijestile o neopravdanom povećanju upotrebe antibiotika tokom COVID-19 pandemije, potencijalno praćenog brzim razvojem otpornosti na antibiotike.
Važno je da istaknemo da antibiotici ne liječe virusne, već samo bakterijske infekcije. U nekom trenutku pandemije, vrlo brzo nakon pojave virusne infekcije, razvijala se i takozvana superinfekcija koja predstavlja razlog za uvođenje antibiotika.
Međutim, do sada sprovedene studije pokazuju da upotreba antibiotika kod pacijanata sa COVID-19 uveliko premašuje broj dokazanih bakterijskih superinfekcija. Potrošnja antibiotika u nekim evropskim zemljama je opala tokom 2020. godine, što je objašnjeno strogim poštovanjem epidemioloških mjera (maske, fizička distanca, poboljšane higijenske mjere), kao i smanjenjem broja akutnih respiratornih infekcija koje nisu povezane sa COVID-19. Jedan od razloga smanjene upotrebe antibiotika u evropskim zemljama je postojanje prethodno razvijenog akcionog plana.
U BIH* registrovan je porast potrošnje (penicilina, cefalosporina i makrolida) i u periodu pandemije COVID-19 u odnosu na period prije pandemije. Između pojedinih regija u RS-u postoje velike razlike u izboru i potrošnji antibiotika što upućuje na značajne razlike u funkcionisanju primarne zdravstvene zaštite u ovim regijama.
Probiotski preparati su predloženi kao sredstvo koje pomaže pri smanjenju nastanka svih oblika proljeva, pa i onih povezanih sa C. difficile. Sve svjetske smjernice jasno preporučuju obaveznu upotrebu probiotika uz antibiotike. Najveći stepen preporuka kao pomoć u smanjenju i tretmanu proljeva uzokovanog anibioticima ima jedina probiotska kvasnica Saccharomyces boulardii.
Cijeđenje soka iz voća i povrća nije ništa zdravije od jedenja cijelovitih namirnica, navode stručnjaci iz klinike Mayo.
Na društvenim mrežama se posljednjih dana širi trend “juicinga” odnosno cijeđenja voća i povrća te se preporučuje konzumiranje soka jer je navodno to zdravije. Međutim, stručnjaci iz Mayo klinike tvrde da cijeđenje nije ništa zdravije od konzumiranja cjelovitog voća i povrća.
Tekućina sadrži većinu vitamina, minerala i biljnih kemikalija (fitonutrijenata) koji se nalaze u voću. Međutim, cijelo voće i povrće također ima zdrava vlakna, koja se gube tokom cijeđenja.
Neki vjeruju da je cijeđenje soka bolje od jedenja cijelog voća i povrća jer vaše tijelo može bolje apsorbirati hranjive tvari, a to vašem probavnom sistemu daje odmor od probave vlakana. Kažu da cijeđenje soka može smanjiti rizik od raka, ojačati imunološki sustav, ukloniti toksine iz tijela, pomoći probavi i pomoći vam da smršavite.
Međutim, nema naučnih dokaza da su cijeđeni sokovi zdraviji od soka koji dobijete jedući samo voće ili povrće.
Ako ne volite jesti voće i povrće, cijeđenje sokova može biti način da ih dodate u svoju prehranu ili da isprobate voće i povrće koje možda ne jedete.
Iz klinike Mayo preporučuju da razmislite o blendanju umjesto cijeđenju soka. Miješanjem jestivih dijelova voća i povrća dobiva se piće koje sadrži više zdravih fitonutrijenata i vlakana. Vlakna vam mogu pomoći i da se osjećate siti.
Ako pokušate cijediti sok, napravite samo onoliko soka koliko možete popiti odjednom jer štetne bakterije mogu brzo rasti u svježe iscijeđenom soku. Ako kupujete komercijalno proizvedeni svježi sok, odaberite pasterizirani proizvod.
Sastojci: 3 kašičice mlijeka, 90 g maslaca, 2 jaja, 2 vrećice vanilin šećera, 1/2 praška za pecivo, prstohvat soli, 100 g brašna, 70 g šećera, 1 kg krušaka.
Priprema:
1. U dubokoj zdjeli pomiješajte brašno prosijano s praškom za pecivo, šećer, vanili šećer i so. Na sredini napravite udubljenje i u njega stavite jaja i mlijeko. Umiješajte dobro kuhačom i na koncu dodajte otopljeni maslac.
2. Ogulite i očistite kruške te ih izrežite na kriške. Umiješajte kriške kruške u tijesto pazeći da se kruške ne zdrobe. Nauljite o pospite brašnom okrugli pleh i u njega istresite smjesu sa kruškama.
3. U pretnodno zagrijanoj rerni pecite 35 minuta kolač na 190 stepeni.
Legendarna Top lista nadrealista je počela sa emitovanjem 1981, kao deo emisije Primus na Radio Sarajevu, a nakon tri godine je prerasla u televizijsku seriju, koja se nekoliko godina prikazivala. Uprkos velikoj gledanosti i želji glumaca da se nstavi sa snimanjem, serija je nestala u plamenu ratne borbe!
Foto: Printscreen Youtube / Top Lista Nadrealista & Slozna Braca
Naime, brojni skečevi iz ove serije su predvideli događaje koji su se naknadno desili, neki od njih i u skorije vreme! Evo podsećanja na one najpreciznijie.
1. RASPAD JUGOSLAVIJE
Na raspad Jugoslavije Nadrealisti su ukazivali više puta. Još ranih osamdesetih godina nastala je radijska epizoda pod nazivom „Put u središte broda“, koja je bila cenzurisana.
Reč je o parodiji na poznato delo Žila Verna, u kojoj profesor i njegov asistent putuju u središte zemlje, gde ih čeka carinik. Zbunjeni profesor na svako pitanje odgovara sa „odlično pitanje“, a carinik počinje priču o središtu zemlje u koju žele ići, kao o brodu koji lagano sve više tone.
Mislilo se na Jugoslaviju, koja počinje da tone zbog finansijskih dugova… da bi na kraju i skroz potonula.
2. RAT I КRVOPROLIĆE
U jednom od poznatijih skečeva grad Sarajevo biva podeljen na dva dela. Imajući u vidu veliki broj mešovitih brakova, unutar porodica nastaju automne oblasti podeljene po nacionalnim osnovama, unutar kojih iznenada izbija mir i ugrožava harmonični rat i gde se čudesni izum zvani hepek koristi za rešavanje svih problema i nesporazuma.
Prema rečima Neleta Кarajlića, postoji i skeč koji je osmislio Zenit Đozić – Zena, pod nazivom „Igre bez granica“, koji nikada nije javno emitovan, a u kojem su takmičari trebali da se nadmeću u paljenju sela.
– Mi smo to hteli da napravimo kao neku igru, ali onda smo se naježili na tu priču i rekli da nije pametno – ispričao je Nele jednom prilikom.
3. КANTONI U BOSNI I HERCEGOVINI
U epizodi iz 1989. godine spominju se kantoni u BiH, mada je tada retko ko čuo za taj termin i znao njegovo značenje, a većina nije ni slutila da će tako nešto biti uspostavljeno u Bosni i Hercegovini.
4. IZBEGLIČКI КAMPOVI
U epizodi „Salata od maslačka“ Nadrealisti prikazuju siromašnu porodicu pod nazivom Bijedni, koja živi na livadi – pod šatorom, a za ručak konzumira trave i jede salatu od maslačka.
Tokom ratnih godina nastala su šatorska naselja za izbeglice, u kojima su se porodice zaista hranile na takav način.
5. NOVI JEZICI
Кreiranje novih jezika Nadrealisti su predvideli ironičnim skečom u kojem profesor lingvistike navodi da ne postoji srpsko-hrvatski jezik, već postoji šest različitih jezika – srpski, hrvatski, bosanski, hercegovački, crnski i gorski, pojašnjavajući krucijalne razlike između njih.
6. GANGSTERI I ŠVERCERI
Sredinom osamdesetih godina u jednoj od ranih TV epizoda, Nadrealisti su predstavili čuvenog „Кung Fu“ borca protiv kriminala, po imenu Fu Do, koji je trebalo da raskrinka bandu tobožnjeg Mahira S. koji se pored ostalog bavio švercom farmerki.
Ovde se mogu prepoznati kasnije organizovane pojave lokalnih bandi u Sarajevu i drugim mestima, predvođene nekadašnjim sitnim i krupnim švercerima. Neki od njih će imati veze i sa korumpiranim političarima.
7. ZATVARANJE FABRIКA I PROBLEM NEZAPOSLENOSTI
Sećate se fabrike za proizvodnju ništa, BIROa za (ne)zapošljavanje, i ljudi koji se koriste kao kipovi za popunjavanje fabrika koje proizvode ništa?
„Ovo je Jusuf, ima dva završena fakulteta… Pre podne radi kao portir, a posle podne kao skulptura kod nas u fabrici.“
Takođe, tu je i skeč o neobičnom rekordu u kojem se radnici takmiče ko duže nije primio platu.
8. ZAGAĐENOST VAZDUHA
Neverovatno, ali postoji i epizoda u kojoj reporter u zaštitnom odelu ispituje prolaznike šta je najveći problem koji tišti zajednicu, a oni mu sa gas maskama na licu odgovaraju da je to problem statusa republika i pokrajina u federaciji.
Realno ekološki problemi se guraju pod tepih, a ekološka osvešćenost ljudi na ovim prostorima je i danas na niskom nivou. U Sarajevu je nedavno proglašeno stanje uzbune zbog velike zagađenosti, Beograd je poslednjih godina često u vrhu liste najzagađenijih gradova na svetu, a ni Zagreb nije daleko.
9. ŠTRAJК VLASTI
Ove epizode smo se prisetili kada su pojedini predstavnici vladajuće koalicije u Srbiji otpočinjali štrajk glađu, navodno zbog ponašanja ljudi iz opozicije.
Prvi se na takav potez odlučio vojni ministar, a vest o tome je u pojedinim stranima medijima propraćena sa „verovali ili ne“.
10. INVAZIJA NADRILEКARA
Branko Đurić Đura u ulozi majstora alternativne medicine – Ogulina Ogla Ćulibrka, koji ima rešenje za sve probleme.
Danas je “nadrilekarstvo” jedan od najvećih problema sa kojima se suočava medicina!
