Category: Magazin

Male i velike ptice često se mogu vidjeti kako sjede i opuštaju se na žicama dalekovoda, koje služe za prijenos električne energije na velike udaljenosti. Zašto to rade i kako ih ne udari struja?

Žice nude lijep pogled, idealan za ptice koje promatraju svoju okolinu u potrazi za potencijalnim predatorima ili plijenom jer im pogled nije zaklonjen lišćem drveća.

Studija iz 2014. procijenila je da između 0,9 i 11,6 miliona ptica u SAD-u svake godine bude ubijeno strujnim udarom. Veće ptice poput grabljivica su u posebnom riziku, jer imaju veću mogućnost da dodirnu dvije žice ili žicu i izvor uzemljenja.

Studija iz 2016. koju je proveo Nacionalni forenzički laboratorij američke Službe za ribe i divlje životinje proučavala je 417 grabljivica pogođenih strujom, otkrivši da se u gotovo 80 ​​posto smrtnih slučajeva radilo o bjeloglavim ili surim orlovima.

Međutim, razlog zašto ptice uglavnom ne udari struja je taj što lete i pristupaju električnim vodovima koristeći ovu sposobnost. Da su se popele na dalekovod merdevinama bez odgovarajuće izolacijske odjeće – spržilo bi ih kao i sve ostale.

Ptice koje sjede na jednoj žici ne udari struja jer nisu uzemljene.

“Ptice ne formiraju vezu između dalekovoda i zemlje, tako da ne povezuju strujni krug”, objasnio je Will Babb iz Odjela za prirodne resurse iz Ohia za Cincinnati Enquirer. Također je objasnio da “ako bismo dodirnuli dalekovod dok stojimo na zemlji, zatvorio bi se krug i dogodile bi se loše stvari”.

Uzemljeni, električno provodljivi objekt koji dodiruje električnu žicu pod naponom osigurava drugi put kroz koji struja prolazi. Dakle, ako ptice dodirnu žicu i stub u isto vrijeme – to je vrlo loša vijest za njih. Ako su dovoljno velike, mogu dodirnuti i dvije žice istovremeno i tako omogućiti struji da teče, a to je opet – loša vijest za pticu, prenosi IFL Science.

Program N1 

Toplotni talasi donose mnoge zdravstvene rizike poput toplotnog udara, iscrpljenosti zbog toplote i dehidracije – ali i neki lijekovi također mogu uzrokovati probleme tokom ekstremno vrućih dana. Na koju grupu lijekova posebno utječe ekstremna vrućina, koji od njih povećavaju osjetljivost na sunce, kako čuvati lijekove tokom toplotnog udara i šta od kućne apoteke tokom ljeta treba revidirati pitanja su za Farisa Kadića, specijalizanta interne medicine iz Opće bolnice “Abdulah Nakaš” i magistru Bilsenu Šahman iz Komore magistara farmacije FBiH.

Šahman je istaknula da na skoro sve lijekove utiče temperatura tijela i spoljašnja temperatura koja je visoka i neprihvatljiva gdje se ne može održati termoregulacija i ravnoteža tečnosti.

Najosjetljiviji – antipsihotici

“Među najosjetljivijim lijekovima kada su u pitanju temperaturne razlike su antipsihotici. Zatim antidepresivi, onda antihipertenzivi. Ne smije se izlaziti između 10 i 17 sati jer tada ne samo da naš organizam ne može da postigne ravnotežu, nego i lijekovi koje koristimo mogu tada da ne budu lijek nego otrov”, kazala je Šahman.

Kadić je kazao da visokim temperatura naše krvne žile se šire i samim tim krvni tlak pada.

“I sad ako neko ima hipertenziju, naravno da mu u ljetnjim periodima doza hipertenziva može biti niža nego što će biti potrebna u zimskim mjesecima. Na to treba obratiti pažnju”, rekao je Kadić.

Ljudi, posebno oni treće životne dobi, hronični bolesnici, naglašava, trebaju da brinu o svojim lijekovima i o onomo šta piju.

“Često se dešava da nam ljudi dolaze na prvi pregled, i kad pitamo šta piju od terapije, oni kažu “one neke žute”, “one neke male”, “zna mi žena”… Mislim da bi trebali osvjestiti ljude koji imaju hroničnu terapiju, ukoliko ne može zapamtiti, trebao bi imati papir u kojem treba da piše, generičko ime lijeka, ime brenda, doza i način upotrebe i da ima spisak lijekova”, navodi Kadić.

Nus pojave

Lijek se može otopiti na velikoj vrućini, upozorava sugovornik N1.

“To može negativno uticati na pacijenta, na način da ne djeluje nikako, malo, previse ili da je toksičan. Određeni lijekovi kad se piju postajete osjetljiviji na sunce“, napominje Kadić.

Šahman se nadovezuje, govoreći da je prva nus pojava dehidracija. Nus pojave mogu biti u vidu nesvjestica, povremenih padova, smanjena sposobnost mišljenja…

“Osjetljivost na sunce je tolika da lijekovi izazivaju osip na koži, kao i trajne fleke. Lijekovi ne samo da naprave probleme prije upotrebe, nego i nakon”, upozorava Šahman.

Dio oceanske soli također se proizvodi procesima kao što su hlađenje magmatskih stijena Zemljine kore ili trošenje stijena i sedimenata na dnu oceana.

Izvori soli su i čvrste i plinovite tvari koje izlaze iz Zemljine kore podvodnom vulkanskom aktivnošću, piše Krstarica.

Prosječna slanost mora i oceana je 35 ‰

Osim prirodnih pojava i procesa, na kemijski sastav morske vode utječe i život u moru.

Morski organizmi izlučuju mnoge kemijske elemente i utječu na njihovu koncentraciju u moru, ali nijedan organizam ne uklanja natrijev klorid (kuhinjsku sol) iz vode.

Udio soli u moru naziva se salinitet, a izražava se u gramima po kilogramu (g/kg) ili u promilima (‰).

Prosječna slanost mora i oceana je 35 ‰. Slanija su ona mora koja primaju manju količinu padalina, imaju manji dotok rijeka i intenzivnije isparavaju.

Baltičko more ima najniži salinitet, samo 6 ‰.

Sol u moru olakšava plivanje

Razina soli u moru danas je toliko visoka da morska voda nije za piće, ali to ne znači da se ne može koristiti u druge svrhe.

Iz jedne litre morske vode može se dobiti oko 35 grama kuhinjske soli.

Sol u moru olakšava plivanje i zadržavanje na površini, zbog čega je učenje plivanja u moru mnogo lakše nego u bazenima.

Ljekovita svojstva morske vode zbog soli i minerala kojima je bogata poznata su od davnina i nisu izgubila na značaju ni danas.

Program N1

U BiH postoje automobili i Golf 2. Ubjedljivo je najpopularniji model koji se vozio našim cestama, a neki su i dalje u jako dobro stanju i jako skupi.

Najskuplji model koji se trenutno može pronaći na OLX-u je GTI iz 1990. godine koji košta nevjervoatnih 13.800 KM.

Golfać je prešao za njega jako skromnih 264.000 km.

Prema fotografijama koje su dostupne ovaj model iz 1990. jako je dobro očuvan.

Pronašli smo i Golfa u veselim bojama koji košta 8.500 KM. Model iz 1984. godine prešao je “nevjerovatnih” 125.000 km. Vlasnik kaže da je u odličnom stanju i tek ofarban.

Pored neuništivosti na cesti Golf 2 je model koji za mnoge Bosance i Hercegovce ima i sentimentalnu vrijednost možda zato drži i cijenu.

N1

Kada je spavanje u pitanju, mnogi vjeruju u dobrih starih osam sati sna, za bolje zdravlje i raspoloženje. Različitim ljudima je potrebna različita količina sna, a doktorica Ajlin Aleksander objasnila je za “Glamour” zašto je ženama potrebno više sna nego muškarcima.

Nekoliko teorija

Nekoliko naučnih studija je potvrdilo da je ženama u prosjeku potrebno šest do 28 minuta više sna nego muškarcima. Postoji nekoliko teorija zašto je to tako. Spavanje je regulisano hormonima i oni utiču na to koliko sna nam je zaista potrebno.

– Kada su hormoni u pitanju, kod žena oni igraju veliku ulogu u snu – kaže dr Aleksander.

Ona dodaje da ovde treba uzeti u obzir i menstrualni ciklus, trudnoću i menopauzu. Svi ovi faktori mogu negativno uticati na san. Zbog toga je ženama potrebno više sna i češće spavati tokom dana. Pored toga, žene češće pate od nesanice.

– Žene obično ustaju tokom noći da bi nahranile bebe ili brinule o drugoj deci, a ponekad i starijim roditeljima – navodi ona.

Istraživanja su pokazala da žene često obavljaju većinu kućnih poslova, pa se njihova potreba za više sna zbog toga može povećati.

Šta promijeniti

Ako pogledate sva do sada sprovedena istraživanja, dr. Aleksander kaže da je ženama u prosjeku potrebno 11 minuta više sna nego muškarcima, ali dodaje da je potrebno još istraživanja.

– Treba slušati svoje tijelo, a potreba za snom je individualna i ne treba da bude stereotipna prema polu – tvrdi ona i dodaje da „ako se ujutru ne osjećate odmorno, razmislite o tome da li dovoljno spavate i šta možete da promijenite“.

Scena.ba

Možda ste vidjeli ljude kako skaču u hladna mora ili ledene kupke, tvrdeći da je to dobro za zdravlje srca, oporavak mišića, stres i još mnogo toga.

Ova praksa je poznata kao uranjanje u hladnu vodu, vrsta krioterapije ili hladne terapije — koja se može primijeniti u medicinske ili terapeutske svrhe na različite načine. To se može učiniti putem leda, vode ili zraka, uključujući kriohirurgiju za lezije, ledene obloge za otekline ili kroz ledene kupke za razne svrhe uključujući oporavak od tjelesne aktivnosti ili smanjenje stresa.

Postoji duga povijest ljudi koji su se uranjali u hladnu vodu zbog navodnih zdravstvenih dobrobiti, koja seže sve do antičke Grčke – a time i veći broj istraživanja o ovoj vrsti terapije hladnoćom. U moderno doba neki se ljudi pitaju bi li hladni tuševi, pristupačniji oblik ovog trenda, također mogli poslužiti.

“Istraživanje je vrlo, vrlo tanko što se tiče samog hladnog tuširanja”, rekao je dr. Corey Simon, vanredni profesor na odjelu ortopedske hirurgije na Univerzitetu Duke i viši suradnik u Duke Aging Centeru. Postoji najmanje 100 studija, od kojih su neke stare decenijama ili imaju metodološke probleme, a većina također ima mali broj sudionika, koji su obično zdrave mlađe odrasle osobe, rekao je Simon.

Ali stručnjaci imaju ideje kako bi hladni tuševi mogli djelovati, na temelju naučnih i anegdotskih dokaza koji postoje, dodao je.

Mentalno i srčano zdravlje

Simon smatra da većina dobrobiti hladnog tuširanja dolazi iz psihološkog procesa prilagodbe i prevladavanja stresora – u ovom slučaju, hladne vode.

“Ljudi ne prelaze samo s nule na 60 pod hladnim tuševima. Obično im se moraju prilagoditi, tako da postoji element u kojem vaše tijelo može kontrolirati boravak u stresnom okruženju”, rekao je.

Ova teorija je u skladu s rezultatima nekih studija o hladnom tuširanju. Sudionici koji su se tuširali s temperaturom vode od oko 10 do 14 celzijusa – do jedne minute dnevno tokom dvije sedmice – prijavili su niže razine stresa od kontrolne grupe, premastudiji iz 2022. godine, objavljene u časopisu Current Psychology. Prednosti su bile veće kada su se sudionici tuširali nakon nekoliko krugova tehnike disanja koja je uključivala duboko disanje, izdisaj i zadržavanje daha.

Simon se tušira hladnom vodom jednom ili dvaput sedmično, što mu je, kako je rekao, pomoglo da postane mentalno prisutniji općenito jer ga praksa tjera da procesuira “patnju”.

Hladan tuš također može poboljšati raspoloženje i energiju ili mentalnu budnost, što je iskusila dr. Rachelle Reed, fiziologinja vježbanja u Ateni, Georgia, rekla je. “Osjećate se pomalo ushićeno, a smatra se da je to barem djelomično zbog porasta (neurotransmitera) epinefrina, norepinefrina i dopamina”, pojašnjava.

Ove psihološke dobrobiti također mogu biti primarni razlog zašto neki ljudi osjećaju da im tuširanje hladnom vodom smanjuje bol, za što je psihološki stres glavni prediktor, rekao je Simon.

Tokom imerzivne hladne terapije, temperaturni šok može nakratko opteretiti kardiovaskularni sistem, podići krvni tlak, otkucaje srca i brzinu disanja, kažu stručnjaci. No ova hiperaktivnost može dovesti do poboljšanog protoka krvi budući da tijelo treba raditi kako bi se vratilo u svoje normalno stanje i zagrijalo, rekao je Reed. Hladni tuševi bi teoretski donekle mogli proizvesti isti učinak.

Ipak, ljudi koji imaju kardiovaskularne probleme, probleme s cirkulacijom, probleme s osjetilima – poput Raynaudove bolesti ili neuropatije – ili dijabetes ne bi se trebali tuširati hladnom vodom bez prethodnog razgovora s doktorom, kažu stručnjaci. Isto vrijedi i za trudnice, osobe koje su nedavno imale operaciju ili su pod utjecajem alkohola ili droga, rekao je Reed.

Ljudi su umrli od pokušaja hladne terapije, rekao je Simon, pa je ovo odricanje od odgovornosti ozbiljno i ne treba ga zanemariti.

Podrška imunitetu

Hladni tuševi također mogu pomoći u jačanju imunološkog sistema. U studiji iz maja 2014. autori su testirali može li se imunološki sistem male grupe nizozemskih muškaraca poboljšati prakticiranjem meditacije, dubokim disanjem i hladnim tuširanjem tokom 10 dana. Kad su autori primijenili bakterijsku infekciju putem injekcije, sudionici studije koji su koristili wellness tehnike imali su manje simptoma. Ti su sudionici također proizveli više protuupalnih hemikalija i manje upalnih proteina kao odgovor na infekciju.

Ali Simon nije siguran da je ovaj rezultat u potpunosti pozitivan, budući da su nedavna istraživanja počela sugerirati da bi smanjenje upalnog odgovora na privremenu bolest moglo produžiti ili spriječiti oporavak, rekao je. Hronična upala, a ne akutna upala, veći je problem, rekao je Simon. Nizozemska studija također ne odražava individualnu učinkovitost triju tehnika: meditacije, dubokog disanja i hladnog tuširanja.

Međutim, istraživanje iz septembra 2016. provedeno u Nizozemskoj otkrilo je da su ljudi koji su proveli 30 do 90 sekundi pod hladnim tušem doživjeli 29% manje vremena izostanka s posla zbog bolesti. Bilo je i anegdotskih izvještaja o rjeđem razboljevanju tokom tuširanja hladnom vodom.

Hladni tuševi mogu biti korisni za kondiciju kao način ublažavanja bolova u mišićima – ali ne odmah nakon treninga, rekao je Reed.

“Najnoviji dokazi upućuju na to da ne biste željeli poremetiti proces upale koji dolazi nakon dizanja težine”, rekao je Reed, što uzrokuje da “mišići s vremenom postanu jači, veći i učinkovitiji”.

Reed je preporučio korištenje hladne terapije samo u danima slobodnim od dizanja težine. Osim toga, hladno tuširanje može privremeno ubrzati metabolizam, ali nije povezano s gubitkom težine.

Tuširanje hladnom vodom

Ako se želite probati tuširati hladnom vodom i doktor vam je odobrio, počnite s malim, kažu stručnjaci.

Studije obično koriste hladno tuširanje u rasponu od 10 do 15,5 celzija, ali termometar nije potreban, rekao je Simon.

Brzi prijelaz iz vruće u hladnu mogao bi biti previše šokantan, stoga lagano prijeđite iz mlake u hladnu, predložio je Simon.

Za početak je dobro izlaganje hladnoći od 15 do 30 sekundi, rekao je Reed. Nakon toga pokušajte dodati 15-ak sekundi svakih nekoliko sedmica.

Dok gradite svoju razinu tolerancije, tzv. disanje u kutiji može vam pomoći da se osjećate smireno pod tušem; oduprite se predugom zadržavanju daha, dodala je. To uključuje udah na četiri brojanja, zadržavanje na četiri brojanja, izdisanje na četiri brojanja i zadržavanje na četiri brojanja.

Obratite pažnju na povratnu informaciju vašeg tijela i sve znakove da se trebate maknuti s hladnoće, rekao je Reed.

Simon i Reed ne mogu definitivno reći da je tuširanje hladnom vodom siguran način za poboljšanje cjelokupnog zdravlja, ali misle da u stresnom svijetu ta praksa može biti dobar dodatak osnovnoj razini zdravlja koja je već podržana sljedećim: prehrana, hidratacija, tjelesna aktivnost i san.

Program N1 

Kantautor Faruk Osmanagić, koji je prije 19 godina rođen u Tuzli, objavio je  spot i numeru “Za vremena sva”, a pozitivne reakcije već stižu.

Ovaj telentirani Tuzlak muzikom se počeo baviti s 14 godina, te od malih nogu uz gitaru piše i komponuje pjesme.

Gostovao je u brojnim TV emisijama, a također je svirao u popularnim okupljalištima u svom rodnom gradu.

Odlično poznaje strane jezike, neki od njih su engleski i njemački, na kojima ima i napisane pjesme.

Ako koristite društvene mreže, onda ste sigurno čuli za viralnu Dubai čokoladu, slasticu koju sada kod kuće prave baš svi, a koja je postala hit zahvaljujući slastičarnici The Fix iz Dubaija. Naime, radi se o čokoladi punjenoj kremom od pistacije s hrskavim kadaifom, a mnogi koji su je probali ovu čokoladu nazivaju najboljom na svijetu.

Ono što će vam biti potrebno jeste, naravno, čokolada, krema od pistacija i ono što ovu čokoladu čini toliko hrskavom, a to je kadaif.

Kako se pojašnjava u tekstu, za one koji ne znaju šta je kadaif, riječ je o tankim rezancima napravljenima od brašna i vode koji se koriste za pripremu raznih slastica.

 

Od sastojaka će vam trebati:

400 g čokolade po izboru (može biti tamna ili mliječna)
30 g maslaca
150 g kadaifa
200 g kreme od pistacije

Za početak otopite čokoladu i rasporedite je po kalupu u kojem ćete raditi čokoladice – to može biti silikonski kalup, a ako ga nemate, poslužit će i, primjerice, kalup za muffine ili onaj za kruh, koji ste prethodno obložili papirom za pečenje.

Premažite kalup čokoladom, a nikako nemojte zaboraviti premazati i stijenke.

Priprema:

Sada usitnite kadaif, na tavi otopite maslac i dodajte mu narezani kadaif pa ga pecite dok lagano ne porumeni i ne postane hrskav.

U drugoj posudi lagano zagrijte kremu od pistacije pa ju pomiješajte s kadaifom. Smjesom pistacije i kadaifa sada napunite kalup u koji ste stavili čokoladu, prelijte s još čokolade i stavite u hladnjak kako bi se čokolada stegnula, a zatim je poslužite.

Program N1