Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti? – Evo do kakvih su rezultata došli naučnici

    Da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti? – Evo do kakvih su rezultata došli naučnici

    Koliko puta vam je rečeno da ne idete vani kada je hladno jer ćete se prehladiti ili dobiti gripu? Koliko ste puta vi to izgovorili?

    Hladno vrijeme nije per se uzrok gripe ili prehlade. Uzrok su različiti virusi – virusi gripe, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virus, različiti koronavirusi. Ali da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti, infekciju? Zašto se više razbolijevamo tokom jeseni i zime, nego kada je toplije?

    VEĆI RIZIK

    To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili Covid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za Covid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.

    Kao prvo, zimi više vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu – to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV-a… Covid-19 također se više širi u zatvorenom, nego vani. No – danas većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima.

    Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37 °C

    Te bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego i aerosolom.

    Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku – u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.

    Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije iako istraživači još u potpunosti ne razumiju šta se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.

    Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.

    Mjehurići djeluju kao taktika odvraćanja i “zbunjivanja” virusa, taktička varka – virusi se lijepe za ove vezikule umjesto da inficiraju ćelije.

    Ako se virus spoji s jednim od mjehurića, čeka ga iznenađenje: unutar vezikula nalaze se komadići RNK, koji ubijaju viruse, a nazivaju se mikroRNK. Jedna od tih mikroRNK poznatih kao miR-17, mogla bi ubiti dvije vrste rinovirusa i koronavirus koji uzrokuje prehladu, izvijestio je tim u decembru 2022. u Journal of Allergy and Clinical Immunologyu.

    Međutim, vanjska temperatura ima značajnu ulogu u produkciji ovih vezikula koje zbunjuju viruse.

    Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37 °C, što je otprilike naša tjelesna temperatura. Zatim su spustili termostat na 32 °C. Ćelije su tada otpustile oko 42% manje vezikula na nižoj temperaturi. Tu nije kraj, te su vezikule nosile manje oružja – manje mikroRNK. Vezikule mogu sakupiti oko 24% više mikroRNK na tjelesnoj temperaturi, nego kada je hladnije.

    OSLOBOĐENJE

  • Uskoro u Dubaiju još jedna atrakcija – MOON resort

    Uskoro u Dubaiju još jedna atrakcija – MOON resort

    Kompanija sa sjedištem u Kanadi planira izgraditi četiri MOON resorta, a prvi je namijenjen Dubaiju. Replika Mjeseca visoka 222 metra sadržavat će sve pogodnosti koje se očekuju od luksuznog ljetovališta.

    Projekat vrijedan 5 milijardi dolara uključivao bi iskustvo “lunarne kolonije” i “površine Mjeseca” namijenjenog dovođenju svemirskog turizma na Zemlju.

    Prema osnivačima tvrtke, Sandri Matthews i Michaelu Hendersonu, resort bi mogao primiti do 10 milijuna posjetitelja godišnje kada bude dovršen.

    Naravno, MOON je još uvijek resort i kao takav gosti će imati što doživjeti i uživati. Naselje će sadržavati noćni klub, centar za događanja koji će primiti do 5000 gostiju, spa-wellness centar, jazz piano lounge i višeetažni salon temeljen na vanzemaljskoj letjelici. Veliki kongresni centar namijenjen je privlačenju izlagača na području tehnologije i svemira.

    MOON će također uključivati ​​144 luksuzne jedinice za kupnju u sklopu programa privatnih rezidencija. Svaka vila od 185 četvornih metara dolazi s doživotnim članstvom u MOON-u koje dolazi s ekskluzivnim privilegijama.

    Dok se službeni planovi u Dubaiju finaliziraju, tvrtka procjenjuje da će izgradnja ovog jedinstvenog resorta trajati dvije godine.

    “Iz arhitektonske, inženjerske i dizajnerske perspektive, MOON se može izgraditi”, zaključio je Henderson.

  • Genetički inženjering – gdje je granica u traganju za „savršenim čovjekom“

    Genetički inženjering – gdje je granica u traganju za „savršenim čovjekom“

    Dok se vodeći svjetski eksperti na polju mijenjanja ljudskog genoma okupljaju u Londonu, etičkih pitanja koja se nameću zbog takvog naučnog napretka sve je više i nema sumnje da će se naći na dnevnom redu samita i to visoko pozicionirana.

    Ime He Džiankui nije na listi registrovanih delegata na Trećem međunarodnom samitu o uređivanju ljudskog genoma, koji se sljedećeg mjeseca održava na Institutu Frensis Krik u Londonu.

    Ipak, osramoćeni kineski naučnik će biti u mislima većine prisutnih.

    Džiankui je bio odgovoran za jedan od najkontroverznijih postupaka u modernoj naučnoj istoriji – kao što je otkriveno na prethodnom SvJetskom samitu o uređivanju genoma, koji je održan u Hong Kongu 2018. godine.

    Pred zapanjenim delegatima, istraživač, tada zaposlen na kineskom Južnom univerzitetu nauke i tehnologije u Šendženu, objavio je da je promijenio genetski materijal tri mlade djevojke u pokušaju da ih učini otpornim na HIV. Ova modifikacija – napravljena kada su one bile embrioni – mogla bi se potom prenijeti na buduće generacije.

    Eksperiment je bez presedana u modernoj genetici i kineske vlasti su ga smatrale neetičkim.

    Iako je Džiankui kasnije osuđen na tri godine zatvora, njegov uticaj će se osjetiti na naučnom samitu sljedećeg mjeseca, rekao je profesor Robin Lovel-Bedž, organizator predstojećeg samita u Londonu.

    „Razgovaraćemo o tome šta se desilo sa troje dece čiju je fiziologiju možda promijenio uređivanjem genoma. Imaćemo i prezentacije o promenama koje su se desile u Kini u pogledu zakona i etike koja reguliše intervenisanje na genima. Očigledno je došlo do prilično značajnih promena – nabolje“, rekao je Lovel-Bedž, koji je bio moderator na sesiji na kojoj je Džiankui obelodanio svoju biološku intervenciju.

    Važno je da se ova pitanja pokrenu, poručuje Lovel-Bedž i ističe da prepravljanje genoma ima ogroman potencijal da koristi ljudima, ali treba da budemo transparentni o tome kako se to isprobava i testira pre nego što se tehnologija primeni u praksi.

    Uređivanje genoma transformisale su Dženifer Dudna sa Univerziteta u Kaliforniji, i Emanuel Šarpentje, sa Instituta „Maks Plank“ u Berlinu.

    Njihov rad nagrađen je 2020. godine Nobelovom nagradom za hemiju za stvaranje „tehnologije (koja) je uvela revoluciju u nauku o molekularnom životu“, navodi se u obrazloženju Kraljevske švedske akademije nauka, koja dodeljuje prestižno priznanje.

    Tehnika koju su razvile Dudna i Šarpentje poznata je kao “Crispr-Cas9”, a funkcioniše kao par molekularnih makaza koje mogu da preseku lanac DNK na određenom mestu.

    Na ovaj način naučnici mogu da promjene strukturu gena kod biljaka, životinja i ljudi i izazovu promene u fizičkim osobinama, kao što su boja očiju i rizik od bolesti. Nije uključeno unošenje gena iz drugih organizama, što je ključna razlika u odnosu na prethodne oblike genetske manipulacije.

    Naučnici sada razmatraju genetički inženjering u razvijanju novih medicinskih procedura, kao što bi na primer bile intervencije na genomu kod osoba sa dijagnostikovanim bolestima.

    Kandidati za takve terapije uključuju osobe sa naslednom srpastom anemijom, u kojoj jedna anomalija na genomu remeti proizvodnju hemoglobina sa ozbiljnim posledicama po pacijente, kod kojih se javlja anemije jer im nedostaje kiseonik.

    Naučnici veruju da je moguće uzeti matične ćelije osobe, a zatim izvesti genetske izmene tako da one počnu da proizvode hemoglobin, što je proces koji se obično gubi pri rođenju, i na kraju vratiti crvena krvna zrnca u njihova tela. Ovakva ispitivanja se već sprovode u nekoliko centara.

    Osim toga, lekari i istraživači traže načine da koriste prepravljanje genoma u tretiranju mišićne distrofije, raka, dijabetesa, nekih oblika naslednog slepila i mnogih drugih stanja za koja nisu pronađene opcije za izlečenje.

    Pravimo li već supervojnika?

    Na naučnom skupu, sljedećeg mjeseca, stotine delegata će se okupiti da čuju najnovija dostignuća na polju upotrebe genetičkog inženjeringa u službi lječenja.

    Drugi stručnjaci gledaju još dalje u budućnost. Jedna ideja je da se izmjeni fiziologija astronauta kako bi bili bolje zaštićeni od radijacije i efekata bestežinskog stanja, što je od neprocenjive vrednosti za putovanja na Mars i druga mesta po svemiru.

    „Mogli biste takođe razmišljati i o modifikaciji enzima jetre kako bi muškarci i žene bili sposobniji da izbace iz organizma toksine koji se koriste u hemijskom ratu ili da ih podvrgnete izmjenama koje će ih učiniti otpornijim na biološko oružje“, objašnjava Lovel-Bedž i dodaje da je to vrsta unapređenja čovjeka o kojoj vojni istraživači sada razmišljaju.

    „Takođe, mogu se razmatrati izmjene na ljudima kako bi mogli da vide u infracrvenom ili ultraljubičastom opsegu, kao što to neke životinje mogu. Takva poboljšanja bi bila idealna za vojsku koja se bori noću ili u drugim neprijateljskim uslovima“, ukazao je profesor Lovel-Bedž.

  • Na prijevoju Komar stradala vučica

    Na prijevoju Komar stradala vučica

     

    Nesvakidašnja ” saobraćajka” dogodila se sinoć na prijevoju Komar. U sudaru sa automobilom stradale je vučica, saznajemo iz LD “Semešnica”.

    Prema statističkim podacima koje dostavljaju lovačke organizacije i šumska gazdinstva, hiljadu i sedamsto vukova obitava u šumama BiH. Doktor ekoloških nauka Igor Trbojević iz Banjaluke smatra da ih nema ni upola toliko. Čak i da je tačan, kaže, taj broj nije značajan i sve analize, koje se rade prema IUSN kriterijima, ukazuju na to da je vuk ugrožena vrsta i da ga hitno treba zaštititi.

    “U Federaciji BiH vuk je djelomično zaštićen – zaštićene su ženke s mladima – dok mužjak nije zaštićen. Takva zaštita nije osigurala normalnu brojnost populacije vuka.“ – ističe Trbojević za Al Jazeeru i dodaje:

    “Kako je vukova sve manje, šakali se učestalije pojavljuju u sjevernom dijelu BiH. Rastom su manji, ali ih je više u čoporu i češće zalaze u naseljena područja. U odnosu na vukove, čine veću štetu domaćinima. Ponašaju se kao top predator, ugrožavaju lisicu i utiču na prehrambeni lanac.”

     

  • Zašto muškarci žive kraće od žena?

    Zašto muškarci žive kraće od žena?

    Muškarci u prosjeku žive nekoliko godina kraće od žena – ali se ne zna zašto. Sada se analizira uticaj Y-hromozoma, koji starenjem nestaje kod nekih muškaraca, čini ih podložnijim bolestima i možda im skraćuje život.

    Prema navodima njemačkog zavoda za statistiku, očekivani životni vijek muškaraca i žena je u stalnom porastutokom posljednjih nekoliko decenija, ali jedna razlika ostaje: muškarci u prosjeku i dalje umiru oko pet godina ranije od žena. Slično je širom svijeta. Mogući razlog za to bi mogao biti Y-hromozom, piše DW.

    Takozvani X-hromozomi i Y-hromozomi su dio genetskih informacija u ćelijama našeg tijela. Žene u svojim ćelijama obično imaju dva X-hromozoma, dok muškarci imaju jedan X-hromozom i jedan Y-hromozom.

    „Muški” hromozom je znatno manji od X-hromozoma i osigurava razvoj muških polnih karakteristika u embrionu.

    Međutim, starenjem, tokom ćelijske diobe – Y-hromozom može da nestane. To je već neko vrijeme poznato u stručnim krugovima.

    Ta mutacija nije sasvim bezopasna, objašnjava kardiolog Andreas Cajer, koji istražuje ovu temu u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu:

    „U posljednje dvije ili tri godine bilo je studija koje su pokazale da se gubitkom ovog hromozoma, češće pojavljuju kardiovaskularne bolesti, Alchajmerova bolest, dijabetes kao i klasična bolest makularne degeneracije povezane sa starenjem, dakle lagani gubitak vida. I nadovezujući se na to, postavlja se pitanje: Kako je to moguće?”

    Krvne ćelije su posebno pogođene

    Gubitak Y-hromozoma javlja se prvenstveno u ćelijama koje formiraju krv, koje svakog dana proizvode milijarde krvnih zrnaca u koštanoj srži, objašnjava Cajer. Ako takva krvna matična ćelija izgubi Y-hromozom, neće ga imati ni svi njeni potomci, a često baš takve proizvode čak i više novih krvnih zrnaca od drugih.

    Prema Cajerovim riječima, ovom mutacijom je pogođeno oko 40 odsto muškaraca starijih od 70 godina, dok je to svega oko pet odsto 45-godišnjaka.

    Međutim, ne gube sve krvne matične ćelije Y-hromozom – nego se stvara takozvani mozaik ćelija sa različitim oblicima genetskih informacija.

    Povezanost sa srčanim problemima

    Istraživački tim na čelu sa ovim kardiologom sada bi želio da sazna koje promjene u ovim ćelijama su posljedica nedostatka Y-hromozoma. Jer, uključivanje ili isključivanje gena moglo bi da pokrene patološke procese u tijelu.

    Naučnici redovno ispituju uzorke krvi starijih muških pacijenata sa srčanim problemima i traže ćelije bez Y-hromozoma.

    Pokazalo se da su krvne ćelije bez Y-hromozoma značajno učestalije kod muškaraca sa srčanim oboljenjima nego kod zdravih muškaraca.

    Promjene na organima

    U eksperimentima na životinjama, istraživačka grupa u SAD je već uspjela da pokaže važnu ulogu Y-hromozoma u zdravlju. Krvne ćelije bez Y-hromozoma kod životinja su pokrenule zapaljenske procese – ne samo u srcu, već i u plućima i bubrezima.

    Rezultat toga je: tkivo se mijenja u takozvanu fibrozu, tkivo koje je zadebljano i stvrdnuto kao ožiljak. Takvi ožiljci čine srce tvrđim i manje sposobnim za pumpanje, kaže Cajer. Još uvijek nije konačno razjašnjeno da li se ovo otkriće može primijeniti i na ljude.

    Ali ćelije pacijenata u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu takođe su proizvele više supstanci koje izazivaju upalu: „Zbog toga vjerujemo da se rezultati istraživanja miševa mogu primijeniti i na ljude.

    Još nema terapije

    Za posljedice nedostatka Y-hromozoma ne postoji terapija. Takođe nije poznato da li se gubitak Y-hromozoma može spriječiti.

    Ali, postoje određene životne navike koje podstiču gubitak Y-hromozoma. Kardiolog Cajer stoga preporučuje muškarcima da budu fizički aktivni, da ne puše i da izbjegavaju stres.

    Frankfurtski tim se nada da će otkriti dalje posljedice nedostatka Y-hromozoma u tijelu i da će moći da razviju terapije protiv zdravstvenih problema koji su stim povezani.

    Izvor: N1.

  • Konzumiranje ovih namirnica šteti zdravlju vaših bubrega

    Konzumiranje ovih namirnica šteti zdravlju vaših bubrega

    Bubrezi igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja tijela, filtriraju toksine iz tijela, kontroliranju krvni pritisak, održavaju crvena krvna zrnaca. U mnogim slučajevima ti vitalni organi rade toliko efikasno da ni ne shvatite da ih imate dok nešto ne krene po zlu.

    Nije samo genetika ta koja utječe na rizik od razvoja zdravstvenih problema bubrega, ono što jedete može imati veliku ulogu u tome koliko su bubrezi zdravi.

    Kako biste zaštitili svoje bubrežno zdravlje, saznajte koja popularna hrana može uzrokovati trajno oštećenje bubrega. Imajte na umu da za neke od namirnica s ove liste samo oni s bubrežnim problemima moraju biti zabrinute za unos ove hrane, jer mnoga hrana može biti dio zdrave, uravnotežene prehrane.

    Crveno meso

    Ako želite utjecati na zdravlje vaših bubrega, možda nećete željeti jesti više od preporučene tri porcije crvenog mesa sedmično. Prema studiji iz 2017. godine objavljenoj u Journal of American Society of Nephrology, velika potrošnja crvenog mesa bila je značajno povezana s problemima u radu bubrega, ali zamjena samo jedne porcije crvenog mesa drugim izvorom proteina mogla bi smanjiti rizik do 62,4 posto.

    Špinat

    Ako nemate zdravstvenih problema bubrega, nemate puno razloga biti zabrinuti zbog unosa špinata. Špinat je dodatak vašim omiljenim salatama ili smoothijima bogat hranjivim sastojcima i igra ulogu promicanja zdravlja u većini dijeta. Međutim, špinat može predstavljati problem onima koji brinu o zdravlju bubrega.

    Špinat može sadržavati do 1.260 miligrama oksalata po porciji, što može predstavljati probleme onima koji već imaju zdravstvenih problema sa bubrezima. U stvari, studija objavljena u Journal of American Society of Nephrology otkrila je da je značajna konzumacija oksalata u prehrani povezana s povećanjem rizika od bubrežnih kamenaca kod muškaraca i starijih žena za više od 20 posto, te da špinat obično čini glavninu oksalati u prehrani ispitanika.

    Krompir

    Krompir je bogat izvor kalijuma, pakujući do 1.640 miligrama hranjivih sastojaka ili gotovo polovinu RDA za odrasle muškarce. Nažalost, ako imate problema s bubrezima, krompir može predstavljati probleme za ovaj organ.

    Studija iz 2015. objavljena u Američkom časopisu za nefrologiju otkrila je da je među 36.359 ispitanika vjerovatnoća da će umrijeti osobe s kasnom fazom hronične bolesti bubrega koje su imale viši nivo kalijuma u serumu od osoba s nižim nivoom kalijuma. Opet, važno je napomenuti da je ova studija obuhvatila samo pacijente sa kasnom fazom hronične bubrežne bolesti, a zdrave osobe ne moraju biti zabrinute za unos krompira.

    Slana hrana

    Slana hrana poput čipsa nije samo loša za vaš struk, možda šteti i vašim bubrezima. Članak iz 2018. objavljen u časopisu Kidney and Blood Pressure Research otkrio je da je među grupom od 12.126 ispitanika, ispitanici s najvećim unosom soli imali su 29 posto veću vjerovatnoću za oštećenje bubrega od onih s umjerenijim unosom soli.

    Gazirana pića

    Ako redovno pijete gazirana pića zaslađena šećerom, možete imati zdravstvene probleme s bubrezima prije nego što to mislite. Studija iz 2016. objavljena u časopisu Nephrology otkrila je da je među 2.382 odraslih pacijenata promatranih u sklopu teheranske studije o lipidima i glukozi, oni koji su konzumirali više od četiri gazirana pića zaslađena šećerom, svake sedmice imali znatno veću vjerojatnost da će razviti hronični bolest bubrega.

    Izvor: Klix.ba

  • Kad ove godine “udara” prvo džemre, a kad pucaju preostala dva?

    Kad ove godine “udara” prvo džemre, a kad pucaju preostala dva?

    Posljednjeg dana mjeseca januara počeo je hamsin, odnosno drugi dio zime.

    Prema narodnom kalendaru koji je objavila Islamska zajednica za 2023, hamsin označava period kada je ostalo još 50 dana do proljeća.

    A, prvo džemre “udarit će” u nedjelju, 19. februara. Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.

    “Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća”, kazuju stari.

     

    Tri su, kažu, džemreta.

    Prvo džemre “udari u havu” (hava – zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka – tj, nema više velikih minusa, pričaju naše nane, bake i djedovi.

    Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti.

    Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tada, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.

    Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po desete” hefte poslije Božića (10-17. mart). Za vrijeme Babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.

     

    Narodni kalendar za ovu godinu izdvaja i sljedeće datume:

    20.4. – 25.4. Goveđa zima – sitei-sevr. U narodu se kaže za te dane da su posljednji dani odlazeće zime.

    6.5. Rozi-Hidr, Jurjev, početak ljeta po narodnom vjerovanju.

    2.8. Aliđun (to je, nakon Đurđevdana, najpoštovanija bošnjačka svetkovina u BiH. Riječ je o Ilindanu)

    14.8. Pola ljeta

    28.8. – 21.9. Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.

    12.10. Miholjsko – bablje ljeto

    8.11. Rozi-kasum, praktični početak zime po narodnom vjerovanju.

    22.12. – 30.1. Zemherije, najhladniji dani u godini.

    22.12. – 30.1. Erbein, prvih 40 dana zime

  • Bosanac opisao kako je na baušteli u Njemačkoj: “90 posto su Balkanci; Kad je najteže mi zapjevamo”

    Bosanac opisao kako je na baušteli u Njemačkoj: “90 posto su Balkanci; Kad je najteže mi zapjevamo”

    – Ovdje kod mene su 90 posto Balkanci. Znači, svako jutro, svaki dan ono što bi rekli, kada je najteže, mi zapjevamo.

    Na društvenim mrežama je postao viralan snimak s jednog gradilišta, tačnije probijanja tunela. Na snimku se vidjelo kako ljudi rade izuzetno težak posao u utrobi zemlje, ali kada dođe pauza zapjevaju kao da im je to posljednje u životu.

    U glavnoj ulozi se našao Kakanjac Alen Čolak.

    Čolak je trenutno u Frankfurtu, radi kao fasader. U Njemačku je otišao prije tri – četiri mjeseca, sa željom da vidi kako je u ovoj, za mnoge Balkance, “obećanoj zemlji”.

    Uvijek je tako veselo. Kaže da je s njim i njegovim kolegama uvijek veselo, ma koliko posla da imaju.

    – Ovdje kod mene su 90 posto Balkanci. Znači, svako jutro, svaki dan ono što bi rekli, kada je najteže, mi zapjevamo.

    I kad smo u problemima, dragi Bog da, sve se riješi. Kolege su fini ljudi, vrhunske osobe – govori Čolak za portal “Avaza”.

    U Njemačku je stigao s namjerom da se uvjeri kakva je situacija, a u Bosni i Hercegovini je ostavio suprugu sa dvoje djece, osmogodišnjom kćerkom i sedmomjesečnim sinom.

    – Razmišljam se vratiti u svoju Bosnu, ima i tu nafake. Njemačka nije kao što ljudi pričaju. Ljudi govore “to je Njemačka, to su pare“, ali nije to istina. Nekad možda i jeste bila, ali sada nije. Ja posla imam i u Bosni. Ja sam otišao da vidim kako je ovamo. Treba godina i godina da se tu radi i treba raditi za Nijemca da bi se nešto ostvarilo. I ovdje “se lomi“ kičma, ako ne i gore – govori nam Čolak.

    Dobar radnik uvijek ima posla. Uvijek ga je zanimala Njemačka, iako je posla imao i u BiH.

    – Rekao sam ženi, odoh da vidim i brzo se vraćam. Dobar radnik, pošten i veseo uvijek ima posla, pogotovo sada kada je dosta naroda otišlo iz BiH – kaže Čolak.

    U BiH je velika potražnja za kvalitetnim radnicima, a Čolak je sretan zbog toga jer se, kako kaže, napokon cijene radnici.

    – Takvo je vrijeme došlo, hvala Bogu. Sada se više cijeni radnik. Tako lijepa, divna zemlja bogata rudama i vodom, dobar i gostoprimljiv narod…, ma nemamo mi potrebe dolaziti u tuđu zemlju, graditi je, bolje nam je da gradimo svoju – rekao je Alen Čolak.

    bhindex/press

  • Mrmot Fil predviđa još šest nedjelja zime

    Mrmot Fil predviđa još šest nedjelja zime

    Mrmot Fil izašao je juče iz skrovišta i ugledao svoju sjenku, znači da će zima trajati još šest nedjelja. Svake godine, 2. februara na Dan mrmota, svi Amerikanci očekuju da „meteorolog“ mrmot Fil predskaže kada dolazi proljeće.

    Ako je vjerovati legendi, ako mrmot Fil vidi svoju sjenku, zima će trajati još šest nedjelja, a ako sjenke nema, proljeće stiže ranije.

    Prognoze mrmota dio su tradicije još od 1887. godine. Dan mrmota obilježava cijela Amerika, a najpoznatiji mrmot je iz Pensilvanije, iz Panksatonija, zbog filma Dan mrmota iz 1993. godine.

    „Filove prognoze mogu biti tačne samo 40 odsto, bar tako kaže statistika“, naveli su iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu.

    Iako grad ima samo oko 6.000 stanovnika, u Punksatoniju se juče okupilo više od 20.000 ljudi.

  • Evo kako da iskoristite stari hljeb umjesto da ga bacite

    Evo kako da iskoristite stari hljeb umjesto da ga bacite

    S vrtoglavim porastom cijena kojeg smo svjedoci, ne želimo bacati hranu

    Ipak, ponekad se dogodi da hljeb u kući ostari pa ga najčešće jednostavno bacimo u smeće. Kako biste smanjili udio bačene hrane, ali i učinili dobru stvar za kućni budžet, isprobajte ove ideje za ukusna jela pripremljena od starog hljeba.

    Stari i tvrdi hljeb nije ukusan i, premda to nevoljko priznajemo, svi ponekad bacimo ostatke hljeba. Ukoliko vam bacanje hrane stvara loš osjećaj i želite se okrenuti načinu razmišljanja da iskoristite sve namirnice na koje odvojite vaš novac, ovi recepti vaše su rješenje. Među njima se nalaze konkretna jela, slatke i slane opcije, ali i zalogajčići koji će biti zvijezde svakog tuluma.

    Engleski puding od hljeba i maslaca

    Oko 15 minuta pripreme i oko pola sata za pečenje i pred vama se nalazi posuda ukusnog i mirisnog obroka.

    Posudu za pečenje premažite maslacem i u nju stavite komadiće hljeba koje ste prethodno natrgali na komade veličine zalogaja. Umutite dva jaja s dvije kašike kristal šećera, dodajte šolju mlijeka te po ukusu cimeta i vanilije te smjesu prelijte preko hljeba i ostavite kratko da hljeb ”popije” smjesu. Ukoliko pripremate obrok za odrasle, slobodno dodajte malo ruma ili viskija za finiji okus. Mnogi dodaju sušeno ili svježe voće, a sjajno ide uz banane i borovnice. Na vrh dodajte nekoliko listića maslaca i pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°, otprilike pola sata dok puding ne poprimi zlatnožutu boju.

    Umak od hljeba

    Ovaj kremasti umak savršeno odgovara uz tradicionalne ručkove poput pečenog mesa. Oko pripreme nema puno filozofije pa ga mnogi rado pripremaju!

    U lončiću dvadesetak minuta kuhajte dvije šolje mlijeka, 50 g maslaca, jedan sitno rezani luk, klinčiće, papar u zrnu, 2 režnja bijelog luka i začinsko bilje. Procijedite i vratite tekućinu u posudu. Dodajte 100 g krušnih mrvica, pirjajte 3-4 min i umiješajte 4 kašike vrhnja ili mascarponea. Po ukusu dodajte muškatni oraščić, začinite i poslužite.

    Francuski tost

    Ukoliko vam je ostalo nekoliko kriški hljeba, ovo je sjajan način da ih iskoristite u ukusan doručak ili brunch.

    Umutite jednu šolju mlijeka, prstohvat soli, 3 jaja, malo cimeta i muškatnog oraščića, ekstrakt vanilije, malo ruma i šećer. Namočite kriške hljeba u smjesu dok ne budu zasićene pa ih tako namočene stavite na zagrijanu lagano nauljenu tavu. Pecite hljeb sa svake strane nekoliko minuta na srednje laganoj vatri, sve dok hljeb ne porumeni. Mnogi ovo jelo jedu uz dodatak šećera i čokoladnih namaza, ali i u slanim varijantama sa sirnim namazima.

    Topli sendviči iz rerne

    Ova ideja sjajna je za rođendanske zabave ili kada vam se nenadano najave gosti.

    Šunku narežite na kockice ili trakice, naribajte sir ili narežite onaj u listićima koji imate u kući, narežite kisele krastavce na kockice, dodajte 2 kašike kukuruza iz konzerve, dodajte jedno jaje i 250 ml kiselog vrhnja. Začinite s malo soli, papra i origana, a po ukusu možete dodati i češnjak u prahu ili crvenu papriku. Sve sastojke dobro promiješajte i kašikom ravnomjerno rasporedite na kriške starog hljeba. Pecite u zagrijanoj rerni na 190 stepeni otprilike dvadeset minuta. Kasnije po volji možete dodati kečap, majonezu ili oboje!

    Krušne mrvice

    Zašto bismo kupovali krušne mrvice kada se u te smjese stavlja puno hemikalija kako bi se zadržala svježina? Zdravija i cjenovno prihvatljivija opcija je napraviti vlastite prezle od nekoliko starih kriški hljeba.

    Priprema je više nego jednostavna: osušeni hljeb ubacite u blender sa željenim začinima (možete dodati so, papar, mediteranske začine) i nastat će sitne krušne mrvice. Ovako pripremljene krušne mrvice bolja su opcija jer vi kontrolirate začinjenost i svježinu namirnica, a pohovano meso s domaćim krušnim mrvicama osvojit će sve za stolom.

    Krutoni

    Ovako pripremljen hljeb bit će savršen dodatak nečeg hrskavog u salatama, a krutone možete dodati i u supu, gustu ili bistru.

    Hljeb narežite na kockice veličine zalogaja ili manje, ovisno o vašem ukusu. U tavi na zagrijanom maslinovom ulju prepecite hljeb sa svih strana, možete ga i začiniti po volji te ste dobili krutone spremne da upotpune vaš obrok.

    Izvor: Avaz