Category: Magazin

Ako razmišljate kako biste mogli smanjiti potrošnju električne energije, dobro je znati da neki kućanski uređaji, aparati i pomagala troše više energije od drugih.

Procjenjuje se da kućanski uređaji troše do 20 posto ukupne električne energije potrebne domaćinstvu. Među najveće potrošače ubrajaju se frižideri i mašine za veš.

Frižideri i zamrzivači su veliki potrošači struje. Procijenjena veličina frižidera za jednočlano domaćinstvo iznosi 100-140 litara prostora, a za četveročlano iskoristivo je 50 litara po osobi istog prostora. Optimalna temperatura frižidera iznosi sedam stepeni. Pri toj temperaturi namirnice će biti dovoljno ohlađene, a potrošnja energije bit će manja nego pri nižim temperaturama.

Drugi najveći potrošač energije je mašina za veš. Pranje na visokim temperaturama je bolje izbjegavati. Pa tako pranje na 95 stepeni je nepotrebno. Današnji deterdženti dobro uklanjaju mrlje na temperaturama od 30 ili 40 stepeni, a samo za izrazito prljav veš perite na maksimalno 60 stepeni. Smanjenje temperature pri pranju smanjuje i potrošnju električne energije za trećinu.

Također, sušilica za veš je još jedan aparat koji troši velike količine energije. Savjetuje se da se veš suši prirodnim putem. Ako to nije moguće, treba obratiti pažnju na nekoliko stvari. Potrošnja energije je manja pri sušenju na 1200-1400 okretaja u minuti.

Šporeti na zemni plin smatraju se najboljim uređajem za potrošnju električne energije jer troše čak 30 posto manje energije od onih konvencionalnih. Ako se tome doda korištenje ekspres lonca, potrošnja struje je manja za 60 posto naspram ostalih lonaca.

Računari su sljedeći veliki potrošač električne energije. Ako ste želite kupiti računar razmislite o prijenosnom računalu jer troši manje energije od klasičnog PC-ja.

Za svakog ko dočeka 80., 90. ili čak 100. rođendan kažemo da je imao dug život, ali prema naučnicima, ljudi mogu živjeti i nešto duže od toga.

Studija koju su proveli statističari s univerziteta Erasmus u Tilburgu i Rotterdamu proučavala je dob u kojoj je 75.000 ljudi u Nizozemskoj umrlo u 30 godina, prenosi Unilad.

Umjesto da se fokusiraju na očekivani životni vijek, istraživači su željeli utvrditi koliko dugo pojedinac može živjeti ako se brine o sebi i ako im život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti.

Nakon što su pogledali dob ljudi u trenutku smrti, istraživači su utvrdili da je maksimalni prosječni životni vijek osobe u devedesetima.

Ljudi ipak mogu živjeti dulje od toga, pri čemu žene imaju malu prednost u odnosu na muškarce kada je u pitanju životni vijek.

Istraživači su sugerirali da je malo vjerojatno da će čovjek živjeti duže od 115 godina, s maksimalnim životnim vijekom za ženu od 115,7 godina, dok se procjenjuje da će muškarci doseći maksimalnu dob od 114,1 godina.

Komentirajući otkrića, profesor John Einmahl, jedan od trojice naučnika koji su proveli studiju, rekao je za AFP: “U prosjeku, ljudi žive duže, ali najstariji među nama nisu živjeli specijalno duže u posljednjih trideset godina. Sigurno postoji neka vrsta zida ovdje. Prosječni životni vijek jeste se produžio, ali sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”.

Uprkos nalazima istraživača, Einmahl je priznao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka.

Prošlog mjeseca naš svijet je izgubio svoju najstariju osobu jer je francuska časna sestra Andre preminula u dubokoj starosti od 118 godina. Nakon njene smrti, Guinnessova knjiga rekorda proglasila je Mariju Branyas Moreru rođenu u SAD-u najstarijom osobom na svijetu, ima 115 godina.

Morera trenutno živi u staračkom domu u Kataloniji, u Španiji, no rođena je u San Franciscu 4. marta 1907. godine.

 

Danas se navršavaju dvije godine od smrti legendarnog kantautora Đorđa Balaševića.

Balašević je preminuo 19. februara 2021. godine u Kliničkom centru Vojvodina u Novom Sadu od posljedica kovida 19.

“Panonski mornar” počeo je da piše pjesme još u osnovnoj školi, a sanjao je da postane fudbaler.

Odrastao je u Novom Sadu, u kući u Ulici Jovana Cvijića, gimnaziju je napustio u trećem razredu, jer nije volio matematiku, fiziku i hemiju, ali je uspio da maturira kao vanredni učenik i položio je prijemni ispit za studije Geografije.

Godine 1977. pristupa akustičarskoj grupi “Žetva” sa kojom iste godine snima hit pjesmu “U razdeljak te ljubim”, bio je i u grupi “Rani mraz” sa kojom nastupa na festivalu u Opatiji sa pjesmom “Prva ljubav”.

Singl “Računajte na nas”, iz perioda dok je bio član “Ranog mraza”, postigao je veliku popularnost u socijalističkoj Jugoslaviji i ostao je popularan među jugonostalgičarima.

Na festivalu u Splitu 1979. godine Balašević je osvojio prvu nagradu sa pjesmom “Panonski mornar”.

Tokom 1980. godine služio je JNA u Zagrebu i Požarevcu, gdje je snimio TV seriju “Vojnici”, a krajem godine izašao je album “Odlazi cirkus” – posljednji album grupe “Rani mraz” sa hitovima “Priča o Vasi Ladačkom” i “Život je more”.

Početkom 1982. godine započinje solo-karijeru albumom “Pub” sa kojim bilježi zapažen uspjeh.

U TV seriji “Pop Ćira i pop Spira” tumačio je zapaženu ulogu berberina Šace.

Slijedi ploča pod nazivom “Celovečernji d Kid” snimljena 1983. godine, a melodija naslovne numere koja je snimljena i na engleskom jeziku inspirisana je folklorom Meksika.

U aprilu 1985. godine snimio je izuzetno zapažen album “003” na kome se istakla pjesma “Slovenska”.

Sa sljedećim albumom “Bezdan”, na kojoj je legendarna pjesma “Ne lomite mi bagrenje”, Balašević formira ekipu koja će mu ubuduće biti redovna studijska i koncertna potpora, dok sljedeći album “Panta rei” ostaje upamćen po baladi “Jednom…”.

Naredna ploča “Tri posleratna druga”, koju Balašević snima 1989. godine, prati radnju istoimenog romana i bilježi veliki uspjeh, a na ovoj ploči je jedna od najljepših balada koje je Balašević snimio “D-mol”.

U vrijeme početka ratnih zbivanja u bivšoj SFR Jugoslaviji 1991. godine na tržište izlazi album “Marim ja…” koji ostaje upamćen po pjesmama “Nevernik”, “Divlji badem”, “Ringišpil”.

Krajem 1993. godine snima album “Jedan od onih života” koji izlazi u vrijeme teške ekonomske krize, a pjesme su inspirisane ratnim tragedijama, dok poslije malo duže pauze 1996. godine objavljuje album pod nazivom “Naposletku”.

Nove pjesme snimljene su uglavnom na akustičnim instrumentima uz učešće gudača “Svetog Đorđa”.

Drugi roman objavljuje 1997. godine. I u njemu Balašević prati svoj pretposljednji album “Jedan od onih života”. Roman postiže izuzetno dobre kritike.

Godine 2000. Balašević objavljuje politički album pod naslovom “Devedesete” na kojem je ostala zabilježena pjesma “Živeti slobodno” koja je ujedno i predstavljala himnu tadašnjih petooktobarskih promjena u kojima je i Balašević imao aktivno učešće.

Krajem 2001. godine snima album “Dnevnik starog momka” koji je posvetio svojoj supruzi Olji i na kojem svaka od 12 pjesama nosi naziv jednog ženskog imena, a kombinacijom početnih slova tih imena dobija se pravo značenje ovog albuma “Olja je najbolja”.

Balašević 2004. godine snima izuzetno dobar album koji nosi naziv prve grupe “Rani mraz”.

Bio je oženjen Oliverom i imao kćerke Jovanu i Jelenu, te sina Aleksu.

“Za Lauru Marin sam saznao preko medija, u srce me dirnula ta njena priča o ovim prostorima”

Ostalo je još dvadesetak dana do velikog koncerta Halida Bešlića u sarajevskoj Zetri, a karte za spektakl 11. marta skoro da su rasprodate.

Bešlić će imati nekoliko specijalnih gostiju, a jedna od njih, koja će mu se pridružiti na sceni pune Zetre i zapjevati s njim je Laura Marin. Ova osamnaestogodišnjakinja iz Španije još kao dijete je zavoljela muziku s naših prostora, što ju je podstaklo da nauči naš jezik i pjeva razgovjetno za sve Balkance.

Njenu ljubav prema muzici prepoznali su mnogi ljudi iz naših krajeva, kada je krenula da objavljuje kratke video spotove na društvenim mrežama TikTok i Instagram. Halid Bešlić je jedan od njenih omiljenih pjevača i on će ispuniti njenu želju da dođe u Bosnu i Hercegovinu, i ne samo to, nego će biti njegova gošća na velikom koncertu.

– Za Lauru Marin sam saznao preko medija, u srce me dirnula ta njena priča o ovim prostorima, njenoj ljubavi prema našem jeziku, našoj muzici i našoj kulturi. Laura je svijetla tačka u ova surova vremena. Odmah sam u dogovoru sa menadžerom Nedimom Srnjom odlučio da je pozovem na koncert u Zetri. Zajedno ćemo za publiku izvesti neke od mojih hitova, a Laura će imati priliku da nekoliko dana uživa u šeheru – kaže Halid Bešlić koji ističe da za koncert ima veliku podršku generalnog partnera Telemacha, te partnera Tondacha, Alme Ras i sponzora NLB Banke.

Podsjetimo, organizatori koncerta su za najsretnije posjetioce u Zetri obezbijedili i limitiran broj majica sa stihovima Halidovih najvećih hitova.

Ostalo je još dvadesetak dana do velikog koncerta Halida Bešlića u sarajevskoj Zetri, a karte za spektakl 11. marta skoro da su rasprodate.

Ljubitelji pjesama naše muzičke legende mogu još kupiti samo karte za parter, koje koštaju 20 KM, a i njih je sve manje. U Zetru će doći autobusi sa Halidovim fanovima iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a organizatori pripremaju i nekoliko specijalnih iznenađenja.

Bešlić će imati nekoliko specijalnih gostiju, a jedna od njih, koja će mu se pridružiti na sceni pune Zetre i zapjevati s njim je Laura Marin. Ova osamnaestogodišnjakinja iz Španije još kao dijete je zavoljela muziku s naših prostora, što ju je podstaklo da nauči jezik i pjeva razgovjetno za sve Balkance.

Njenu ljubav prema muzici prepoznali su mnogi ljudi iz naših krajeva, kada je krenula da objavljuje kratke video spotove na društvenim mrežama TikTok i Instagram. Halid Bešlić je jedan od njenih omiljenih pjevača i on će ispuniti njenu želju da dođe u Bosnu i Hercegovinu, i ne samo to, nego će biti njegova gošća na velikom koncertu.

– Za Lauru Marin sam saznao preko medija, u srce me dirnula ta njena priča o ovim prostorima, njenoj ljubavi prema našem jeziku, našoj muzici i našoj kulturi. Laura je svijetla tačka u ova surova vremena. Odmah sam u dogovoru sa menadžerom Nedimom Srnjom odlučio da je pozovem na koncert u Zetri. Zajedno ćemo za publiku izvesti neke od mojih hitova, a Laura će imati priliku da nekoliko dana uživa u šeheru, kaže Halid Bešlić.