Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Koliko novca dijaspora šalje zemljama Balkana?

    Koliko novca dijaspora šalje zemljama Balkana?

    Godišnje dijaspora u zemlje regije pošalje na milione eura, a ekonomski stručnjaci su mišljenja da je priliv novca iz dijaspore veoma važan za ekonomska kretanja u cijelom regionu.

    Hrvatska dijaspora

    Hrvatska kao članica Evropske unije, koja ima potpuno otvoren pristup tržištu rada EU, rekorder je po ovome pitanju u regionu sa ukupnom cifrom od 4,9 milijardi eura na osnovu uplaćenih doznaka tokom 2021. godine.

    “Prihodi od osobnih transfera iznose 2.05 milijardi eura, plaća (naknade zaposlenicima) 2.21 milijardu eura, a penzija 725,8 miliona eura“, navode iz Hrvatske narodne banke (HNB).

    Učešće doznaka u BDP-u Hrvatske iznosi 7,3 posto.

    Priliv novca u Srbiju

    Doznake, odnosno novac koji dijaspora šalje u Srbiju predstavlja vrlo važan prihod stanovništva.

    Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), tokom prvih šest mjeseci 2022. godine priliv po osnovu doznaka iznosio je 2,16 milijardi eura, što je za 31,8 posto više u odnosu na priliv od 1,6 miliona eura iz prve polovine 2021.

    Na osnovu podataka o geografskoj strukturi doznaka za prvo tromjesečje 2022. godine vidi se da je struktura ostala stabilna i da je najviše doznaka došlo iz Njemačke (26 posto), Švicarske (13 posto), Austrije (10 posto) i SAD-a (sedam posto).

    U 2021. godini priliv po osnovu doznaka u Srbiju iznosio je 3,6 milijardi eura i u odnosu na 2020. povećan je za 514,5 miliona, odnosno za 16,5 posto, a u odnosu na predpandemijsku godinu su povećane za 119,3 miliona eura, navode iz Narodne banke Srbije (NBS).

    Doznake u Srbiji iznose oko 7-8 posto BDP-a na godišnjem nivou.

    Dijaspora u BiH šalje ogroman novac

    Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja regije u koju dijaspora svake godine pošalje ogromne svote novca.

    Kako navodi Centralna banka BiH, u 2021. godini su doznake iz inostranstva iznosile rekordnih 3,0 milijardi KM, ili 1,53 milijarde eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 255,6 miliona eura.

    “Razlozi povećanja doznaka su bolje imovinsko stanje građana u dijaspori te sve veći broj migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Inače, dijaspora je za 24 godine, od 1998. do kraja 2021. godine, poslala u Bosnu i Hercegovinu 55 milijardi KM, ili 28,12 milijardi eura.

    Procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore i dvostruko veći putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”, koji nisu registrovani u platnom prometu, i služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstvu, dok se rijetko koriste za ulaganja u biznis. U zvanične brojke nisu uključena ni sredstva koja dijaspora tokom ljetnih dana potroši u BiH.

    Novčane doznake i ostali osobni transferi emigranata iz Bosne i Hercegovine čine oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje i po tome je na vrhu ljestvice zemalja Evrope.

    Kosovska dijaspora

    Na Kosovu je učešće doznaka po redovnom godišnjem izvještaju World Bank Group za Zapadni Balkan rekordan i iznosi 14 posto.

    Prema podacima Centralne banke Kosova, iznos isplaćenih doznaka za 2021. godinu je 1,15 milijardi eura ili 173,4 miliona više u odnosu na godinu prije. To je i 302 miliona više u odnosu na uplaćene doznake u 2019. godini ili 661 milion više u odnosu na 2011. godinu.

    Doznake u Albaniju

    Prema podacima Banke Albanije, značajna albanska dijaspora u svijetu redovno šalje velike doznake godišnje (u prosjeku 1,15 milijardi godišnje u 2017. i 2018.).

    Učešće doznaka iz inostranstva u BDP-u Albanije iznosi 12 posto.

    Priliv novca u Crnu Goru

    Crna Gora također svake godine bilježi značajan priliv novca po osnovu doznaka iz dijaspore. Najnoviji podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) pokazuju rast priliva doznaka iz inostranstva, odnosno novca koji crnogorski državljani šalju porodicama iz država u kojima rade.

    Prema podacima CBCG-a, od početka ove godina do kraja septembra priliv po osnovu doznaka je iznosio 631,89 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine, priliv doznaka je veći za 111 miliona eura ili za 21,5 posto.

    Najveći priliv novca po osnovu doznaka stigao je iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Irske i Velike Britanije sa iznosima većim od 30 miliona eura.

    Kako pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore, zemlja je u 2021. godini imala priliv doznaka iz dijaspore od 613,66 miliona eura, što je značilo učešće od 12,5 posto u BDP-u države.

    Novac iz inostranstva u Sjevernoj Makedoniji

    Prema podacima Narodne banke Sjeverne Makedonije, sekundarni prihodi, odnosno priliv novca od ljudi iz inostranstva, u 2019. godini iznosili su preko 195 miliona eura, a prethodne, 2018. godine, oko 200 miliona eura.

    Međutim, nezvanično, riječ je o dosta većem iznosu jer mnogi iseljenici donose gotovinu kada dođu u tu balkansku zemlju.

    Priliv novca iz dijaspore čini 10 posto BDP-a Sjeverne Makedonije.

    Izvor: TRT Balkan

  • Blejk Džonston oborio svjetski rekord: Surfao više od 30 sati

    Blejk Džonston oborio svjetski rekord: Surfao više od 30 sati

    Svjetski rekord za najduže surfanje oborio je Australac Blejk Džonston (Blake Johnston) koji je u kontinuitetu surfao čak 30 sati i 11 minuta u vodama na plaži Kronula (Cronulla) u južnom dijelu Sidneja (Sydneyja).

    Ipak, tu se nije zaustavio pa je novinarima rekao da će nastaviti surfati, a zahvaljujući svom “maratonu” je prikupio 240.000 australskih dolara u dobrotvorne svrhe.

    Prijetilo mu sljepilo

    Četrdesetogodišnjak je surfao na više od 600 valova, a s obzirom na vrijeme provedeno u vodi, prijete mu sljepilo, infekcija ušiju, dehidracija, umor zbog nedostatka sna, hipotermija i napadi ajkula.

    Obavio je ljekarski pregled, a danas je nakratko izašao na plažu kako bi uzeo kapi za oči.

    Pomoć humanitarnim udruženjima

    Advertisement
    0 seconds of 0 secondsVolume 0%

    Prije početka svog izazova Džonston (Johnston) je rekao da može surfati duže od 40 sati. Njegov cilj je skupljanje novca za Fodnaciju Čampi Pulin (Chumpy Pullin) osnovanu u sjećanje na australskog olimpijskog snowboardera Aleksa Čampija Pulina, koji se utopio 2020. godine.

    On također pomaže humanitarnim udruženjima za borbu protiv mentalnih bolesti, dijelom kako bi odao počast svom ocu koji je izvršio samoubistvo prije deset godina.

  • Patike Vans podijelile korisnike društvenih mreža: Koju boju vi vidite?

    Patike Vans podijelile korisnike društvenih mreža: Koju boju vi vidite?

    Na društvenim mrežama nedavno se pojavila nova optička iluzija koja je uspjela izazvati brojne rasprave u vezi boje patika.

    Prije nekoliko godina internetom je harala haljina koju su jedni vidjeli kao crnu-plavu, a drugi kao bijelo-zlatnu. Sada je ponovo osvanula koloristička rasprava na društvenim mrežama koju je izazvala patika. Naime, jedni korisnici patike, popularne Vansice, vide u ružičastoj nijansi, dok drugi tvrde da je riječ o sivo-plavoj, odnosno sivo-tirkiznoj kombinaciji.

    Pojedini korisnici tvrde da boja koju ljudi vide pokazuje koja strana njihovog mozga je dominantna, a samim tim i koje su njihove ključne osobine ličnosti.

    “Ako je desna strana mozga dominantna, vidite roze i bijele boje. Ukoliko dominira lijeva strana mozga, vidite zeleno i sivo. Lijeva strana je analitička, numerička, logička i predstavlja sistematsko razmišljanje, dok se desna odnosi na kreativnost, muziku, umjetnost, podsvijest, vještinu obavljanja više zadataka, sintetičko razmišljanje”, jedno je od objašnjenja koje dijele brojni korisnici.

    Međutim, iako ljudi vide patike u različitim bojama, nekoliko stručnjaka je izjavilo da to ovisi o uslovima osvjetljenja i načinu na koji se mozak prilagođava za te uvjete te da nema naučnih dokaza koji podržavaju tvrdnje o dominaciji hemisfere mozga i povezanosti s ličnošću.

    “Ljudi mogu vidjeti boje drugačije u zavisnosti od osvjetljenja i načina na koji se mozak prilagođava za ova stanja”, rekla je za Reuters Kara Federmeier, profesorica na Odsjeku za psihologiju i program neuronauke na Univerzitetu u Ilinoisu.

    “Dakle, kada gledate ovakvu fotografiju, mozak pokušava odrediti kakvi bi to uvjeti osvetljenja mogli biti. Dakle, u zavisnosti od razlika u prezentaciji same fotografije (na kom uređaju je, itd.), ugla gledanja i razlika u vizuelnim sistemima pojedinih ljudi u smislu onoga što mozak misli da bi moglo biti, ljudi će percipirati različite stvari”, dodala je.

    Iako ljudi vide sliku u različitim bojama, to ovisi o tome kako mozak ispravlja svjetlo. Nema dokaza da ljudi imaju dominantne moždane hemisfere, a stručnjaci tvrde da je ideja da se time kontrolira ličnost “kategorički pogrešna”, piše Reuters.

    Muškarci i žene boje ne vide na isti način

    Pojedini korisnici zaključuju da je razlog zašto patike nisu svima iste boje, to što muškarci i žene vide različito boje, referirajući se na to da su pripadnice ljepšeg spola te koje vide ružičastu nijansu, dok muškarci uglavnom primjećuju sivo-plave i zelene tonove na slici.

    Naravno, u oba slučaja postoje izuzeci. Brojna istraživanja su pokazala da spolovi vide boje drugačije jer postoji drukčiji način obrade svjetlosnih informacija u muškom i ženskom mozgu.

    Ova tvrdnja također ne mora biti nužno tačna, a vi prosudite sami koju boju vidite.

    Izvor: N1

  • Hrvati su najdeblji narod u Evropskoj uniji, ljekari upozorili na ovaj problem

    Hrvati su najdeblji narod u Evropskoj uniji, ljekari upozorili na ovaj problem

    Građani Hrvatske su najdeblji narod u Evropskoj uniji, navedeno je na sedmoj Konferenciji o debiljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

    “Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci, tako i žene”, izjavila je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prenosi Hina.

    Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti koje su vezane za debiljinu.

    “To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je.

    Dodala je da je debljina rezultat okruženja koje tjera ljude na to da konzumiraju više hrane, a troše manje energije. Ministarstvo zdravstva prošle je godine pokrenulo radnu skupinu za izradu prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine.

    Direktorica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić kazala je da još traje usuglašavanje akcijskog plana. Očekuje se da će biti donesen polovinom ove godine.

    Psihijatar Veljko Đorđević spomenuo je da je debljina jedan od vodećih uzroka smrtnosti.

    “Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, kazao je.

    Izvor: Klix

  • Tuzlak prodaje neotvorenu kutiju Walter Wolfa iz 1994. godine, na njoj markica sa zastavom RBiH

    Tuzlak prodaje neotvorenu kutiju Walter Wolfa iz 1994. godine, na njoj markica sa zastavom RBiH

    Jedan Tuzlak je na Facebook grupi “Online pijaca Tuzla”, objavio interesantan oglas. Naime, prodaje neotvorenu kutiju cigareta Walter Wolf iz 1994. godine.

    Na kutiji je zalijepljena akcizna markica sa zastavom Republike Bosne i Hercegovine. Prodaje se po cijeni od 25 KM. Ovakvi i slični artikli su naročito zanimljivi kolekcionarima.

    Foto: Facebook

    Foto: Facebook

    “Na tržištu su cijene svega varirale, ali Waltera iz ‘94. nikako”, napisao je jedan korisnik Facebooka.

    “Antikvarno pakovanje. Pravi raritet”, također je jedan od komentara.

    Inače, Walter Wolf je hrvatski brend cigareta. Dobio je ime po austrijskom poduzetniku.

    Trenutno je u vlasništvu Tvornice Duhana Rovinj. Brend je predstavljen 1990-ih, tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Kretanjem izbjeglica prema srednjoj Europi uveden je u trgovinu.

    Izvor: Klix

  • Serija koju je režirala i Jasmila Žbanić postala najgledanija u Evropi u historiji HBO Maxa

    Serija koju je režirala i Jasmila Žbanić postala najgledanija u Evropi u historiji HBO Maxa

    Serija “The Last of Us”, koju je režirala i Jasmila Žbanić, postala je najgledanija u Evropi i Južnoj Americi u historiji streaming servisa HBO Max.

    Ovo kinematografsko ostvarenje doživjelo je i još jedan trijumf. Naime, devetu, tj. posljednju epizodu prve sezone pogledalo je 8,2 miliona ljudi. Serija je tako oborila vlastiti rekord gledanosti. Treba napomenuti i da je deveta epizoda objavljena tokom prijenosa ceremonije dodjele Oscara, ali se zainteresovanost HBO pulike uprkos tome nije smanjila.

    Warner Bros. Discovery objavio je da prvih šest epizoda u prosjeku ima 30,4 miliona gledatelja. “The Last of Us” je bazirana na istoimenoj igrici iz 2013. Radnja je smještena u 2023. godinu, 20 godina nakon pandemije uzrokovane masovnom gljivičnom infekcijom. Ljudi se počinju transformirati u stvorenja slična zombijima.

    Radnja se odvija 20 godina nakon pandemije uzrokovane Cordycepsom, gljivicom koja pretvara ljudska bića u čudovišta slična zombijima. Glavni lik, Joel (Pedro Pascal) je 50-godišnji diler droge, koji je izgubio svaku nadu u ljudsku vrstu.

    On je prisiljen putovati kroz Sjedinjene Američke Države s Ellie (Bella Ramsey), 14-godišnjom djevojčicom koja nikada nije živjela izvan zone karantina. Ono što je trebalo biti jednostavno i brzo preprodavanje droge postaje dug i opasan put, koji će zauvijek promijeniti njihove živote

    Seriju su režirali Craig Mazin i Neil Druckmann, a Jasmila Žbanić je režirala šestu epizodu pod nazivom “Kin”.

    “Nisam se osjećala kao da radim neku tezgu ili bilo šta. Bez obzira na to što je to sve Craigova ideja, gdje sam ja imala gotov scenarij, imala sam osjećaj da utječem na neke stvari više nego što je bilo predviđeno”, kazala je Jasmila tokom gostovanja u podcastu Agelast.

  • Zeničanin Damir Huseinspahić pronašao novčanik pun para i vratio ga vlasnici

    Zeničanin Damir Huseinspahić pronašao novčanik pun para i vratio ga vlasnici

    Nakon što je pronašao novčanik sa većom količinom novca, karticama sa pin kodovima i sve vratio vlasnici, Damir Huseinspahić iz Zenice oduševio je javnost.

    Na svom Facebook profilu, Huseinspahić je prije svega podijelio objavu kako bi lakše pronašao vlasnika.

     

    “Pronašao sam ovaj novčanik na cesti u ulici Bishop Fischer. Ako znate nekoga tko je izgubio njega ili nju, javite se u privatne poruke. Pojedinci moraju dokazivati podatke jer su sve kartice i novac unutra. Sve najbolje”, stoji u objavi.

     

    Ubrzo nakon toga, objava je završila uspješno, vlasnica je pronađena. 

    “Novčanik sa svim karticama kao i veća količina novca je sinoć Frau Groß vraćena na kućnu adresu. Frau Groß je presretna. Našao sam adresu na ličnoj i naravno sve je vraćeno uz konsultacije sa policijom”, napisao je Huseinspahić, prenosi Radiosarajevo.ba.

  • Selfie štap na bh. način: “Patent” snimljen na koncertu Halida Bešlića

    Selfie štap na bh. način: “Patent” snimljen na koncertu Halida Bešlića

    Dosjetljivi obožavatelj Halida Bešlića pronašao je način da dobije savršen kadar bine na njegovom koncertu u Zetri, a snimak ovog “patenta” osvojio je TikTok.

    Hiljade ljudi iz Sarajeva, ali i drugih gradova – kako Bosne i Hercegovine, tako i regije – prisustvovale su koncertu Halida Bešlića. Usljed velike gužve, posebno na parteru u Zetri, mnogi nisu u potpunosti mogli vidjeti pjevača niti binu.

    Čini se da je jedan takav obožavatelj bh. pjevača pokušao snimiti nastup, ali na posebno kreativan način. Kako bi podigao telefon što više zakačio ga je na kišobran.

    Tako je uz pomoć “custom made” selfie štapa dobio neometan kadar bine te je uspio snimiti Halida dok izvodi svoje hitove.

    Snimak ovog “izuma” podijeljen je na TikToku, a odmah je osvojio simpatije onih koji su pogledali. Pored toga što je nasmijao mnoge, pisali su kako ovo “ima samo u Bosni” te “bravo za patent za selfie štap”, kao i da “čovjek živi u 2089. godini”.

    Podsjetimo, Bešlić je u subotu održao spektakularan koncert u sarajevskoj Zetri, a publika je s njim uglas pjevala njegove najveće hitove. Gosti na koncertu bili su Nikolina Kovač, bend Divanhana te mlada Laura Marin – Španjolka koja je osvojila društvene mreže obradama balkanskih pjesama.

  • Majke maloljetne kćerke vode na “beauty” tretmane, psiholog Romić upozorava: To će ih odvesti na pogrešan put

    Majke maloljetne kćerke vode na “beauty” tretmane, psiholog Romić upozorava: To će ih odvesti na pogrešan put

    Kozmetičke salone, salone ljepote općenito, u našoj zemlji podjednako posjećuju i žene i muškarci, svih starosnih doba. No u posljednje vrijeme pojavio se neobičan trend. Mnoge majke dovode svoje maloljetne kćerke na tretmane uljepšavanja.

    Na društvenim mrežama ovih dana traje rasprava da li je ispravno da majka svoju kćerku još u ranoj mladosti izlaže raznoraznim hemikalijama, umjesto da joj dozvoli, odnosno uputi je da uživa u svojoj prirodnoj ljepoti.

    Neobično u cijeloj situaciji je da su vlasnici pojedinih kozmetičkih salona čak i odbili da vrše beauty intervencije maloljetnicama, posebno nadogradnju noktiju i trepavica.

    Pitali smo psihologa Marka Romića da pojasni ovaj fenomen, kao i koje su njegove posljedice, ukoliko ih ima.

    – Da, nažalost, u posljednje vrijeme mnoge majke ili, rekao bih, mnogi roditelji, mada ovdje je malo više naglasak na majci jer majka je ta koja malo više vodi računa, odnosno sudjeluje u tim kozmetičkim intervencijama kod svojih kćerki, dakle majke dovode svoje maloljetne kćerke već od 12-13 godina na nekakve kozmetičke tretmane, pa možemo vidjeti djevojčice sa napuhanim usnama ili kako se već to kaže, sa botoksiranim usnama ili vrlo neprimjereno dugim noktima, nekakvom vrlo naglašenom šminkom. Sve to prema mom mišljenju zapravo je nešto što je vrlo pogrešno i što će u konačnici te djevojčice odvesti na vrlo kriv put jer one same i njihove majke očito pristaju na ove današnje izvrnute vrijednosti u kojima je važna vanjština – pojašnjava Romić.

    Naglašava da danas više nego ikada je važan “paket” i kako je on upakovan, a nije važno šta je u njemu.

    – Što je, naravno, vrlo pogrešno. Sve to će se obiti o glavu prije ili kasnije i pomalo je začuđujuće da majke vrlo aktivno učestvuju u tome. A s druge strane, kad malo bolje razmislimo ko su te majke, shvatit ćemo da su to žene koje su relativno mlade i one su zahvaćene tim sistemom koji je kod nas na sceni u posljednjih 30-ak ili malo više godina, a u kojem je sve što je bilo normalno i što je u normalnom svijetu normalno, kod nas je to izvrnuto i nenormalno, a ono što je nenormalno kod nas je jako prisutno, kao da je postalo normativ. Tužan i žalostan proces koji će prema mom mišljenju van svake sumnje rezultirati velikom tugom, velikim krahom kod svih njih – upozorio je psiholog.

    Izvor: Faktor

  • Večeras dodjela Oskara za 2023. godinu

    Večeras dodjela Oskara za 2023. godinu

    Dodjela nagrada Oskar, odnosno Academy Awards, za 2023. godinu održati će se u noći s 12. na 13. mart, a među najboljim filmovima je i ostvarenje gdje zapaženu ulogu igra naš Edin Hasanović.

    Iako se u suštini s Oskarima nikada ne zna, nedavne dodjele nagrada su nam isprofilirale neke favorite. Na BAFTA nagradama je dominirao All Quiet on the Western Front, dok je poslije toga Everything Everywhere All at Once pokupio svu slavu.

    Ipak, svaki film koji se pojavi među deset nominovanih za najbolje ostvarenje zaslužuje da bude tu. Samim tim, evo nekoliko informacija o svakom filmu koji je ušao u uži izbor.

    Women Talking 

    Film baziran na stvarnoj priči iz Bolivije, Women Talking je potresna drama koju je režirala Sarah Polley, a glavne uloge igraju Rooney Mara, Claire Foy, Jessie Buckley, te Judith Ivey.

    Ovaj film prati priču žena koje saznaju da muškarci iz njihovog sela koriste drogu kako bi ih uspavali i silovali. Kada su napadači uhapšeni, drugi muškarci idu da ih izbave, a žene imaju dva dana da odluče da li će ostati i boriti se, ili će napustiti selo.

    Iako je film većinom prepričavanje konverzacije među ženama sela, konstantno iščekivanje odluke dodaje tenziju koja se može rezati nožem. Nije među favoritima, ali definitivno vrijedi pogledati ovaj film.

    Triangle of Sadness 

    Djelo fantastičnog švedskog režisera Rubena Ostlunda, Triangle of Sadness je crna komedija gdje glavne uloge igraju Harris Dickinson i Charlbi Dean. Ovo je za glumicu iz Južne Afrike poslijednja uloga u karijeri, nakon što je nažalost preminula u decembru 2022. od infekcije.

    Ovaj film prati par manekena i influencera dok se zabavljaju, ali prolaze i neke teške trenutke u svojoj vezi. Film se sastoji iz tri dijela, a svaki je smiješniji od prethodnog.

    Inače je teško vidjeti komediju među filmovima nominovanim za Oskara, ali ovaj film je to apsolutno zaslužio. Socijalni komentar koji film daje, zajedno s odličnim Oslundom iza kamere, definitivno pokazuje da je ovom ostvarenju mjesto među najboljima.

    Elvis 

    Film jednostavnog imena, Elvis je biografski film o jednom od najvećih pjevača u historiji svijeta Elvisu Presleyu. Režiju je radio Baz Luhrmann, a titularnog lika igra Austin Butler.

    Biografski film o kralju rock’n’rolla vodi nas na putovanje od siromaštva u Mississippiju, sve do vrhunca njegove karijere. Pokazuje i neke njegove unutrašnje borbe, tragedije koje je preživio, te na kraju, kako je dočekao kraj svog života.

    Elvis je istinski američki klasik. Ovo je na trenutke teška, sumorna, ali ultimativno priča uspjeha jednog mladića koji dolazi iz ničega, a završava kao legenda i jedna od najvećih zvijezdi na svijetu.

    Tar 

    Režiju za ovaj film radio je Todd Field, a glavnu ulogu igra Cate Blanchett. Tar je film o mnogim temama u isto vrijeme, ali najviše o ljubomori drugih.

    Glavna protagonistica filma je Lydia, prva ženska dirigentica u Berlinskom orkestru. Iako joj ispočetka sve ide po planu, ljubomora njene supruge i zaluđenost bivše kolegice, za čije samoubistvo je optužena Lydia, uništavaju joj život.

    Iako je kraj filma izrazito depresivan, priča o tome kako svijet stvarno funkcioniše je rezonirao s kritičarima. Istini za volju, izbor da glavna glumica bude žena, pri tome članica LGBT populacije, uzburkao je duhove u Hollywoodu. Ipak, film je toliko dobar da je to zanemareno.

    Top Gun: Maverick 

    Ako želite pravi američki film, Top Gun: Maverick je pravi izbor. Glavnu ulogu iz prvog dijela ponavlja Tom Cruise a režirao ga je Joseph Kosinski.

    Top Gun: Maverick prati nama dobro poznatog Petea Mitchella, 30 godina nakon prvog filma. Njegov originalni plan o kreaciji novog aviona za potrebe američke avijacije propada, ali se pronalazi u ulozi učitelja novih generacija, te s njima obavlja specijalnu misiju.

    Ovakvi filmovi generalno nemaju mjesta na Oskarima, posebno zato što se radi o akcionom filmu bez puno dubine. Popularnost filma, zajedno s pozitivnim ocjenama kritičara, bila je dovoljna da se ovo ostvarenje nađe među deset nominovanih za ‘kipića’.

    Avatar: The Way of Water 

    Nakon 13 godina, napokon smo dobili nastavak na originalnog Avatara iz 2009. godine. Režiju, naravno, potpisuje James Cameron, a glavne uloge glume Sam Worthington i Zoe Saldana.

    Film opisuje događaje 16 godina nakon originalnog napada Zemljana na planetu Pandora. Dolazi do nove invazije, koja je uspješnija, a mi pratimo Jakea Sullya i njegovu porodicu kako se bore protiv agresivnih okupatora.

    Ono što je specijalno kod ovog filma je činjenica da je jedan od najskupljih ikada napravljenih, s 450 miliona dolara (831 milion KM) budžeta. Mnogi su bili skeptični kada su vidjeli da je među nominovanim i ovaj film, ali tu je bio i originalni film 2010. godine.

    The Fabelmans 

    Svjetski poznati režiser Steven Spielberg donosi nam priču koja opisuje njegovo odrastanje i život, a The Fabelmans kao prvi glumci vode Michelle Williams i Paul Dano.

    Ovaj film prati Sammya Fabelmana, koji predstavlja mladog Spielberga, kroz njegov put. Od odrastanja u New Jerseyu, preko saznanja o duplom životu koji je vodila njegova majka, sve do konačnog uspjeha u Hollywoodu.

    Biografska drama koju nam je spremio Spielberg nas vodi na pravi ringišpil emocija. Borba koju je on vodio sa svim svojim unutrašnjim i vanjskim demonima da bi došao do uspjeha natjerati će sve gledaoce da navijaju za njega kroz sve.

    All Quiet on the Western Front 

    Treća filmska iteracija poznatog romana iz 1928. godine, All Quiet on the Western Front je režirao Edward Berger, a među glumcima je i Edin Hasanović, glumac rođen u Bosni i Hercegovini.

    Film prati njemačke mladiće koji sanjaju vojnu slavu i laganu pobjedu na zapadnom frontu u Prvom svjetskom ratu. Ono što ih tamo dočeka iznenađuje sve, a na njih ostavlja tragove kojih se ne mogu riješiti cijeli život.

    Iako je verzija ovog filma iz 1930. osvojila Oskara za najbolji film, teško je vidjeti ovo ostvarenje kao favorita. Ipak, radi se o pravom anti-ratnom filmu koji, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, dolazi u pravo vrijeme.

    The Banshees of Inisherin 

    Režiser Martin McDonough nastavlja svoju fantastičnu saradnju s glumcem Colinom Farrellom. The Banshees of Inisherin je crna komedija koja nas ne ostavlja ravnodušnim.

    Ovaj irski film je priča o prijateljstvu i o tome koliko nam jedna osoba može značiti. Glavni lik se bori sa svojim problemima a situaciju gorom čini činjenica da njegov najbolji prijatelj uopšte ne želi da bude uz njega.

    Na momente depresivan, ovaj film ipak zaslužuje svoje mjesto među favoritima za prestižnu nagradu. Nasmijati će vas, ali će vas isto tako natjerati da promislite o tome koliko su nam bitne osobe koje su uz nas.

    Everything Everywhere All at Once 

    Režiserski duo Daniel Kwan i Daniel Scheinert napravio je nevjerovatni film Everything Everywhere All at Once, a u glavnoj ulozi je Michelle Yeoh.

    Iako na momente težak za pratiti, film se bavi teorijom o višestrukim univerzumima, ispričanog kroz priču kineskih imigranata u SAD-u koji imaju praonicu veša.

    High tech ideje koje su na nevjerovatan način predstavljene, uz stvarno maestralne izvedbe Yeoh i ostatka glumačke postave, čine Everything Everywhere All at One pravim favoritom za najbolji film na Oskarima za 2023. godinu.

    Treba još spomenuti kako će se dijeliti i druge nagrade. Brendan Fraser je favorit za najboljeg glumca, dok spomenuta Yeoh predvodi favorite za najbolju glumicu.

    Nagradu za najboljeg režisera, prema najavama, će gotovo sigurno uzeti duo Daniela za Everything Everywhere All at Once, a oni su favoriti i za najbolji scenario.

    Dodjelu nagrada Oskar možete gledati u noći s nedelje na ponedeljak, a šou počinje u jedan sat ujutro, po našem vremenu.

    Radiosarajevo.ba