Category: Magazin

Počinje sezona u kojoj se priprema kiseli kupus omiljena zimska salata za mnoge u Bosni i Hercegovini.

Teško je zamisliti zimsku trpezu bez kiselog kupusa, ali mnogim domaćicama kupus često bude neslan ili previše slan.

Ukoliko i vi imate takvo iskustvo i ne znate koliko soli je tačno potrebno da stavite na određenu količinu vode, evo odgovora.

Bez obzira na to da li volite malo slaniji kiseli kupus ili ne, postoji optimalna količina soli koja se dodaje.

Iskusne domaćice kažu da na 10 litara vode ide 400 grama soli, ali je važno i koju so koristite. Ukoliko želite da kiseli kupus bude ukusan, prijedlog je da koristite krupnu morsku so, ali je potrebno da se potpuno rastvori u vodi, prije nego što se sipa u bure.

Jeste li se ikada pitali zašto pušemo u svjećice za rođendane – i zašto ih stavljamo na tortu, a ne na neko drugo, slatko, ili slano jelo? Odgovore na takva pitanja treba tražiti u tradiciji i običajima koji su se prenosili generacijama.

Jedan od prvih zabilježenih primjera korištenja svjećica na torti dolazi iz drevne Grčke, gdje su se raskošne slastice pekle u čast Artemidi, božici lova, prirode i mjeseca. Svjećice su se stavljale na slastice jer su simbolizirale mjesečev sjaj, ali i zbog toga jer se smatralo da dim koji se uzdiže prema nebu prenosi molitve i želje bogovima. Gašenje svjećica stoga nije bilo samo simbolično nego i spiritualno iskustvo. Grčki klasični pisci poput Homera, Euripida ili Pindara spominju različite vrste kolača i deserata u svojim opisima vjerskih proslava ili gozbi, ponekad popraćenih receptima.

Puhanje u rođendanske svjećice ritual je kojim su Nijemci još u 18. stoljeću slavili Kinderfest, ili dječji rođendan. Tada su djeca dobivala tortu s točno onoliko svjećica koliko godina su punili, ali dodatna svjećica stavljala bi se za sreću. Rođendanska želja je i tada bila obavezna.

U ranijim stoljećima, rođendanske proslave bile su rezervirane za elitu i plemstvo. U drevnom Rimskom Carstvu, primjerice, rođendane su slavili samo bogati i utjecajni pojedinci. Rimljani su također počeli peći slatke kolače od meda kako bi obilježili rođendane važnih ljudi. Kako je vrijeme prolazilo, slavljenje rođendana proširilo se na širi krug ljudi, ali je rođendanska torta ostala povlastica bogatih, jer je šećer bio luksuz. Tek je tijekom 19. stoljeća, zahvaljujući industrijskoj revoluciji, proizvodnja šećera postala pristupačnija, što je omogućilo da se torta i rođendanske svjećice počnu masovno koristiti u rođendanskim proslavama diljem Europe i Sjeverne Amerike.

S vremenom, torta i svjećice su postale univerzalni simboli rođendana. Svjećice su postale metafora za “svjetlo života”, a gašenje svjećica simbolizira zatvaranje jednog poglavlja i početak novog. U nekim kulturama smatra se da ritual puhanja u svjećice štiti slavljenika od zlih duhova, prenosi Dnevnik.hr. 

Kenija preseljava 50 slonova u veći park zbog velikog skoka njihovog broja, kažu zvaničnici.

Populacija slonova u nacionalnom rezervatu Mvea istočno od glavnog grada Najrobija, skočila je sa 50 na 156, što je preplavilo ekosistem i zahtijevalo preseljenje oko 100 tih najvećih kopnenih životinja.

Stručnjaci su prošle nedjelje počeli da premeštaju 50 slonova u veliki nacionalni park Aberdare od 780 kvadratnih kilometara u centralnoj Keniji. U ponedjeljak su 44 slona premještena iz Mvea u Aberdare, a još šest ide u utorak.

Ministarka turizma Rebeka Miano rekla je da će to ući u istoriju kao rekord, jer je to najveća akcija te vrste.

“Ovo je prvi put da smo svjedoci preseljenja 50 slonova odjednom”, navela je.

Proces je uključivao tim od više od 100 stručnjaka za divlje životinje, sa opremom koja se kreće od specijalno opremljenih kamiona do aviona.

Avion vrši nadzor iz vazduha kako bi pronašao krda slonova, koja se prirodno kreću u malim grupama od oko pet. Letjelica je bila u stalnoj komunikaciji sa dva helikoptera, u jednom od helikoptera je posmatrač, u potrazi za slonovima, i veterinar sa puškom za uspavljivanje.

Kada se slon uspava, tim veterinara i rendžera ga nalazi i čeka transportne ekipe. Vitalni elementi životinje se prate dok drugi tim radi na podizanju na kamione životinje teške i do više tona, da bi je odvezli 120 kilometara do novog doma.

Cijene maslaca diljem Europe na rekordno su visokim razinama posljednjih mjeseci. Uoči pripreme za božićne blagdane gdje se tradicionalno više konzumiraju slastice te zbog raznih domjenaka i slavlja slastičari i pekari imaju više posla, to je loša vijest. Posebice ako se uzme u obzir da se već ionako suočavaju s visokim cijenama čokolade i šećera

Cijena europskog maslaca na svjetskim je tržištima do 29. rujna dosegla rekordnih 8.706 dolara po metričkoj toni. Drugim riječima, maslacu je na godišnjoj razini cijena skočila za nevjerojatnih 83 posto, pokazuju podaci Europske komisije.

Analitičari za Reuters tvrde kako je do takvog snažnog porasta cijene došlo zbog snažne potražnja za maslacem, male zalihe i sklonosti prerađivača da mlijeko utroše za najprofitabilnije proizvode – sireve.

“Velike prehrambene tvrtke osigurale su velik dio zaliha maslaca prije nego što su počele proizvoditi božićne kolače i sladolede. Međutim, na male proizvođače utjecaj ovog poskupljenja bit će značajan, porast cijena će biti neizbježan”, rekao je Paul Boivin, direktor francuske federacije pekara i slastičara FEB.

Proizvodnja mlijeka prošle je godine opala u većem dijelu svijeta, uključujući Europu, Sjedinjene Države i Novi Zeland – najvećeg svjetskog izvoznika mlijeka i maslaca – jer su niske cijene i visoki troškovi stočne hrane obeshrabrili mnoge proizvođače mlijeka.

Globalna proizvodnja mlijeka lagano se oporavila ove godine, ali je ostala niska u usporedbi s rastućom potražnjom. To je navelo proizvođače da mlijeko koriste za najkonkurentnije proizvode poput sira umjesto da ga upotrebljavaju za proizvodnju maslaca, rekao je Michael Harvey, mliječni analitičar Rabobanka.

Prema najnovijim podacima za Europsku uniju, proizvodnja mlijeka je u porasla je za 0,7 posto od siječnja 2023. do srpnja ove godine. U istom razdoblju proizvodnja maslaca pala je 1,6 posto, a zalihe su pale na povijesno niske razine. S druge strane, proizvodnja sira porasla je 3,2 posto.

Cijene bi mogle nastaviti rasti

Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) ovog je mjeseca prognoziralo kako će cijene maslaca ići do tri dolara po funti, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prošlu godinu. U obrazloženju se navodi kako je do toga došlo i zbog manjeg broja krava i manje mlijeka koje proizvode.

“Očekuje se da će smanjene ponude mlijeka i stabilna potražnja povećati izglede za poskupljenje i u 2025. godine”, kazali su iz tog ministarstva.

Prema podacima Statiste, prihodi na globalnom tržištu maslaca trebali bi dosegnuti 42 milijarde dolara u 2024. godini, što je rast za više od 8 posto u odnosu na 2022. godinu. Očekuje se da će tržište godišnje rasti za sedam posto do 2029. godine.

Cijene europskog maslaca donekle su poduprle i bojazni od daljnjeg pada ponude mlijeka zbog širenja bolesti mliječnih krava u zapadnoj Europi, uključujući bolest plavog jezika i epizootsku hemoragičnu bolest (EHD), kažu analitičari.

Međutim, ptičja gripa u SAD-u nije zahvatila toliko mliječnih krava da bi utjecala na nacionalnu razinu proizvodnje mlijeka, rekao je ekonomist USDA Michael McConnell.

Cijene maslaca trebale bi pasti s rekordnih visina jer proizvođači mliječnih proizvoda povećavaju proizvodnju kako bi imali koristi od visokih cijena, no bi moglo proći nekoliko mjeseci da se vidi značajan pad, komentirala je Susan Kilsby, analitičarka banke ANZ na Novom Zelandu.

ForbesBiH

Trebamo li se zabrinuti ako se u svakodnevnom govoru ne možemo sjetiti neke riječi? Ili zašto se neko može sjetiti svakog datuma, dana, događaja iz prošlosti, a neko ne može ni konteksta? Da li je to kratkotrajna zbunjenost ili preopterećenost informacijama ili može voditi ozbiljnijim stanjima poput demencije? O demenciji i njenim uzrocima u Novom danu govorio je dr. Osman Kučuk – direktor Centra za demenciju Sarajevo.

Mjesec septembar na globalnom nivou obilježava se kao mjesec Alzheimerove bolesti. Ovogodišnja bosanskohercegovačka kampanja je dio globalne kampanje i vodi se pod sloganom “Djelujmo na demenciju” s ciljem mijenjanja stavova u vezi dmencije koja ne pogađa samo starije osobe.

“Šta zapravo mi želimo ove godine kazati? Upravo to da je vrijeme došlo da promijenimo stavove o demenciji. Do sada godinama, evo koliko radimo već 13. godinu, govorimo o tome stigma, predrasude… a sada već želimo da pređemo u jednu novu fazu i da kažemo da je nužno da promijenimo stavove”, pojašnjava doktor Kučuk.

“Nije svako zaboravljanje demencija”

U svakodnevnom govoru često ostanemo bez riječi. Neko se može sjetiti svakog datuma i dana, a neko ne može ni koneteksta. No, to ne mora biti razlog za zabrinutost.

“Demencija je kad zaboravljate, međutim nije svako zaboravljanje demencije”, ističe dr. Kučuk.

Dodaje da zaboravljanje znači kognitivne promjene.

“Znači, kognicija ili spoznaja. U suštini vi morate se na neki način, ukoliko vaša spoznaja, ukoliko vaša kognicija opada, imate takve probleme u kojima se teže organizirate, fokusirate se na stvari, koliko dugo držite pažnju i na kraju zaboravljate. I sad to zaboravljanje nije ni jednostavno. Znači, imate onu neku radnu memoriju, imate neku epizodnu memoriju, imate neku dugotrajnu i tako dalje. Svaka od tih stvari ima neki svoj centar u mozgu”, kaže dr. Kučuk te dodaje: “Moramo znati da je mozak feoma kompleksan i da u našem mozgu postoji jako puno tačkica koji su centri i zaduženi za različite stvari. Ukoliko mladi čovjek počinje imati ove probleme koje sam nabrajao, to može da ukazuje i ukazuje na neke promjene koje mogu biti organskog i neorganskog karaktera. To znači da je ipak potrebno nužno posjetiti ljekara. Ne možemo to prepisati umoru.”

Mnogi danas zaboravljaju, ističe doktor, a uzroka je više – od manjka sna do loše i nekvalitetne ishrane.

“Ukoliko ste vi iz dana u dan umorni i ukoliko vi iz dana u dan ne možete da se odmorite, pa onda uđete u noć i vaš san nije dobar, znate, onda i nakon nekog vremena to za organizam predstavlja stres. Organizam pokušava s time da se izbori, on traži načine kako će se izboriti i on se bori s tim stanjima. U jednom momentu neke stvari već on počinje da gubi, jer to dugo traje, predugo traje, znate, i onda nastupaju te promjene – ne možete se sjetiti neke riječi. To nije tako jednostavno pokazati, znate, i definisati odmah. Znači, to može da bude dugotrajni umor, to može da bude dugotrajni pritisak na poslu, to može da bude dugotrajni stres, stres izazvan, recimo, nekim porodičnim problemima, može da bude uzrokovan depresijom, nekim nezadovoljstvom koji mi imamo u životu, može da bude uzrokovano nekim anksioznim epizodama koje se stalno ponavljaju. Može da bude uzrokovano ishranom. Danas je piletina skuplja od teletine. Piletina je najnekvalitetnije meso, a mi je svi jedemo”, pojašnjava dr. Kučuk.

Kaže i da problemi poput stomačnih također mogu biti razlog zbog kojeg smo zaboravili ime, datum ili čak i misao.

“Sve to u suštini vas vodi da se ne možete sjetiti te riječi, da vam jako dugo treba da se sjetite imena nekog čovjeka, jako vam puno vremena treba da povežete dvije stvari, da se sjetite gdje ste vi nekog čovjeka vidjeli, koja je to bila situacija u kojoj ste se vi upoznali. Recimo u saobraćaju, znate, ljudi nemaju, apsolutno nemaju percepciju saobraćaja, nemaju percepciju prostora”, dodaje.

Utjecaj zagađenja na kognitivne sposobnosti i demenciju

Kognitivne sposobnosti osnovne su vještine koje naš mozak koristi za razmišljanje, učenje, zaključivanje, čitanje, pamćenje i generalno obraćanje pažnje na stvari oko sebe. No, naša svakodnevnica i sistem u kojem živimo, kaže Kučuk, postavljeni su na način da se naše kognitivne sposobnosti smanjuju.

“Mi u suštini svakim danom postajemo tupi i tuplji. To ne znači glup i gluplji. Niti to znači manje biti inteligentan nego što si bio. Znate, tupost nije isto. Zašto su danas ljudi tupi? Zbog toga što – razloga ima jako puno – od tih hormona, od tih proteina, od te ishrane, od vode koju pijemo, od dodataka u tu vodu, koja su sve zagađenja, aerozagađenje, jer mi tamo kažemo jedan od značajnih uzroka razvoja demencije je aerozagađenje – zagađenje vode. Znate, znači vi ukoliko živite u sredini u kojoj je veći dio godine zrak zagađen, jako mnogo imate ljudi sa demencijom. Isto tako ljudi koji piju vodu koja jeste pitka, ali ima nekih sastojaka koji ne odgovaraju našem organizmu, i to onda pomnožite puta dana, godina i tako dalje, u suštini je to veliki riziko-faktor. E sad vidite nešto, sredstva komunikacije između nas, elektronski uređaj, način organiziranja poslova, način organiziranja našeg života u suštini utječe na smanjenje pažnje. Ja sam prije desetak godina govorio o tome da će te videoigrice koje su se kasnije pretvorile u ove videoklipove do 30 sekundi, pa sada i manje od 30 sekundi, pokazuju, odražavaju nivo naše pažnje. Ako vi ne možete održati pažnju više od 30 sekundi, vi imate kognitivni deficit. Krucijalno da biste vi bilo šta mogli da uradite, da upamtite, da nešto ponovite, da imate neku radnu memoriju, sve to traje više od 30 sekundi, jer radna memorija se mjeri na 30 sekundi. Ako vi nemate pažnju 30 sekundi, vi nemate radnu memoriju”, objašnjava doktor.

Ističe da je problem zapažen i kod djece koja u školama ne mogu savladati gradivo.

“Od samog starta nisu naučena da uče, odnosno da upamćuju. Upamćivanje je proces. Da biste nešto mogli upamtiti, vi morate imati najmanje tri memorije. To je proces kako se upamćuje. Vi morate imati pažnju da biste mogli nešto upamtiti, jer morate održati fokus na tome. Da biste pročitali, da biste ponovili čitanje, da biste ponovili, ponovili, ponovili. Znate, da biste se vratili i tako dalje. Znači, a danas djeca to nemaju”, kaže dr. Kučuk, ističući da je demencija sindrom – stanje u kojem imate narušene najmanje dvije od pet kognitivnih sposobnosti.

“Najmanje dvije – na trajnoj bazi i progresivno”, dodaje.

 

Program N1

Smjena godišnjih doba, klimatske promjene, nagle promjene vremena imaju mnogo uticaja na opšte zdravstveno stanje našeg organizma. Nerijetko se u ovom periodu dešava pad imuniteta. O temama vezanim za zdravlje razgovarali smo sa prim. dr. Mirsadom Đugumom – internistom, kardiologom – akupunkturologom.

Promjene vremena nekad i sad, kako su utjecale na naše zdravlje nekad a kako sad?

“Razvojem nauke, a tako i meteorologije i medicine dolazi se do novih spoznaja, uzroka nastanka, kada dođe do promjena negativnih i pozitivnih iona, atmosferskog pritiska, i šta to nosi. I prije se pričalo, pripremalo za sve što dolazi, i na kraju krajeva, ono što kažu za našu regiju, četiri puta godišnje pričamo o tome, najviše o tome pričamo u jesen, kada je promjena s tople na hladne temperature, jer one dovode do najvećih promjena u organizmu, ima i onih na početku proljeća – proljetni umor proljetni tako definišemo”, pojašnjava Đugum.

A koje su to promjene koje osjetimo u ovom periodu?

“Kao i odjeća, tako se i organizam priprema, ima mehanizme koje razvija, govorimo o tome da li je povećan amtosferski pritisak, pozitivni ioni, koji negativno utiču na zdravlje, tada se osjeti određeni umor, iscrpljenost, kod povećanog atmosferskog pritiska, javlja se glavobolja, migrena, depresija, promjena raspoloženja do bolova u pojedinim dijelovima tijela. To je kratkorajno, prolazno, ali je prisutno, za razliku od kada je znatniji pad temperature preko deset stepeni jednostavno dolazi do promjena na krvnim žilama, najizloženiji su pacijenti s kardiovaskularnim oboljenjima, skupljaju se krvne žile, to je nezgodan period za srčana i moždana oboljenja. Mali broj osoba je bio spreman na jakne iz kratkih rukava, pantolica, u roku od dva dana, psihološki se nismo pripremili”, ističe.

Organizam se sam priprema na promjene, a kako mi možemo dodatno pomoći u tome?

“Jednostavno oblačenjem kvalitetne odjeće, ni premalo ni previše, višeslojno, da se možemo prilagoditi, sve to ima svoj negativni uticaj. Vlažnost je jedan od faktora koji utiče na zdravlje, vlaga izaziva određene probleme kada je u zraku, uhvati nas hladna temperatura i pogoršanje kod resporatornih organa. Dakle, prehrana, adekvatno oblačenje i veoma adekvatna fizička aktivnost, vježbe koje odgovaraju za osobe koji imaju određene grupe oboljenja. Kod srčanih, kardiovaskularnih oboljenja, kada dođe do pada temperature, ne trebaju se provoditi intenzivne fizičke aktivnosti, skupljeni su krvni sudovi zbog hladnoće, a zbog oboljenja dodatno suženi i može doći do kontraefekta”, upozorio je specijalist internista i kardiolog.

Ponovio je kako je ovaj period karakterističan za glavobolje, vrtoglavice, kašalj, srčane tegobe, do depresija, neraspoloženja. Mlađe osobe su manje podložne ovim uticajima, a zahvaljujući snažnijem organizmu i imunitetu mogu lakše kompenzirati vanjske udare. To nije slučaj kod starijih osoba i onih sa kroničnim oboljenjima, kao što su dijabetes, plućna, srčana, reumatska oboljenja itd., dodaje Đugum.

Okidač za autoimuna oboljenja

Gost je pojasnio i kako promjene vremenskih prilika, pogotovo one nagle, mogu biti okidač kod autoimunih oboljenja, kojih je, kako je naglasio, preko 80.

“Naš autoimuni sistem, koji se bazira na odbrani od vanjskih negativnih uticaja – bakterija, virusa, toksina, ima autoimuni odgovor koji može moze biti slab, normalan ili povišen. Kada je slab, osobe su često podložne infekcijama, jer nema adekvatnog autoimunog odgovora, da napada bakterije, viruse i toksine. I kod slabog autoimunog odgovora se javljaju simptomi i oboljenja”, naglasio je.

Dalje, nastavlja, kod kvalitetnog i dobrog autoimunig oboljenja imamo liniju po kojoj se organizam kvalitetno bori, ali ponekad se ne može izboriti sa svim uticajima, pa je potreban lijek, ali autoimuni odgovor se desi kada imamo kontakt koji je povipen i tada nastaje autoimuno oboljenje.

“Naš organizam reaguje, stvaraju se limfociti koji brane organizam od onog uljeza koji upada u naš organizam da ga unisti. Kada imamo povećan autoimuni odgovor, nema regulacije koju rade ćelije, da regulira odgovor autoimunog sistema, imamo povišen dio autoimunog sistema kada nastaje to da autoimunim razvojem se dovodi do toga da vlastite ćelije prepozna kao strane i napada njih”, pojasnio je u kratkim crtama odgovor organizma, odnosno autoimunog sistema, koji dovodi do pojave autoimunih oboljenja, dodavši:

“Vanjski faktori su jedan od okidača kod simtpoma autoimunih bolesti, pravi razlog ne znamo”.

Najčešća autoimuna oboljenja uključuju dijabetes, hashimoto, psorijazu, multiplusklerozu, vitiligo, pojasnio je, ističući kako neka od njih vrlo često se ne prepoznaju, te do dijagnoze može proći i po par godina i obilaska više specijalista.

“Kada je u pitanju hashimoto, vrlo često nema promjene u hormonima, nekad se slučajno dijagnositfikuje”, kazao je, uz napomenu da u nekim slučajevima pri provjeri hormona ne registruju se nužno promjene, ali na ultrazvuku se vidi promjena na strukturi štitne žlijezde.

Kako prepoznati pad imuniteta?

“Umor, iscrpljenost, glavobolje, depresija, neraspoloženje, loše spavanje… Sve je to povezano s padom imuniteta. Veoma često to pripisujemo i drugim faktorima. Pad imuniteta nesvjesno dovodi do simptoma što pogoršava i međuljudsku komunikaciju, nismo u tom trenutku sposobni da razvijemo komunikaciju, sve nas nervira i to dovodi do nepravilne aktivnosti”, pojasnio je doktor.

Da li je to više psihički ili fizički problem?

“Nažalost, strašno puno psihološko stanje utiče na sve, na ljudsku komunikaciju, odnosi sa porodicom, na poslu, ail i na odnos sa samim sobom. Možemo biti i zbog psihičkih napetosti nekada grubi ili donositi krive zaključke, biti opsjednuti svojim tegobama. Mislim da upravo naš naboj negativni u psihičkom smislu utiče na razvoj ovih događaja i ne može se adekvatno odgovoriti svojem pozivu”, odgovara Đugum.

Ako ste trenutno na dijeti ili je planirate, ovaj recept s mora naći na vašem jelovniku. Riječ je o zdravoj verziji pogačica koje možete jesti bez brige o debljanju.

Sastojci i priprema

190 g bademovog brašna
jedna žličica praška za pecivo
Sol

340 g mozzarella sira
60 g krem sira
dva jaja za tijesto i jedno jaje za premazivanje

Pomiješajte brašno s praškom za pecivo i dodajte sol. U drugoj posudi pomiješajte naribanu mozzarellu i krem ​​sir, pa otopite na pari (samo stavite iznad lonca kipuće vode, sir se brzo topi).

Otopljenom siru dodajte 2 jaja i promiješajte. Na kraju dodajte smjesu u brašno i rukama mijesite. Ruke navlažite uljem, pa odvojite i oblikujte male loptice koje ćete rukama formirati u oblik pogačice.

Premažite jajetom i složite u pleh obložen papirom za pečenje.

Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 °C osam minuta. Poslužite uz prilog po izboru.

Program N1