Category: Magazin

Pranju i njezi kose pridajemo puno pažnje, ali pokazalo se da smo cijelo ovo vrijeme vjerovatno to radili na pogrešan način. Ukoliko prakticirate jednostavnu rutinu koja uključuje šamponiranje i nanošenje regeneratora, vjerojatno je da vaše vlasište nije dovoljno dobro očišćeno, tvrde stručnjaci.

Govoreći za britanski Vogue, trihologinja Helen Reavey rekla je njega kose dosta slična njezi kože.

“Baš kao kod njege kože – gdje dvostruko ili trostruko čistimo kožu – uvijek bismo trebali dvostruko ili trostruko očistiti svoje vlasište. To je zato što prvo pranje uklanja svu masnoću, onečišćenje i ostatke proizvoda, dok drugo i treće pranje zapravo čiste naše vlasište”, kazala je Reavey.

Šta uzrokuje nakupljanje taloga na kosi i vlasištu?

Ako redovito koristite proizvode za kosu poput voskova, sprejeva i ulja, oni mogu uzrokovati nakupljanje taloga na vlasištu koji mogu začepiti pore i spriječiti zdrav rast kose. Međutim, čak i ako ne koristite proizvode za kosu, na vlasištu će se i dalje nakupljati talog od znoja, onečišćenja i prirodnih ulja.

Kada nam je potrebno trostruko pranje kose?

Vogue piše da biste trebali oprati samo tri puta ako imate značajno nakupljene slojeve boje, tonika ili maske za kosu. U suprotnom, držite se dvostrukog ispiranja.

To znači korištenje šampona i ispiranje tri puta. Međutim, stručnjaci preporučuju da umjesto jednostavnog trljanja kose, pripazite na masažu vlasišta kako biste bili sigurni da ste je temeljito očistili i uklonili sve moguće ostatke.

Koliko često trebate prati kosu?

Općenito govoreći, pretjerano pranje kose može biti jednako štetno kao i prečesto pranje. Pretjerano pranje može dovesti do peruti, suhe kose i svrbeža vlasišta. Ako razgovarate sa svojim frizerom, on će vam moći reći šta bi najbolje odgovaralo tipu kose koju imate i koliko vam je tjeme masno. Svaki drugi dan dobro je pravilo za većinu ljudi s ravnom kosom, dok osobe s kovrčavom kosom svoju mogu prati samo jednom tjedno.

Kada ipak operete kosu, operite korijen i umasirajte u tjeme, posebno iza ušiju i potiljak – sjetite se kako vam frizer pere kosu. Zatim, ako imate ravnu kosu, utrljajte šampon do vrhova kose. Za osobe s gustom, kovrčavom kosom, možda će vam biti lakše čistiti kosu pramen po pramen.

Izvor: N1

Donosimo vam 10 pravila koja će vam pomoći da živite zdravo, sretno i dugo, a kojih se svako može pridržavati.

Umjetna intelignecija revolucionarno je u posljednje vrijeme privukla pažnju korisnika. Najpopularniji je svakako “pametni chat” GPT. Spreman je odgovoriti na milione pitanja, a ovaj put postavili smo mu jedno jednostavno. Po čemu ljudi u svijetu prepoznaju Bosnu i Hercegovinu?

“Bosna i Hercegovina je zemlja bogate historije, kulture i prekrasne prirode. Ova zemlja je poznata po mnogim stvarima, a u nastavku vam donosimo deset najpoznatijih.” kaže Chat GPT.

Sarajevo – glavni grad Bosne i Hercegovine, poznat je po svojoj bogatoj historiji, arhitekturi, kulturi i gastronomiji. U Sarajevu se možete prošetati kroz Baščaršiju, posjetiti Vijećnicu, Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ili uživati u nekom od mnogobrojnih restorana i kafića.

Mostar – grad poznat po starom mostu, jednom od najpoznatijih simbola Balkana. Ovaj grad ima bogatu historiju i arhitekturu, a također je poznat po svojoj tradicionalnoj bosanskoj kuhinji.

Rat u BiH – tragičan period u novijoj historiji Bosne i Hercegovine koji je ostavio veliki trag na cijelu regiju. Iako je ovo tužna činjenica, rat u BiH i njegove posljedice su svjetski poznate.

Piramide u Visokom – ova kontroverzna arheološka nalazišta u Visokom su predmet mnogih diskusija u svijetu. Neki tvrde da se radi o najstarijim piramidama na svijetu.

Kozara Nacionalni Park – prirodni park sa prekrasnom prirodom i divljim životinjama. Ovo je savršeno mjesto za ljubitelje prirode i planinarenja.

Pliva vodopad – spektakularni slapovi u centralnoj Bosni. Ova prirodna ljepota je impresivna i vrijedi posjetiti.

Kravice vodopadi – prekrasni slapovi na rijeci Trebižat, blizu granice sa Hrvatskom. Ovo je popularno mjesto za izlet i kupanje u ljetnim mjesecima.

Baščaršija – stara čaršija u Sarajevu, poznata po svojim suvenirima, restoranima i kafićima. Ovo je savršeno mjesto za kupovinu tradicionalnih bosanskih suvenira i uživanje u bosanskoj kuhinji.

Hrana – Bosanska kuhinja poznata je po svojim ukusnim jelima poput ćevapi, bureka i baklave. Ova kuhinja ima dugu historiju i možete ju pronaći u mnogim restoranima širom zemlje.

Pjesma – tradicionalna bosanska muzika, koju su popularizirali izvođači poput Mostara Sevdah Reunion i Amire Medunjanin. Bosanska muzika ima prekrasne melodije i tekstove koji će vam zauvijek ostati u sjećanju.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi i može zadovoljiti različite interese i želje putnika. Bilo da ste ljubitelj prirode, povijesti, kulture ili hrane, Bosna i Hercegovina ima sve to. Osim toga, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je još uvijek u razvoju turizma, što znači da ćete pronaći neotkrivene bisere i doživjeti pravu autentičnost zemlje.

Budući da se zemlja nalazi na Balkanu, ima vrlo različitu klimu. Ljeti je toplo i sunčano, a zimi može biti vrlo hladno i snježno. Stoga je najbolje posjetiti Bosnu i Hercegovinu u proljeće ili jesen kada su temperature ugodnije i manje je turista.

Uz sve navedeno, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je poznata po svojoj gostoljubivosti i toplini ljudi. Svi koji posjete ovu zemlju bit će srdačno dočekani i osjećat će se kao kod kuće.

Zaključno, Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi i koja će vas sigurno ostaviti bez daha. Bilo da želite istraživati prirodu, upoznati se s poviješću i kulturom, uživati u hrani ili jednostavno doživjeti nešto novo i drugačije, Bosna i Hercegovina je zemlja koju morate posjetiti.

Izvor: N1

Muzički magazin Songlines nominovao je Divanhanu, bh. muzički sastav, za najbolji bend svijeta u 2023. godini.

Najprestižniji world music časopis svijeta Songlines iz Velike Britanije već petnaestu godinu dodjeljuje svoje godišnje muzičke nagrade Songlines Music Awards, te na taj način promoviše muziku i umjetnike sa svih krajeva planete.

Ovogodišnja nagrada pomenutog časopisa dodjeljuje se u devet kategorija a naš BH bend Divanhana nominovan je u kategoriji “najbolja grupa”.

“Neopisivo smo ponosni i sretni što su saradnici Songlines Magazina, njihovi urednici, mnogobroji čitatelji kao i šira javnost odabrali Divanhanu kao nešto što je protekla 2022. godina u svijetu muzike ponudila svim ljubiteljima ove umjetnosti. Sama nominacija je veliko priznanje za naš rad i sevdalniku u njenoj globalnoj promociji”, izjavili su iz benda Divanhana.

 

Uz Divanhanu, ovogodišnje nominacije dobila su još tri sjajna umjentika/benda:

Avalanche Kato (Burkina Faso)

Eliza Carthy & The Restitution (Velika Britanija)

Ablaye Cissoko & Cyrille Brotto (Senegal)

Svečana ceremonija dodjeljivanja nagrada planirana je tokom jeseni ove godine, a pobjednici će imeti priliku da svoj rad koncertno predstave na pomenutoj ceremoniji koja se održava u Londonu.

 

radiosarajevo

Kad bi se ispunio globalni cilj o obuzdavanju klimatskih promjena spriječile bi se i stotine hiljada smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, rekli su u utorak znanstvenici te su pozvali vlasti te regije na bolju prilagodbu.

Izračunali su da bi smrtnost prouzrokovana vrućinama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (MENA) mogla biti 60 puta veća do kraja stoljeća ne poduzmu li se odgovarajuće klimatske mjere.

Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health otkriva da bi smanjenje emisija ugljika s ciljem ograničenja porasta prosječne Zemljine temperature na dva Celzijeva stupnja smanjilo smrtnost prouzročenu ekstremnim vrućinama u regiji za 80 posto u usporedbi sa scenarijem koji predviđa visoke emisije.

Fokusiranje na rizik od življenja u sve toplijoj okolini događa se u trenutku dok se Dubai sprema da bude domaćin klimatskog samita Ujedinjenih naroda COP28 u studenome.

Države su se obvezale da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 C sukladno Pariškome klimatskom sporazumu, pri čemu bi se trebale angažirati na naporima da se prebace na izvore energije s emisijom niskih razina ugljika.

Povećana stopa smrtnosti

Po scenariju u kojemu neće biti smanjenja emisija ugljičnog dioksida, u regiji će godišnje od uzroka povezanih s vrućinama do kraja ovog stoljeća umirati otprilike 123 osobe na 100.000 u usporedbi s današnjih dvoje na 100.000.

To je 60 puta više od trenutačne stope smrti od ekstremnih vrućina i daleko više nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta.

Podaci su to studije koju su proveli stručnjaci s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Od 19 zemalja, koliko su ih znanstvenici proučavali, najgori scenarij predviđaju Irancima.

Očekuje se da će Iran imati najveću godišnju stopu smrtnosti u slučaju visokih emisija – čak 423 smrtna slučaja na 100.000, dok će u Palestini, Iraku i Izraelu umrijeti više od 160 ljudi na 100.000, pokazalo je istraživanje.

Glavni autor studije, Shakoor Hajat AFP-u je rekao kako se predviđa i da se zbog vrlo visokih temperatura u nekim dijelovima Irana i starenje ubrza u odnosu na ostale države regije.

“Ne postigne li se cilj od 2 Celzijeva stupnja utjecaj na zdravlje stanovništva bit će katastrofalan”, istaknuo je Hajat.

Za usporedbu, Britanija će do 2080-ih evidentirati porast s tri na devet smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi prema onome što Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) smatra scenarijem s visokim emisijama, u sklopu kojega neke države ne rade na politici njihova ograničenja.

Zdravstveni rizik za starije i bolesne

Zaljevske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje će se održati sljedeća UN-ova konferencija o klimi doživjet će najveći relativni porast smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Temperature u regiji MENA-e (države Bliskog istoka i sjeverne Afrike) do kraja stoljeća mogle bi porasti na oko 50 stupnjeva Celzijevih, što će značiti puno veći zdravstveni rizik za ljude s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima, kao i one s dijabetesom i ostalim problemima, rekao je profesor Hajat.

Scenarij visokih emisija ugljika stvorio bi uvjete kakve ljudi nikada prije nisu iskusili i mogao bi učiniti dijelove regije MENA nenastanjivima zbog ogreničene fiziološke reakcije organizma na ekstremnu vrućinu.

“Čak i uz veći angažman zemlje u toj regiji trebaju razviti i druge načine zaštite od vrućine uz korištenje klimatizacije jer će samo na taj način uspjeti zaštititi svoje građane od opasnosti od ekstremnih vrućina”, dodao je Hajat.

Sugerira uvođenje pojačanih mjera javnog zdravstva, poput nacionalnog plana zaštite od ekstremnih vrućina i sustava upozorenja na vrućinu.

Hajat podsjeća da je “to uobičajeno u zemljama Europe i Sjeverne Amerike i dijelovima Azije, ali ne i na Bliskom istoku”.

“Mnoge zemlje MENA-e istodobno bi trebale osnažiti postojeće zdravstvene sustave da bi se bolje pripremile za utjecaj klimatskih promjena”, zaključio je Hajat.

“S obzirom na samit COP28 koji se održava u novembru u Dubaiju trebalo bi već pokrenuti rasprave o tomu na koji bi način zemlje u regiji mogle bolje surađivati da bi se poboljšala otpornost stanovništva na klimatske promjene.”

Program N1

Rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604. godine po islamskom računanju vremena, odnosno 29. septembra 1207. godine. Otac mu je bio Behauddin Veled, poznat i pod imenom Sultanul-Ulema (Sultan učenjaka), a majka mu je bila Mumin Hatun, kćerka Ruknedina, emira Belha.

Pred najezdom mongola Behauddin odlučuje da izmesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za novo prebivalište, nakon što su neko vreme živeli u Bagdadu, Hidžazu i Damasku, odabrao je Konju u Anadoliji – tadašnju prestonicu seldžučkih vladara, piše Diwan.

1. “Video sam mnogo ljudi koji nemahu odela na sebi, ali i mnogo odela u kojima nemaše ljudi.”

2. “Ne mogu se sporazumeti oni koji govore istim jezikom. Sporazumeti se mogu samo oni koji dele ista osećanja.”

3. “Strasti su poput vatre, a želje poput drva. Vatra se gasi kad ostane bez drva, a strasti kad im se ne ispune želje.”

4. “Ako jedna sveća potpali drugu sveću, neće izgubiti ništa od svoje svetlosti.”

5. “Budi učen koliko hoćeš, ali znaj da tebi pripada samo onoliko koliko te bude razumeo tvoj sagovornik.”

6. “Prekomerna poseta uznemirava, a nedovoljna prijateljstvo uništava.”

7. “Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje. Pravda je kada blagodet staviš tamo gde joj je mesto. Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korena blagodet.”

8. “Dve stvari uništavaju život čoveku:

– izdaja koja mu dođe od strane prijatelja i – milost koja mu dođe od strane neprijatelja.”

9. “Otkrivati tajne osobi koja voli mnogo da priča je isto kao stavljati vodu u naprslu testiju.”

10. “Ja svoje prijateje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”

11. “Prvo vaspitaj svoje srce pa tek onda svoj jezik. Jer reči dolaze iz srca, a izlaze iz usta.”

12. “A šta ako Alah voli to srce koje si slomio?! Otkud znaš, ali kad bi znao, prepao bi se od straha!”

13. “Ne ulepšavaj svoje telo već svoje srce i dušu. Jer spoljašnjost je ono u šta gledaju stvorenja, a unutrašnjost ono u šta gleda Stvoritelj.”

14. “Kada se razum udruži sa drugim razumom, svetlost se poveća, a put osvetli. A kada se ego udruži sa drugim egom, tmina se poveća, a put zamrači.”

15. “Oholost je kod svakoga ružna, ali je najružnija kada se nađe kod prosjaka.”

16. “Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drugačije zvala.”

17. “Nije čudno kada ovca beži od vuka, ali je čudno kada se ta ovca zaljubi u vuka.”

18. “Čuo sam da si me ogovarao. Stvarno si me iznenadio što mi se nisi u lice obratio. Uplašio si se mene nemoćnoga, a nisi se uplašio Alaha Svemoćnoga.”

19. “Čak i suza ima svoju dužnost. Njena dužnost je da čisti teren za osmeh koji dolazi nakon nje.”

20. “Tri stvari praktikujte malo, a jednu mnogo:

– malo jedite, – malo govorite, – malo spavajte, – mnogo razmišljajte.”

21. “Ako ti treba večna ljubav, zaljubi se u Večnoga.”

22. “Ako se ikada budeš konsultovao sa svojim egom, postupi suprotno od onoga što ti kaže taj pokvarenjak.”

23. “Tamo gde svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja.”

24. “Ili ćeš u potpunosti otvoriti svoje srce za ljubav ili ga uopšte nemoj otvarati! U ljubavi nema sive boje. Kada je u pitanju ljubav, moraš se opredeliti ili za crno ili za belo…”

25. “Zmija te može samo lišiti života, a loš prijatelj te može oterati u Džehennem.”

26. “Nemoj da vas nervira to što mi je glava pognuta dok hodam! Strah me je samo da se ne spotaknem na vaš obraz koji se nalazi na putu.”

27. “Pazite sa kim šetate i sa kim se družite, jer slavuj vodi ružičnjaku, a vrana smeću.”

28. “Šta je skrivanje ljubavi? To vam je nešto poput skrivanja vatre u vuni i pamuku. Što je više skrivate, toliko je i otkrivate.”

29. “Ako nam je čaša mala, nemamo pravo kriviti more.”

30. “Veličina svih srca je ista, ali je veličina duhovnosti koja se nalazi u njima sasvim različita.”

31. “Nemoj prodavati ogledala u čaršiji slepih i nemoj pevati pesme u čaršiji gluvih.”

32. “Nemoj žudeti za životom drugih ljudi, jer ima puno ljudi koji za tvojim životom žude.”

33. “Ljubav je poput ‘krivične prijave’, a bol i patnja za voljenom osobom poput ‘svedoka’. Uzalud je tužiti nekoga ako nemaš svedoka! Svaka tvrdnja se mora dokazati!”

Web stranica “Landgeist” objavila je analizu potrošnje šećera u Evropi na osnovu podataka organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO). Rezultati su izraženi u kilogramima po glavi stanovnika, a obuhvataju ne samo sirovi šećer, već i šećer u proizvodima koji ga sadrže.

Europljani i Sjevernoamerikanci jedni su od najvećih potrošača šećera na svijetu. Unutar Europe također postoje neki specifični geografski obrasci. Potrošnja šećera najveća je u zapadnoj i srednjoj Europi.

Belgija(48,3 kg ima najveću potrošnju šećera po glavi stanovnika u Europi i jednu od najvećih u svijetu. Drugi podaci su prikazalui da je Belgija također najveći potrošač bezalkoholnih pića zaslađenih šećerom u Europi.

Poljska 45,7 kg, Malta 43,8 kg i Danska 40,4 kg jedine su druge europske zemlje u kojima je potrošnja šećera veća od 40 kilograma po glavi stanovnika.

Najmanje šećera jedu stanovnici Luksemburga – 10,8 kg, što je velika razlika u odnosu na susjede, a slijedi ga Kipar sa 17,6 kg po glavi stanovnika.

Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu po skali najniže konzumacije – 18,3 kg.  Zajedno sa našom državom, Albanija (18,6 kg), Slovenija (19,4 kg) i Latvija (19,9 kg) imaju potrošnju šećera po glavi stanovnika ispod 20 kilograma.

Što se regiona tiče, Makedonci godišnje pojedu 36,7 kilograma šećera, drugi u regionu su Hrvati sa 33,8, ispred Grka sa 31,6, Bugara sa 27,5, Srba sa 22,4 i Crnogoraca sa 21,2 kilograma, što pokazuje da Bosanci i Hercegovci najmanje konzumiraju šećer u regionu.

Program N1