Jedan od dva najveća praznika kod muslimana Bajram obilježava se danas širom svijeta.
Bajram se kod muslimana čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”. To u prijevodu znači “Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen”.
Odgovor je: Allah razi olsun (Neka je Allah zadovoljan tobom).
Tokom bajramskih praznika muslimani posjećuju se i čestitaju praznik svojim najmilijima, rođacima, komšijama i prijateljima.
Najavljivano suzbijanje dijeljenja lozinki na Netflixu privodi se kraju, a streaming gigant otkrio je datum kada će započeti s pooštravanjem pravila.
U današnjem saopštenju Netflix je poručio: “Sa svakim uvođenjem učimo više i ugradili smo nova saznanja, za koja mislimo da će dovesti do još boljih rezultat”.
“Da bismo implementirali ove promjene, pomjerili smo vrijeme lansiranja s kraja prvog kvartala na drugi kvartal. Planiramo široko uvođenje suzbijanja dijeljenja lozinki, uključujući i SAD, u drugom kvartalu”, naveli su.
To znači da će proces teći od aprila do juna, tako da bi dijeljenje lozinki trebalo biti zabranjeno do jula.
Također, istaknuli su da su zadovoljni lansiranjem plaćenog dijeljena lozinki te da su u prva tri mjeseca 2023. godine pronašli prilike za poboljšanje iskustva za članove.
Netflix je u pismu akcionarima u oktobru 2022. prvi put potvrdio planove za “monetizaciju” dijeljenja plaćenog naloga na globalnom nivou.
Streaming platforma uvela je naknade za dijeljenje lozinke u Kanadi, Novom Zelandu, Portugalu i Španiji prošlog mjeseca. Kanadski pretplatnici mogu dodati dodatnog člana kao “podračun” za 7,99 dolara.
Pretplatnici u Portugalu mogu dodati “podračun” za 3,99 eura, dok oni u Španiji moraju potrošiti 5,99 eura.
Izvor: Klix
Test koji mnoge japanske kompanije daju kandidatima na razgovoru za posao – i uopće nije lagan.
Rješavanje problemske situacije najbrže može da vam pokaže kako neko razmišlja, a Japanci su smislili ozbiljan problem, koji će tražiti da uključite sve moždane vijuge.
Sve što je potrebno da ljude prebacite sa jedne, na drugu stranu rijeke, ali morate poštovati određena pravila, piše Danas.
1. Splav istovremeno može prenijeti najviše dvije osobe.
2. Tata ne smije ostati sam sa kćerkama bez majke.
3. Majka ne smije ostati sama sa sinovima bez prisustva oca.
4. Lopov ne smije ostati sam sa bilo kojim članom porodice bez prisustva policajca.
5. Lopov može ostati sam na obali, neće pobjeći.
6. Splavom mogu da upravljaju samo policajac, tata i mama.
Test možete riješiti na na ovoj stranici.
Ako niste uspjeli na osnovu datih informacija riješiti zagonetku, u videu pogledate rješenje.
Bosanska kuhinja je sačinjena od mnogobrojnih ukusnih, ali i kaloričnih slanih i slatkih jela. Gotovo da nema onih koji nisu ljubitelji ukusnih jela, koje su pravile naše nane i majke.
Osim dobro poznatih pita kao što su sirnica, burek, zeljanica, postoje i ona jela za koje mnogi nikada nisu ni čuli, a još manje probali. Jedno takvo je gotovo zaboravljena ćorpita, staro bosansko jelo s piletinom.
U nastavku vam donosimo recept i detaljne upute za pripremu ovog gotovo zaboravljenog tradicionalnog jela.
Potrebni sastojci:
Sastojci za jufku:
Sastojci za preljev:
Način pripreme
Prvo umijesite jufke tako što ćete pomiješati brašno, so i vodu. Potom dodajte i puter pa umijesite tijesto. Ostavite da odstoji par sati u frižideru.
Dok se tijesto odmara u frižideru, pripremite nadjev. Karabatak i batak odvojite, isjecite na sitne komade. Potom isjeckajte luk te ga pomiješajte s piletinom dodajete začine pa sve dobro izmiješajte.
Potom razvite jufke te ih isjecite na veće kocke. U svako polje stavite po karabatak ili batak sa filom, umotajte i takav smotuljak stavljajte u pleh koji ste pouljili.
Pecite pitu oko pola sata na 200 stepeni, a zatim je zalijte vrelom supom koju ste dobili od vode i kockica za supu. Vratite ćoravu pitu u rernu pa je pecite još petnaest minuta.
Izvor: Klix
Mesne okruglice mogu se pripremiti na bezbroj načina i svaki od njih ima svoje prednosti – neki su brzi, drugi ekonomični, neki su raskošni, drugi dijetalni…
Jedan od najboljih načina za njihovu pripremu je u receptu koji vam donosimo. Zahvaljujući bogatom umaku i obilnoj količini sira, niko neće primijetiti da ste se odlučili na mali zaokret po pitanju izbora mesa.
Ono što nam je posebno drago kod ovog jela je što su okruglice zapečene u pećnici, što umaku daje posebno finu notu, a okruglice čini tako mekima da se tope u ustima.
Zapečene mesne okruglice sa sirom
Sastojci:
Umak:
Dodatno:
Priprema:
Pirjajte nasjeckani luk dok ne omekša, dodajte bijeli luk i pirjajte dok ne zamiriše. Malo ohladite pa pola mješavine dodajte mesu, zajedno sa origanom, soli, biberom, jajem, sirom, krušnim mrvicama i bosiljkom (ili peršunom). Dodajte pola mlijeka pa promiješajte rukama i zatim dodajte ostatak mlijeka i miješajte dok se svi sastojci ne sjedine, ali nemojte pretjerati s miješanjem jer će mesne okruglice biti žilave.
Pomoću kašike oblikujte okruglice, poprskajte ih uljem pa ih kratko zapecite na tavi u nekoliko tura. Pospremite sa strane, a u istu tavu ubacite preostalu mješavinu luka i bijelog luka, dodajte paradajz i pastu od paradajza, bosiljak, sol, biber i šećer. Kuhajte dok se ne malo ne zgusne.
Ulijte umak u posudu za pečenje, po vrhu poredajte okruglice, prekrijte ih mozzarellom i zapecite u pećnici zagrijanoj na 210 stepeni dvadesetak minuta. Još vruće pospite parmezanom i sjeckanim peršunom, ukrasite bosiljkom i poslužite uz tjesteninu ili salatu, piše slobodnadalmacija.hr.
Radiosarajevo.ba
O pravima potrošača i šta kada cijena na kasi i polici nije ista za N1 je objašnjavao Marin Bago iz Udruženja Futura Mostar.
Za Bagu je glavni problem što inspekcija ne radi svoj posao.
“Dovedeni smo pred svršen čin, ili se nećemo sekirati, ili ćemo otići u drugu prodavnicu i kupiti ili obratiti se inspekciji. Međutim mi znamo iz svog iskustva da inspekcija neće ni izaći na teren po pozivu. Morate biti ustrajni, danima se boriti za svoja prava., Ipak živimo u tom periodu gdje sami moramo odlučiti ispalti li se sekirati zbog svake sitnice ili biti aktivni građanin i žaliti se pisati medijima”, istakao je Bago.
Šta potrošači mogu uraditi kada cijena na kasi i polici u prodajnom objektu nije ista, Bago odgovara:
“Ako je na kasi druga situacija, drugo stanje mi smo prevareni i moramo se protiviti toj prevari ili reagirati”, naveo je Bago.
Kazne su kod nas male, ističe Bago.
“Neko može ostvariti ekstra bogaćenje u iznosu od milion KM i njega će kazniti sa 5-10 tisuća i to mu ide u prilog i to mu pokazuje da mu se ispalti prevariti građane i pritom zaraditi”, pojasnio je Bago.
Za građane bi, navodi Bago, najbolje bilo da u BiH imamo jedinstven ekonomski prostor što trenutno nije slučaj pa potrošači u FBiH i RS imaju različita prava.
(N1)
Rođena je 4. juna 1972. godine u Kladnju, a poginula je 10. novembra 1993. godine u selu Zubeta na području Vareša, kao vojnikinja, pripadnica 121. brdske brigade.
Njena kćerka, Alba Mušić je rođena 1992. godine, odrasla je bez majke, ne sjeća se ni njenog lika. Kaže da odrastanje i život bez majke ne bi poželjela nikom, ali da je sretna jer je može zvati svojom mamom.
– Odgajali su me nana i dedo. Stalno su mi pričali o njoj. Nekada mi se činilo kao da je ona tu. Meni je moja mama bila uzor i moj heroj. Pričali su mi kakva je bila u školi, u društvu. Govorili su mi da je bila dobar drug. Ostala mi je u sjećanju priča da je ona demonstrativno napustila čas jer je profesor bio nekorektan prema jednom njenom drugaru, koji je bio romske nacionalnosti – priča Alba. – Imala sam osjećaj da me ona iz mezara odgaja. Kakva je bila ona željela sam da budem i ja. Ponosna sam na nju, za sve što je učinila. Znam da je bila hrabra.Na jednom snimku, nakon uspješne akcije pričala je kako je prošlo i kada su je pitali je li bilo straha, ona je rekla: “Plašili se ili ne plašili šta bude bit će, treba mirno kulturno sačekati i odraditi svoje”. To je rečenica koja mi je ostala zauvijek urezana u sjećanje i kojom sam se dosta vodila. Znači, prati svoj put, budi uporan – priča Alba.
Ona danas živi u Sarajevu, udata je i ima ima petogodišnju kćerku kojoj je dala ime Edina i očekuje prinovu.
– Dala sam joj ime po mojoj mami. Još je mala i ne razumije ko su nana i dedo, ali ću joj sigurno pričati o njenoj nani, po kome je dobila ime – kazala je Alba.
Edina Čamdžić imala je samo 21 godinu kada je poginula dok je branila svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu.
Almir Muratović
senzor/press
Priprema:
Pile očistite i narežite na osam komada, pa popržite sa svih strana na ulju da dobije boju. Izvadite piletinu, pa na istom ulju pržite glavice luka s gljivama. Zalijte supom, vratite piletinu i polako dinstajte. Za 15 minuta dodajte očišćene i na rezance narezane paprike. Posolite, pobiberite, dodajte mljevenu crvenu papriku. Neka se dinsta još 10-15 minuta. Savjet: Kada nabrajamo karakteristike piletine koji su joj priskrbili ovu silnu popularnost, mogli bismo previdjeti onu bitnu – dobar kuhar od piletine može načiniti ne samo dobar svakodnevni obrok nego i vrhunsko gurmansko jelo.
Mjesec ramazan, koji za islamske vjernike podrazumijeva strogi vjerski post, ali i dane širenja ljubavi, solidarnosti i dobričinstvo.
Ekonomski analitičar i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Admir Čavalić (SBiH) podijelio je na svom Twitter nalogu fotografiju koja je nastala u Teočaku.
Naime, na jednoj prodavnici hrane i drugih potrepština osvanuo je natpis na kojem piše da su izmireni dugovi svih onih koji su na veresiju uzimali namirnice.
“Dragi Teočani svi koji su upisani u teku veresije do 15.04.2023. dug je izmiren.
Jedna naša Teočanka sa porodicom je izmirila sav dug. Da im Allah ukabuli i primi kao dobra djela”, napisano je uz fotografiju.
Radiosarajevo.ba
Svi oni koji se potrude i pročitaju ovu priču , imaće priliku da upoznaju Oraš Planje, njene dobre, plemenite, vrijedne, kreativne i pobožne mještane, Planjce i Planjke te određeni broj značajnih i korisnih pouka i poruka, a posebno Mehu Hadžića, najstarijeg Jugoslovena.
Izvori za pisanje ove priče o Mehi Hadžiću su pisani radovi i srodna literatura, moja saznanja i pamćenja, usmene predaje i priče starijih ljudi i intervjui sa nekim članovima porodice u kojoj je Meho provodio svoje staračke dane, a to su hadži Mustafa Ćorić i njegova hanuma hadži Rabiha Ćorić.
U Oraš Planjama kod Tešnja rođen je i živio Meho Hadžić, zvani Mehaga. Potiče iz jedne veoma poznate i ugledne porodice Hadžića. Poznat je po tome što je doživio duboku starost i prema usmenim predajama i pričama starijih ljudi preselio je na Ahiret u 134.godini života. U mladim danima bio je oženjen i imao jedno muško dijete, koje se utopilo u rijeci Usori prilikom kupanja u 12.godini života. Isto tako žena mu je mlada umrla i poslije nje se nije više ženio, ostao je sam bez porodice. Dakle, živio je usamljeno i skromno. Više godina živio je u najmu. Imao je jednu bližu rodicu Rukiju, koja je ostala mlada udovica sa troje maloljetne djece, a to su Šerifa, Nazifa i Mustafa i udala se za Mehmeda Ćorića, odnosno upustila ga sebi u kuću. Rukija je bila dobrostojeća žena i imala lijep imetak. Mehmed i Rukija su bile jako fine i komunikativne osobe, živjele u skladnom braku, lijepo se slagale i islamski odgajale svoju djecu, kako iz prvog, tako i iz drugog braka.
Njihovi sinovi Mustafa i Huso su dobri vjernici i obojica su obavili petu islamsku dužnost, Hadž. Rukija je, u sporazumu sa mužem Mehmedom, prihvatila svog usamljenog rođaka Mehu Hadžića, doveli ga sebi u kuću i o njemu se brinuli, a on je prema svojim mogućnostima i zdravstvenim prilikama radio neke poslove u kući, štali i na njivi. Tako su Mehmed i Rukija pokazali jedan humani gest i poštovanje prema jednoj usmljenoj i starijoj osobi, zbog čega, bez sumnje, zaslužuju priznanje dobrih ljudi, komšija, a posebno nagradu od Allah dž.š. Muhamed a.s. je rekao:”Ko želi da mu se proširi nafaka i produži život neka održava dobre odnose sa svojom rodbinom”.(Buharija i Muslim)
Ja se sjećam da sam sa Mehom kopao kukuruz na njivi i sa njim, kao dječak, išao u mlin na Usoru. Meho je bio jako fin, simpatičan i miran čovjek.
Veoma je rijetko razgovarao sa drugim osobama. Bio je niskog rasta, malo teže se kretao jer mu je jedna noga bila kraća. Imao je dugu bijelu bradu, što se i na slici može lijepo vidjeti.
Kada je išao u mlin na Usoru, meljaju je nosio na leđima u mijehu, koji je obično pravljen od teleće kože. Uz put se često odmarao. Mijeh sa meljajom bi naslanjao na vrljike pokraj puta, kako bi meljaju mogao lakše podići i nastaviti putovanje prema mlinu. Da je Meho bio povjerljiva i ozbiljna osoba vidi se i po tome što je moja mama Fazila, odnosno Raha, mene kao dječaka slala sa njim u mlin na Usori, jer je u njega imala povjerenje.
Među izvore koje sam koristio prilikom pisanje ove priče su i printani i elektronski mediji do kojih sam uspio doći. Jednom prilikom, gledajući večernji dnevnik na sarajevskoj televiziji (ne sjećam se datuma), koji je vodio novinar Mirko Šagolj, najavljena je ekskluzivna reportaža o najstarijem čovjeku u Jugoslaviji. Prvo je kamera s vana pokazala jednu lijepu seosku kuću na kojoj se naglo otvorio prozor i na njemu se pojavila jedna simpatična starija osoba sa bijelom bradom i karakterističnoj muslimansko-bošnjačkoj nošnji.
To je bio Meho Hadžić. Tom prilikom je prezentirana njegova kratka biografija i nekoliko veoma interesantnih detalja iz njegovog dugog života. Visoko-tiražni list ARENA u broju 934 od 15.11.1978.godine objavila je članak o Mehi Hadžiću u kome se navodi da je Meho najstariji stanovnik Jugoslavije, živi u Oraš Planjama kod Tešnja, ima 130 godina. Dakle, putem ARENE i Mehe Hadžića, kao i drugih medija za Oraš Planje se saznalo širom Jugoslavije, a preko “Princesa” kisele vode i njegove reklame i u svijetu.
Jednom prilikom u Sarajevu u ćevabdžinici sjedio sam sa dvojicom mladića, stupili smo u razgovor i jedan od njih me je pitao odakle sam? Ja sam mu odgovorio “Iz okoline Tešnja”, a on me je priupitao iz kojeg sam konkretno mjesta. Ja sam mu kazao iz Oraš Planja, a on je dodao “odakle je Meho Hadžić, najstariji Jugosloven”. ”Upravo tako” odgovorio sam mu. Onda smo nastavili razgovor o Mehi i Oraš Planjama. Kada sam vidio da su mladići dobro informisani i da u pozitivnom kontekstu govore o Oraš Planjama i Mehi Hadžiću, ja sam se zaista prijatno i ugodno osjećao, na čemu sam im se lijepo zahvalio.
U Areninoj akciji “Tražimo najstarijeg Jugoslovena” novinari (rahmetli Hasan Brkić iz Tešnja, dopisnik ARENE) su se zaputili i došli u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara gdje živi Meho Hadžić, vjerovatno najstariji stanovnik Jugoslavije. Ima 130 godina. Kada smo stigli, kažu novinari, do mehine kuće osjetili smo kako vjetar donosi miris sušenih šljiva i vesele dječije glasove. Meho se u kući obukao, uzeo štap i pošao nama u susret. Sjeo je pred kuću na klupu i počeo pričati kako se sjeća kada je u ovom selu bilo samo šest kuća, a u Tesliću jedna. Imao sam više od 30 godina kada su me pozvali na gradnju pruge Usora-Pribinić. Na dionici pruge koja je išla prema Tesliću 1884.godine ispriječio se neki mlin i trebalo ga je srušiti. Tražio sam da to ne čine: “Ama ljudi, nećete nam valjda srušiti i tu kuću, koja kruh znači”, rekao sam. Ostat ćemo gladni. Gdje ćemo žito mljeti?! Meho Hadžić je rođen 1848.godine u selu Oraš Planje. Imao je petero braće: Mahmuta, Muju, Ahmu, Fehru i Redžu te sestru Fatimu. Svi su odavno pomrli.
Iza brata Ahmeta ostaje sin Ramo koji sada ima 68.godina. Otac Mehin zvao se Arif, a majka Cura. Već ih je zaboravio. Supruga Ajka umrla mu je prije 70 godina. Bilo joj je pedeset godina. Snjom je imao sina Muharema. Na žalost, on se utopio u rijeci Usori sa 12 godina.
Meho Hadžić je inače više od stotinu godina bio najamni radnik. Radio je na poljoprivrednim imanjima, sjekao drva, a naviše je vremena proveo čuvajući koze. Osman Ćorić kaže da je Meho čuva ovce kod njegovog oca Mehe, koji je umro 1937.godine. Meho nije služio vojsku. Imao je prirodnu manu, kraću lijevu nogu. Zbog toga i danas nosi štap Meho nikad nije pušio, a niti pio alkohol. Hranio se isključivo kozijim mlijekom, sirom, kajmakom i pio kiselu vodu Slatinu, a kada je bio s kozama na pašnjacima, često je sisao njihovo mlijeko, umjesto vode, koju je vrlo rijetko pio. Prije 30 godina dobio je treće zube. Zanimljivo, svi su mu zdravi. Zubima je mogao podići meljaju ili jare od 30 kilograma. Prije četrdeset godina ostao je bez ikoga svoga. Primili su ga Mehmed i Rukija Ćorić. Sagradili su mu manju kuću i uveli svjetlo. Hrane ga, odijevaju, kupuju mu drva za ogrijev. Kad padne snijeg, Mehmed i Rukija ustaju noću i po dva puta i lože mu vatru. Brinu se o njegovom zdravlju. Gledajući Mehu djeluje veselo kao da bi opet pošao na zelene proplanke i potrčao za kozama.
Prof.dr. Šefik ef. Kurdić, veliki alim i poznavalac hadisa-tradicije Božijeg poslanika Muhameda a.s. je pisao da je on kao maturant Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu i tadašnji član redakcije đačkog lista “Zemzem” posjetio najstarijeg tadašnjeg Jugoslovena Mehu Hadžića u Oraš Planjama kod Tešnja i sa njim napravio intervju. Tom prilikom mu je Meho govorio da ima 137 godina, jer pamti da je čuvao ovce u Tesliću koji je imao samo dvije kuće, a sada je to grad sa nekoliko hiljada stanovnika.
Podaci iz pojedinih izvora o broju godina Mehe Hadžića nisu identični, neznatno se razlikuju, ali je činjenica da se svi u jednom slažu, a to je da je Meho doživio duboku starost i da je u svoje vrijeme bio najstariji Jugosloven.
Svako naselje, selo i grad imaju neke svoje specifičnosti, obilježja i kvalitete po kojima su prepoznatljiva, pa tako i Oraš Planje koje su poznate po ljudima koji su doživjeli duboku starost: Meho Hadžić i Hasan Ćorić, mineralnim vodama Princes i Slatina, velelepnoj potkupolnoj Plavoj džamiji sa dva vitka i reprezentativna minareta, od kojih su jedan finansirale isključivo žene, priređivanju velikog zajedničkog iftara, održanog 06.09.2010.godine, kojem je prisustvovao i njegova eminencija Reisu-l-ulema prof.dr. Mustafa ef. Cerić, redovnom održavanju izuzetno kvalitetnih i veoma posjećenih tribina, te veličanstvenom otvorenju Plave džamije 09.09.2012.godine koje su uveličali i svojim prisustvom počastili i velikoj masi od preko 20.000 prisutnih se obratili dvojica reisu-l-ulema, jedan kojem je istekao mandat prof.dr. Mustafa ef. Cerić i novoizabrani mr. Husein ef. Kavazović. U toku svog govora Reis Cerić se prisjetio i velikog iftara održanog u Oraš Planjama, zahvaljujući Allahu dž.š. na Njegovim mnogobrojnim nimetima-blagodatima, gostoprimljivim Planjcima, a posebno se zahvalio hanumama Planjkama koje su pripremile divne, raznovrsne i ukusne tradiocionalne jemeke, za zajednički i nezaboravni iftar, koji mu je ostao u naljepšoj uspomeni i sjećanju, uz dovu Allahu dž.š. da vas sve skupa nagradi za vaš hizmet i uloženi trud oko pripreme i održavanja zajedničkog iftara i svečanog otvorenja ove prelijepe Plave džamije.
Vrijedni i čestiti domaćini Ahmet i Zulejha Bećirović su svojim trudom i vlastitim sredstvima, iz svoje zemlje doveli čistu, bistru i kvalitetnu vodu sa udaljenosti od kilometar i pol, do svoje kuće, u blizini Plave džamije i ostavili česmu pokraj samog puta za putnike namjernike, komšije i sve druge osobe da piju, sipaju, nose i koriste ovu vodu za svoje potrebe. To je hajr voda zbog koje će domaćini, bez sumnje, biti nagrađeni od Allah dž.š.
Čovjek se može definirati kao pametno, razumno i inteligentno biće. U nauci se tretira kao Homosapiens (lat.)-umni čovjek. Čovjek je uvijek bio zahvalna tema za pisanje o čemu svjedoče mnoga napisana djela u svjetskoj literaturi. Allah dž.š. je Stvoritelj svega što postoji. Svakome je određena sudbina, kada i gdje će biti rođen, ko će mu biti roditelji, koliko će dugo živjeti, kada će umrijeti i mi na te ne možemo uticati. Sve se događa s Božijom voljom i određenjem. U literaturi se navodi kako je neko rekao da je “historija učiteljica života”, koju treba proučavati, komparirati i razumijevati da bi se shvatilo sadašnje i buduće vrijeme i život u njemu. Historija i Allahove objave nam svjedoče da su ljudi u ranijim epohama mnogo duže živjeli nego mi danas. O tome nam govore Kur’anski ajeti i hadisi, izreke Božijeg poslanika Muhameda a.s. Hadis koga prenose Ibni Abbas i Ebu Hurejre, Poslanik kaže da je u Levhu-l-mahfuzu zapisano da će Adem a.s. živjeti hiljadu godina. (Kazivanja o vjerovjesnicima, strana 63.). Još ćemo samo jedan primjer navesti osob koje je veoma dugo živjela, o čemu i Kur’an govori, a riječ je o Nuh pejgamberu. U Knjizi “Kazivanja o vjerovjesnicima” od Hafiz ibn Kesira na 103.strani stoji:”Iz Kur’ana se razumije da je Nuh a.s. u svom narodu, od primanja poslanstva do potopa, boravio hiljadu manje pedeset godina i da je ih je zadesio potop, zato što su Allahu druge ravnim smatrali” (El-Ankebut-Pauk, 14.ajet, 397.strana.)
Neka ulema tvrdi da je Nuh a.s. postao poslanik kada je imao 480 godina i da je nakon potopa živio još 350 godina i kada se to zbroji sa cifrom iz Kur’ana od 950 godina u tom slučaju znači da je on živio 1.780 godina.
I na kraju, iskreno i od srca se zahvaljujem svima koji su mi tokom pisanja ove priče o Mehi Hadžiću pomogli i dali određene podatke i informacije, a posebno hadži Mustafi Ćoriću i njegovoj hanumi hadži Rabihi Ćorić, koja je sačuvala Arenu sa ostalim dokumentima u kojoj se nalazi članak o Mehi Hadžiću i posudila mi je dok sam pisao priču.
Autor: Ibrahim ef. Mahalbašić, diplomirani pravnik