Category: Magazin

  • Najorginalnija reklama iz Srednje Bosne

    Najorginalnija reklama iz Srednje Bosne

    Najoriginalnija reklama za otkup sekudnarnih sirovina i elektroničkog otpada dolazi nam iz Viteza iz firme Lucius.

    Reklama glasi “Nema sreće veće ko kad prodam smeće”…piše na velikom bilbordu postavljenom kod semafora u Vitezu.

    Reklama je toliko dobra da je u tren oka postala viralna. Nama je još zanimljivija jer je snimljena u lijepoj našoj Srednjoj Bosni.

    Preduzeće Lucius, smješteno u Vitezu, osnovano je 2013. godine BiH i Švicarskim kapitalom u cilju pružanja usluga recikliranja i demontaže, sa naglaskom na zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada. Usporedno sa razvojem reciklažne djelatnosti, razvila se i trgovinska djelatnost, gdje smo se prodajom industrijske opreme i strojeva na tržištu BiH i okolnih zemalja nametnuli kao ozbiljan faktor, svoju robu plasirali smo i u daleki Iran.

     

    izvor: centralna.ba

  • Svjetski dan slobode medija

    Svjetski dan slobode medija

    Danas je Svjetski dan slobode medija, koji se od 1993. godine obilježava svakog 3. maja, kada ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Ovaj datum je, ustvari, godišnjica Windhoeške deklaracije – izjave o principima slobodnih medija, koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji.

    Cilj obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih osnovnih načela, odnosno podsjetnik na zajedničku odgovornost za zaštitu slobode medija. Jer, sloboda medija kao ključni stub demokratije i osnova na kojoj se grade društva u kojima se poštuju građanska prava i temeljne slobode spada u univerzalna ljudska prava.

  • Josipu je dijagnosticiran autizam, a sada je u kvizu ‘Superpotjera’ nadigrao svih pet lovaca!

    Josipu je dijagnosticiran autizam, a sada je u kvizu ‘Superpotjera’ nadigrao svih pet lovaca!

    U nedjeljnom izdanju kviza “Superpotjere” nastupilo je četvero natjecatelja – jedan od njih bio je i Josip Rončević iz Lumbarde na Korčuli, koji se odlučio na borbu protiv supertima, a show je na kraju napustio s 30.000 eura.

    Josip, student prve godine FER-a, u prvom krugu osvojio je maksimalan iznos od 2500 eura odgovorivši tačno na svih pet pitanja. U brzopoteznoj igri Josipov izbor bio je borba protiv cijelog supertima koji su mu ponudili 30.000 eura i zatražili 56 sekundi na svom satu.

    Josip nije znao da GPS možemo prevesti kao globalni položajni sistem, kao ni da je Isus rekao apostolima “hajdete za mnom i učinit ću vas ribarima ljudi”, niti da u brodskoj svjedodžbi nalazimo ime brodara i područje plovidbe, prenosi HRT.

    Dean Kotiga netačno je odgovorio na pitanje koji je instrument Hal Blaine svirao na 150 američkih top 10 hitova. Mislio je da se radi o klaviru, a tačan odgovor su bubnjevi. Sven Marcelić nije znao da je Ivo Josipović među bivšim hrvatskim predsjednicima rođen najbliže Pantovčaku. Odgovorio je da se radi o Kolindi Grabar-KitarovićMorana Zibar mislila je da se u Norveškoj nalazi višenamjenska dvorana Husqvarna Garden, a nalazi se u Švedskoj. I na kraju, na pitanje Skeneove žlijezde neki nazivaju ženskim pandanom kojeg muškog organa, Dean nije znao da se radi o prostati.

    “Ovo je sve tako brzo prošlo, iskreno, lovci su imali puno teži set po mom mišljenju, ja sam imao nekoliko ‘kikseva’ na početku baš glupih, ali sreća i nešto znanja, još uvijek sam malo pod dojmom”, rekao je Josip, koji je s devet sekundi prednosti nadigrao supertim lovaca i osvojio 30.000 eura.

    “Zglajzali smo kao mali majmuni”, komentirao je Dean.

    “U ovom vrtuljku emocija koje prolazimo i mi i natjecatelji u minuti, mislim da se on bolje snašao definitivno i apsolutno čestitke njemu, a ja idem upaliti svoju motorku i riješiti neke stvari s Moranom”, našalio se Krešo.

    Inače, Josip je kao dijete dobio dijagnozu Aspergerova sindroma, što su zapravo poteškoće iz spektra autizma, ali unatoč tome bio je hrvatski državni prvak iz geografije, viceprvak iz povijesti i šestoplasirani u susjednoj državi na takmičenju iz matematike.

    “Josip je još kao beba bio neobičan. Obilazila sam s njim razne stručnjake u nadi da će mi reći što s njim nije u redu, no bez odgovora… Prije takvu vrstu poteškoća nije bilo lako dijagnosticirati kao danas, pogotovo u maloj sredini poput Lumbarde i otoka Korčule. Nije mi bilo lako. Prvi pokušaj traženja pomoći bio je od pedijatrice u Blatu, koja mi je rekla da se pomirim s činjenicom da imam teško odgojivo dijete. Naravno da se nisam pomirila s tim, niti jedno dijete nije zločesto, svako dijete ima potencijal biti najbolje.

    Na testiranju za školu naslutili smo da nešto nije kako bi trebalo biti, a prva Josipova dijagnoza bila je, danas znam, potpuno kriva. Godinama se smatralo da ima poremećaj pažnje, kombinirani tip ADHD-a. Prateći njegove školske rezultate nisam vjerovala u to, razgovarala sam s mužem i krenuli smo dalje u dijagnostiku. Kad smo toga dana došli u Zagreb, doktori su birali riječi kako mi priopćiti Josipovu dijagnozu, on ima Asperger, visoko funkcionalni oblik autizma. Ja sam zapravo odahnula jer sam bila svjesna da se radi o pravoj dijagnozi, zapravo sam to cijelo vrijeme i tvrdila, ali nisam znala kako se stručno zove”, rekla je svojevremeno majka Irena u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.

    Aspergerov sindrom je neurobiološki razvojni poremećaj iz grupe autističnih poremećaja, koji se najviše manifestira u socijalnoj komponenti.

    Radiosarajevo.ba

  • Mnogi nisu uspjeli pogoditi: Šta je pogrešno na ovoj slici ?

    Mnogi nisu uspjeli pogoditi: Šta je pogrešno na ovoj slici ?

    Baš kao mišiće, i mozak treba trenirati i održavati ga u dobroj formi. I naravno, jedan od najboljih načina za to je redovno testiranje naših sposobnosti posmatranja.

    Osim što je izvor zabave, rješavanje mozgalica i zagonetki ima i brojne prednosti.

    Rješavanje zagonetki i mozgalica jača vezu između moždanih ćelija, što pomaže u poboljšanju memorije.

    Logičke igre treniraju vaš mozak da vidi različite pristupe problemima. I posljednje, ali ne najmanje važno, vizualne zagonetke pomažu u treningu vaših očnih mišića.

    Danas smo za vas pripremili jedan zanimljiv test opažanja.

    Vaš zadatak je da pogledate ilustraciju i kažete nam – šta je pogrešno na ovoj slici?

    Jeste li uspjeli pogoditi?

    Odustajete?

    Evo ga rješenje:

    Foto: Brightside

    Kanta za pijesak je pogrešnog oblika.

    Radiosarajevo.ba

  • Nostalgija: Ko se sjeća slatkiša i predmeta s ovih fotki?

    Nostalgija: Ko se sjeća slatkiša i predmeta s ovih fotki?

    Čini vam se da su sladoledi prije bili ukusniji, da su žvakaće gume bile slađe i dugotrajnije i da je hrana općenito bila ukusnija?

    Možda je tako, a možda ste vi samo ostarjeli i to su zapravo samo vaše (prenaglašene) uspomene iz djetinjstva.

    Da, da, znamo, niste stari, godine su samo broj i ostale priče, međutim činjenica je da će ovu hranu i predmete prepoznati samo oni koji su već dobro zašli u četrdesete, pedesete…

    Krenimo s nečim laganim. Mogu se varijacije na temu pronaći i danas, ali sigurni smo da oni nešto stariji tačno mogu osjetiti posebno sladak okus u ustima dok gledaju ovu fotku:

    Možda nismo bili fanovi supe, ali ona sa slovima je bila pravi doživljaj…

    Ove bombone su iz nekog razloga uvijek imale samo bake.

    Najpuniji okus lješnjaka ikad (ili ga samo takvim pamtimo).

    Sjećate se njih?

    A ovih? 

    Najdraža uspomena iz slastičarne koja bi se dugo, dugo čuvala… 

    Uvijek smo, podsjeća Indexmorali nagovarati roditelje da nam kupe baš ove bombone.

    Kafa je izgledala ovako…

    A ovaj predmet prepoznat će samo “najiskusniji”… Sjećate se što se najčešće otvaralo ovime?

    Radiosarajevo.ba

  • Zbog čega je običaj da se za Praznik rada jede grah

    Zbog čega je običaj da se za Praznik rada jede grah

    Danas se obilježava Međunarodni praznik rada, čiji je cilj ukazati na poteškoće s kojima se radnici suočavaju. Običaj je da se za Prvi maj jede grah. Znate li zašto je to tako?

    Grah je stigao u Evropu u 16. stoljeću. Gianbattista Barpo je u knjizi “Poslastice poljoprivrede i sela” naveo da je ova namirnica naročito zdrava za bubrege i slezenu. Grah je bio popularan i na dvoru.

    Kada se Katarina de Medici udala za Henryja II, sa sobom je povela nekoliko kuhara te je u francusku kuhinju “uvela” grah. Naime, smatra se da je ona osmislila recept za cassoulet – složenac od graha, patke i kobasica.

    Bivši američki predsjednik Ulysses S. Grant je zahtijevao da se na njegovoj inauguraciji 1868. godine služi njegovo omiljeno jelo – zapečeno grah.

    Ipak, grah su najviše konzumirali siromašni pa je tako nazvan “sirotinjskom” hranom. U Sjedinjenim Američkim Državama se tokom Velike depresije poticala konzumacija graha zato što je bogat bjelačevinama i predstavlja odličnu zamjenu za meso.

    Energetska vrijednost 100 grama graha je 333 kalorije, od čega je 60 posto ugljikohidrata. Radnici su nakon jedne porcije bili spremni za težak i dugotrajan rad. Ova namirnica se inače dijeli ljudima kao simbol pravog radničkog jela.

    klix.ba

  • Savjeti stručnjaka: Kako da napravite najbolji roštilj za Prvi maj

    Savjeti stručnjaka: Kako da napravite najbolji roštilj za Prvi maj

    Roštiljanje je popularna metoda sporog pečenja mesa omiljena širom svijeta, a najbolja je kada se sprema iznad pravog žara.

    Puno je stvari koje utiču na dobar okus hrane sa roštilja, od pripreme mesa i povrća do tehnika pečenja, zbog toga vam donosimo savjete kojima ćete svoje umijeće roštiljanja podići na viši nivo.

    Pecite polako

    Za roštiljanje se često misli da je jednako kao i tzv. grilanje, ali svaki zaljubljenik u hranu sa roštilja znaće da su ove dvije metode nešto potpuno drugačije. Roštilja se obično iznad indirektnog izvora topline (žeravice) duže vrijeme, a grilanje je obično iznad direktnog izvora topline (vatre) kraće vrijeme. Pravi roštilj je za obroke kada vam nije problem čekati neko vrijeme na jelo.

    Koristite drva i/ili ugalj

    Ako se jela sa roštilja spremaju na otvorenom, najbolja opcija su drvo i ugalj – za razliku od plinskih roštilja. Drvo će se pobrinuti za ravnomjernu toplotu i specifičan okus mesa, dok će ugalj pridonijeti dimljenom okusu koji pravi ljubitelji roštilja preferiraju.

    Začini i umaci

    Postoje različite “teorije” u vezi s tim da li bi meso trebalo začiniti suvim začinima ili saftnom marinadom prije pečenja ili za vrijeme pečenja. Odluka je na vama. Suhi začini obično imaju blaži okus i treba ih obilno nanijeti, dok su saftne marinade pikantnije. Bez obzira na to za šta se odlučite, pobrinite se da ostavite začinima dovoljno vremena da prodru u meso, najmanje pola sata ili preko noći, zavisno od debljine mesa.

    Dodajte maslac

    Ukoliko pripremate odrezak, odmah nakon pečenja ga sklonite sa roštilja i potom uzmite kašičicu maslaca i njome premažite komad mesa te ostavite da se rastopi. Dobićete posebno sočno i ukusno meso. Istu proceduru možete primijeniti i na povrću.

    Aromatično bilje

    Prije pečenja na vruć ugljen pospite šaku-dvije sušenog ili još bolje svježeg začinskog bilja. Savjetuje se ruzmarin ili estragon, od mirisa će vam rasti zazubice, a vaš roštilj dobiće novi okus.

    Uništite bakterije

    Bakterije koje uzrokuju trovanje hranom obožavaju roštilj, a sva nedovoljno pečena hrana savršena je prilika za njihovo razmnožavanje. Uz malo pažnje i brižnosti držaćete ih podalje od svoga roštilja. Prije nego što meso bacite na roštilj, pobrinite se da bude zaista vruć. Ugalj je spreman kada se užari, a površina mu je ravnomjerno prekrivena blijedosivim pepelom. Za to je potrebno oko 30 minuta, a sirovu hranu ne ostavljajte na suncu. Iznesite je iz kuhinje tek kada roštilj bude spreman za pečenje. Zamrznutu hranu potrebno je otopiti, a tek onda staviti na roštilj. Nikada nemojte ubrzano roštiljati. Sva riba i meso, a posebno piletina, moraju biti dobro pečeni. Ne stavljajte piletinu na najvrući dio roštilja jer izvana će pocrniti, dok će u sredini meso ostati sirovo. Da biste provjerili da li je piletina dovoljno pečena, u najdeblji dio mesa zabodite metalni ražnjić – sokovi koji iscure trebalo bi da budu bistri i bez traga krvi. Sirovu i pečenu hranu držite u odvojenim posudama. Marinadu koja je bila u dodiru sa sirovim mesom nikad nemojte ostavljati. Bacite je i posudu dobro operite prije upotrebe.

    Radiosarajevo.ba

  • Običaji i tradicija: Znate li kako je nekada izgledao 1. maj?

    Običaji i tradicija: Znate li kako je nekada izgledao 1. maj?

    Sutra je, domaći rečeno, “Prvi maj”. Praznik rada, kada većina ljudi “tradicionalno” koristi odlazak sa porodicom na dvodnevno ili višednevno putovanje. Dok jedni planiraju ili su već isplanirali piknik, drugi roštiljaju sa društvom. Tako to obično kod nas biva, 1. maj obično svi iskoristimo za druženje u prirodi uz neograničene količine hrane i pića.

    Znate li kako je nkada izgledao 1. maj?

    Prije se ovaj praznik rada obilježavao na jedan poseban način te je za sve mještane bio poseban događaj. Za njega se pripremalo danima prije. Žene su nekoliko dana prije 1. maja obično čistile kuće i tavane te bi sve ono što se više nije moglo iskoristiti ili je bilo skroz poderano odvajale za spaljivanje upravo za 1. maj.

    Tako se tu moglo naći starie pocjepane obuće, stare odjeće, krpa i sl. Muškarci bi za to vrijeme čistili dvorišta, obrezivali voćke te sve grane koje su odrezali slagali na jednu hrpu, na koju su kasnije donijeli i ono što su žene odvojile u kući.

    Djeca su s veseljem pomagala roditeljima u čišćenju i slagala stvari na hrpu jer su znala da veća hrpa znači i veći plamen. Svaka porodica pripremala je svoju hrpu koju bi na kraju odnijela na obližnju livadu ili proplanak te bi se uoči 1. maja ta hrpa konačno i zapalila. Ako bi se hrpa palila na proplanku to bi obično značilo da se nekoliko komšija dogovorilo da te sve hrpe spojii u jednu, a plamen je znao biti toliko visok da bi se vidio i iz drugog sela.

    Porodice bi se skupljale oko vatre, družile, pjevale i veselile. Za njih je paljenje vatre na taj dan bilo kao jedna mala manifestacija. Momci i djevojke često su se nadmetali u preskakanju plamena, odnosno djevojka bi rekla momku da će ga poljubiti ako zbog nje preskoči plamen i obratno. Oko vatre su sjedili, pogledavali se, oni koji su znali svirati bi i zasvirali pa je tako veselje znalo potrajati do dugo u noć, sve dok se vatra ne ugasi.

    Djeci je taj čin paljenja vatre bio posebno zanimljiv jer bi im roditelji dopuštali da duže ostanu budni. Roditelji su prepričavali djeci kako je bilo kad su oni išli sa svojim roditeljima prvi put kraj vatre i šta su oni sve palili. Čitavim selom mogao se osjetiti miris dima, čuti pucketanje vatre te vidjeti sjene koje su stvarali titraji plamena.

    Drugog dana po selu se pričalo koliki je plamen kod koga bio te kako je bilo i u drugim selima visokih plamena. Ponekad su se sela i nadmetala kod koga će biti najviši plamen pa se ovaj običaj znao pretvoriti u pravi mali festival. Iako je i prije taj dan bio dan oduška od svega, svakodnevni posao se i dalje morao obavljati, ali bi ljudi taj dan nekako brže i lakše sve obavili i pripremili za sutra jer su znali da čim prije završe prije će započeti to “prvomajsko ludilo”. Drugog dana posao se obavljao jednako kao i svaki drugi dan.

    Danas se jako rijetko mogu vidjeti zapaljene vatre uoči 1. maja, ali običaj druženja ipak je i dalje ostao tradicija. Što je lijepo. Lijepo je vidjeti društvo da se druži i veseli, ali nažalost, ta druženja nisu kao nekad. Danas ne možemo vidjeti velike skupine već su svi podijeljeni u manje grupice. Ne čuje se pjesma i zvuk tambure, već samo brujanje zvučnika. Umjesto mirisa dima i pucketanje vatre osjetimo miris roštilja. Ne prepričavaju se događaji iz prošlosti već se najčešće priča o problemima i poslu. Djeca i mladi danima prije ne sakupljaju granje već kupuju meso za roštilj.

    Vremena se mijenjaju ali neki običaji, iako izmijenjeni i modernizirani, ipak se i dalje održavaju. I neka, treba tako jer znate kako stari narod kaže “Bolje da nestane sela nego običaja”, piše Likaclub.eu.

  • Spavate manje od šest sati svake noći? Saznajte koje su nuspojave ove prakse

    Spavate manje od šest sati svake noći? Saznajte koje su nuspojave ove prakse

    Kvalitetan san je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje. Ukoliko spavate manje od šest sati noći, susrest ćete se s nekoliko zdravstvenih problema.

    “Manjak sna uzrokuje povećanu aktivnost simpatičkog nervnog sistema, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca, vazokonstrikcije (sužavanja krvnih sudova) i povišenog krvnog pritiska. Također se povećava rizik od razvoja hipertenzije, kao i kardiovaskularnih bolesti poput moždanog udara, bolesti srca i infarkta miokarda”, rekla je ljekarka Taryn Fernandes za magazin Best Life Online.

    Trebali biste spavati sedam do devet sati svake noći kako biste održali hormonsku ravnotežu. Nedostatak sna može ometati normalnu proizvodnju hormona poput kortizola i iznulina. Kardiolog Rigved Tadwalkar naglasio je da poremećaj regulacije hormona izaziva gojaznost.

    Pored toga, nedostatak sna je povezan s anksioznošću, depresijom i drugim poremećajima raspoloženja. U ozbiljnijim slučajevima može doći do podložnosti poremećajima kao što su bipolarnost i šizofrenija.

    Fernandes je dodala da se može smanjiti proizvodnja citokina, proteina koji pomaže u borbi protiv infekcija, upale i stresa. Ukoliko dođe od ovoga, vaš imunološki sistem će značajno oslabiti. Spavanje je neophodno za normalno funkcionisanje mozga. U suprotnom se može poremetiti rad glimfatičkog sistema, koji filtrira moždanu tekućinu te će se povećati rizik da dobijete demenciju.

    Izvor: Klix

  • Samo ljudi sa visokim IQ mogu da riješe ovu mozgalicu za manje od 20 sekundi

    Samo ljudi sa visokim IQ mogu da riješe ovu mozgalicu za manje od 20 sekundi

    Kaže se da mozak treba održavati u formi baš kao i sve ostale mišiće u tijelu, a jedan od zanimljivijih načina za to su mozgalice i optičke iluzije.

    One nas uče da drugačije razmišljamo, da se malo izmjestimo iz svakodnevice i da na drugi način percipiramo sve oko nas, odnosno da pravilno analiziramo vizuelne stimulanse i informacije.

    Jedna ovakva mozgalica pokazala se kao veliki izazov, a njena suština je da pronađete dobro spelovanu riječ u moru onih koje su napisane pogrešno.

    Kako piše na sajtu Freshers Live, samo dva odsto ljudi mogu da pronađu riječ DATE na ovoj slici, a morate da budete brzi ukoliko želite da budete u vrhu, jer na raspolaganju imate samo 20 sekundi.

    Izvor: N1