Category: Magazin

  • Večeras finale Eurosonga: Pogledajte ko su favoriti po kladionicama

    Večeras finale Eurosonga: Pogledajte ko su favoriti po kladionicama

    Euforija u Liverpoolu u punom je jeku, a finale glazbenog spektala – Eurosonga 2023 je večeras.

    Odmah po predstavljanju pjesama, kladionice su označile jasnog favorita u takmičenju.

    To je pjevačica Loreen, koja predstavlja Švedsku sa svojom pjesmom Tattoo. Loreen je ranije odnijela trofej Eurosonga 2012. godine, a njena pobjednička pjesma Euphoria ostala je jedna od najpopularnijih pjesama takmičenja svih vremena.

    Kada je u pitanju bh. susjed Hrvatska, grupa Let 3 s pjesmom Mama ŠĆ nalazi se na 11. mjestu, a Srbija i njen predstavnik Luke Black sa pjesmom Samo mi se spava na 23. mjestu.

    Na drugom mjestu nalazi se Finska koju predstavlja Kaarija sa pjesmom Cha Cha Cha, a odmah zatim Ukrajina koju predstavlja TVORCHI sa pjesmom Heart Of Steel.

    Straha nisu imale države kojima je osiguran direktan prolaz u finale Eurosonga 2023.

    / Anketa

    Na Eurosongu koje će plasmane u finalu ostvariti Hrvatska i Srbija?

    REZULTATI

    Među njima su se našle Francuska, Italija, Španija, Njemačka, Velika Britanija, a ove godine i Ukrajina. Zašto ove zemlje uvijek imaju siguran prolaz u finale pročitajte OVDJE.

    Podsjetimo, prvo polufinalno veče 67. izdanja Eurosonga održano je u utorak 9. maja, u Velikoj Britaniji u Liverpoolu, a u finale je prošlo 10 zemalja i to: Hrvatska, Moldavija, Švicarska, Finska, Češka, Izrael, Portugal, Švedska, Srbija i Norveška.

    Albanija, Kipar, Estonija, Belgija, Austrija, Litvanija, Poljska, Australija, Armenija i Slovenija plasirali su se u finale Eurosonga 2023 na drugoj polufinalnoj večeri koja je održana 11. maja.

    Raspored nastupa na finalu:

    1. Austrija – Teya & Salena – Who The Hell Is Edgar?
    2. Portugal – Mimicat – Ai Coração
    3. Švicarska – Remo Forrer – Watergun
    4. Poljska – Blanka – Solo
    5. Srbija – Luke Black – Samo Mi Se Spava
    6. Francuska – La Zarra – Évidemment
    7. Cipar – Andrew Lambrou – Break A Broken Heart
    8. Španjolska – Blanca Paloma – Eaea
    9. Švedska – Loreen – Tattoo
    10. Albanija – Albina & Familja Kelmendi – Duje
    11. Italija Marco Mengoni – Due Vite
    12. Estonija – Alika – Bridges
    13. Finska – Käärijä – Cha Cha Cha
    14. Češka – Vesna – My Sister’s Crown
    15. Australija – Voyager – Promise
    16. Belgija – Gustaph – Because Of You
    17. Armenija – Brunette – Future Lover
    18. Moldavija – Pasha Parfeni – Soarele şi Luna
    19. Ukrajina – TVORCHI – Heart of Steel
    20. Norveška – Alessandra – Queen of Kings
    21. Njemačka – Lord of the Lost – Blood & Glitter
    22. Litva – Monika Linkytė – Stay
    23. Izrael – Noa Kirel – Unicorn
    24. Slovenija – Joker Out – Carpe Diem
    25. Hrvatska – Let 3 – Mama ŠČ!
    26. Velika Britanija – Mae Muller – I Wrote A Song

    Radiosarajevo.ba

  • Danas u Busovači “OFF ROAD BUSOVAČA 2023”

    Danas u Busovači “OFF ROAD BUSOVAČA 2023”

    U organizaciji AMK Busovača danas takmičenje  “OFF ROAD BUSOVAČA 2023”.

     

  • Škola izdala upozorenje: Učenik u Njemačkoj doživio srčani zbog energetskog pića

    Škola izdala upozorenje: Učenik u Njemačkoj doživio srčani zbog energetskog pića

    Osnovna škola Milton na Hendre Farm Driveu u američkom Newportu izdala je upozorenje svim roditeljima nakon što je jedan učenik doživio srčani udar zbog energetskog pića koje je popio.

    U SMS poruci koju je poslala uprava škole stoji da žele upoznati roditelje s trenutnim slučajem, prenosi Fenix.

    “Djetetu su morali ispumpati želudac i iako mu je sada bolje, roditelji su htjeli da ovo podijelimo kao podsjetnik na moguće štetne učinke, piše u SMS poruci“, javlja Wales Online.

    Jer energetski napitak kojeg reklamiraju YouTuberi Logan Paul i KSI pod nazivom “Prime” sadrži oko 140 miligrama kofeina, dvostruko više od obične šoljice kafe. Energetski napitak “Prime” često je izazivao pomutnju u Ujedinjenom Kraljevstvu. U njemačkim trgovinama nije dostupan.

    Liječnik upozorio na posljedice

    Dr. Christoph Specht upozorava na na energetska pića. Kaže kako čak i više od dvije energy doze dnevno mogu biti kobne. I to je ono što stimulativna pića čini tako opasnima.

    “Energetski napici sastoje se uglavnom od šećera, taurina i kofeina te stoga nisu prikladni za (mlađu) djecu. Energetsko piće, koliko god slatkog okusa bilo, često se pije u velikim količinama i u kratkom vremenu i to je problem. Jer postoji povećan rizik od predoziranja kofeinom“, rekao je liječnik opće medicine i dr. Christoph Specht.

    Dakle, ovisi o količini: Djeca i mladi obično nisu navikli na puno kofeina, pa na njega posebno brzo reagiraju. Liječnik stoga upozorava na posljedice.

    “Srce brže kuca, tlak raste, znojite se, uzbuđeniji ste. Ovo je možda isprva vrlo smiješan fenomen, ali u slučaju predoziranja može biti opasno po život. Jer kofein uglavnom utječe na srce, a u najgorem slučaju može dovesti i do srčanog zastoja“, kaže dr. Christoph Specht.

    Program N1 

  • U mentalno zdravlje se “ne investira”, građani mahom posežu za antidepresivima

    U mentalno zdravlje se “ne investira”, građani mahom posežu za antidepresivima

    Zbog obilja informacija nakon tragičnih događaja u Srbiji, ogromnog, svakodnevnog, stresa kojem smo izloženi, ponovno preispitujemo ulogu očuvanja mentalnog zdravlja. Struka stava da se od pandemije potreba za stručnom pomoći blago popravlja, ali da je “neinvestiranje u mentalno zdravlje” i dalje izraženo, čemu svjedoče i posezanja za antidepresivima.

    Na posljednje događaje teško je ostati imun. Zbog toga je, smatra struka, neophodno na vrijeme oblikovati svijest o potrebi očuvanja mentalnog zdravlja kako bi naš um mogao pravilno da se uhvati u koštac sa svim izazovima.

    “Sve emocionalne reakcije koje se jave, negdje se očekuju. Naravno, svi će sada nekako gledati na svoju djecu, jer djeca su naše najveće bogatstvo, i kada se desi ovo, gdje stradaju djeca i mladi ljudi, gledamo svoju budućnost, a na njima je razumljivo da je intenzitet reakcija još veći”, kazala je Slađana Cvetković, psiholog i psihotarapeut.

    “Veoma je važno i šta mi dobijamo kroz medije, kao informacije. I u tom smislu, prisutnost medija na odgovoran i validan način je nešto što daje barem zrno povjerenja u ono što čujemo i sprečava i mistifikaciju i dezinformacije i pokušava da kontroliše rizik od paničnih reakcija”, objasnila je Nevena Čalovska, psiholog.

    Međutim, ono čemu svjedočimo jedan je u nizu pokazatelja da rad na mentalnom zdravlju nije vrednovan kako bi trebalo. Da se u mentalno zdravlje “ne investira”, svjedočimo svakodnevno, smatraju pojedini psiholozi. S druge strane, drugi smatraju da odlazak psihologu nije tabu tema kao ranije, te da se pogled na potrebu stručne pomoći, posebno nakon pandemije, postepeno mijenja.

    “Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja nije floskula i ljudi sve više postaju svjesni toga. Kod mladih, ta svijest nekako je razvijenija. Vrlo često mi se obraćaju roditelji koji kažu da njihov tinejdžer, dijete, je iskazalo želju i potrebu da porazgovaraju sa psihologom”, istakla je Cvetković.

    Da je svaki razgovor bolji od ćutanja i preventiva mentalnim bolestima, pa i mnogo većim posljedicama, svjesni su i pojedini roditelji, ali i njihova djeca.

    Nemali broj građana, utjehu traže u različitim lijekovima.

    Koliko smo izloženi stresu najbolje ilustruje podatak da u BiH raste potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje. Prema zvaničnim podacima državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva krajem prošle godine, uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.

    Više u prilogu Tatjane Drljić.

  • Danas u susret Branku Đuriću Đuri poslušajte emisiju o ” Bombaj štampi”

    Danas u susret Branku Đuriću Đuri poslušajte emisiju o ” Bombaj štampi”

     

    Večeras Donji Vakuf, bit će centar dobrog raspoloženja, humora i smijeha. U Sportskoj dvorani u našem gradu od 20 sati, po prvi put u Donjem Vakufu sa predstavom ” Đurologija”, popularni i bezvremenski Branko Đurić Đuro.

    Na spomen njegovog imena već nam se na licu izmami osmjeh, jer je svojim umjetničkim odabirom, sinonim za iskreni smijeh.

    Đuru, pamtio po mnogim glumačkim ulogama. Od Audicije, Top liste nadrealista, ” rolama” u filmovim EX Jugoslavije. Pripala mu je čast da bude glavni glumac i u jedinom bosanskohercegovačkom filmu koji je osvojio prestižnu filmsku nagradu Oskar, “Ničija zemlja”.

    Branko Đurić Đuro, pored glume, svoju bogatu karijeru, upotpunio je režijskim i producentskim projektima, u kojima je izuzetno uspješan.

    Ono što ovaj svestrani umjetnik, izuzetno voli jeste i muzika, te njegova grupa Bombaj  štampa, koja i dalje traje.

    U susret večerašnjem gostu u Donjem Vakufu, danas možete poslušati muzičku emsiju koja je posvećena, baš grupi Bombaj štampa.

     

     

  • Video/ Medo snimljen u jajačkom naselju Kruščica

    Video/ Medo snimljen u jajačkom naselju Kruščica

    Medo nedavno snimljen u jajačkom naselju Kruščica

    izvor; fb / Jajce online

     

  • Danas je Svjetski dan kretanja za zdravlje

    Danas je Svjetski dan kretanja za zdravlje

     

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, promovira zdrave stilove života i navodi redovnu fizičku aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja.

    Dan fizičke aktivnosti

    Još 2003. godine SZO (WHO) je pokrenula inicijativu da se 10. maja, na državnom nivou, provode aktivnosti kojima se promovira redovna fizička aktivnost.

    Taj dan je poznat kao Međunarodni dan fizičke aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day), a odnosi se na provođenje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i prednostima redovne fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja.

    Fizička neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, koje su značajan rizik za razvoj danas vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, dijabetesa tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih vrsta karcinoma.

    Redovna fizička aktivnost kod djece i omladine od velikog je značaja za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovne fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu ostaje i u odrasloj dobi.

    Svakodnevna fizička aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti. Ona poboljšava funkciju srčanog i dišnog sistema, sprečava i/ili odgađa pojavu povišenog krvnog pritiska, a kod osoba koje boluju, pomaže u održavanju vrijednosti krvnog pritiska u poželjnim granicama, snižava nivo šećera u krvi, snižava nivo holesterola i lipida u krvi, pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava raspoloženje, stvara osjećaj zadovoljstva, smanjuje stres, omogućava bolji san.

    U mlađoj dobi poboljšava mineralizaciju kostiju, te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze i prijeloma u starijoj dobi, pozitivno utiče na mišiće i zglobove, te poboljšava i regulira probavu.

     

    Preporuke SZO

     

    Preporuke SZO za fizičku aktivnost su podijeljene u četiri grupe, za malu djecu, mlade, punoljetne i starije osobe, kažu u INZ-u.

    Djeca mlađa od 5 godina trebaju fizičku aktivnost poticati od rođenja, posebno kroz igru na podu i u sigurnom okruženju (npr. puzanje, hodanje, trčanje penjanje, bacanje i hvatanje, valjanje, dizanje i sl.). Djeci ove dobne skupine ograničiti vrijeme provedeno sjedeći, a to isto vrijeme provesti u aktivnoj igri i kretanju i to minimalno 180 minuta dnevno.

    Djeca i adolescenti od 5 do 17 godina trebaju svakodnevno provoditi minimalno 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (brzi hod, trčanje, ples, sport, vožnja bicikla, preskakanje užeta i sl.). Najmanje tri puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti (npr. vježbe s elastičnom gumom ili bučicama, vježbe s vlastitom težinom, čučnjevi, “plank” izdržaji i sl.)

    Za odrasle u dobi od 18 do 64 godine preporuka je minimalno 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (kućanski poslovi, brzi hod, trčanje, planinarenje, biciklizam i sl.). Sve odrasle osobe trebaju što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći (kad god je moguće, pješačiti do radnog mjesta ili se voziti biciklom, na radnom mjestu povremeno ustati, istegnuti se, prošetati i sl.). Najmanje dva puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti uključujući glavne mišićne skupine

    Stariji od 64 godine trebaju minimalno 30 minuta aktivnosti kroz najmanje pet dana sedmično (kućanski poslovi, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje, održavanje bašte i cvjetnjaka i sl.). Starijim osobama savjetuju se aktivnosti koje uključuju velike mišićne grupe (npr. noge), a intenzitet koji se preporučuje za ovu dobnu skupinu je uglavnom umjeren, a može biti i viši, ovisno o zdravstvenom stanju i kondiciji pojedinca. Starije osobe bi trebale izbjegavati visoko intenzivne aktivnosti koje prekomjerno naprežu zglobove, mišiće i ligamente zbog opasnosti od ozljeda.

    Svaka fizička aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima svakog pojedinca, kako bi se provodila na siguran način.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva građane svih dobnih skupina da smanje svoje “sjedilački” provedeno vrijeme i u svakodnevnicu uključe više fizičke aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane

  • Ovo piće ima tri puta više probiotika od jogurta

    Ovo piće ima tri puta više probiotika od jogurta

    Jedna čaša jogurta sadrži značajne količine kalija, fosfora, riboflavina, joda, cinka i vitamina B5. Jogurt također sadrži vitamin B12, koji čuva crvena krvna zrnca i pomaže pravilnom funkcioniranju nervnog sistema. Međutim, jedan mliječni proizvod ima tri puta više probiotika od jogurta, a to je kefir.

    Bogat kalcijem

    Kefir je fermentirano mlijeko koje poboljšava zdravlje crijeva, imunološkog sistema i digestivnog trakta. Bogat je kalcijem i vitaminom K2, koji pomažu u održavanju jakih kostiju i štite od prijeloma.

    Hrana bogata probioticima umiruje probavne probleme. Pomaže u održavanju delikatne ravnoteže mikroba u crijevima, a studije iz 2020. su pokazale da konzumacija probiotika može smanjiti simptome gastroezofagealne refluksne bolesti kao što su žgaravica, mučnina i bol u stomaku. Istraživači to pripisuju probioticima, koji potiču imuni odgovor tijela tako što proizvode kratkolančane masne kiseline kao što je mliječna kiselina.

    Prema riječima ljekara, konzumacija kefira može da ublaži anksioznost. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu „Molekularna psihijatrija“, uključivalo je studiju u kojoj su ispitanici prakticirali plan ishrane četiri sedmice. Grupa na dijeti jela je hranu zdravu za crijeva poput kefira i jabuka, dok druga grupa nije promijenila svoje navike u ishrani. Uočeno je da je nivo u prvoj grupi značajno opao, a zaključak je da zdrav balans crijevnih bakterija stimulira proizvodnju hormona koji čine da se osjećamo dobro, kao što je serotonin.

    Velike količine

    Kefir se može piti u prilično velikim količinama – skoro do 1,5 litara dnevno, i lakše se i brže vari od mlijeka – dok kuhano mlijeko stoji u stomaku oko sedam sati, kefir od masnog mlijeka 4,5 sata, a od obranog mlijeka 3 sata.

    Izvor: Avaz

  • Svečano otvorenje ” 513. Dana Ajvatovice” 16. juna na Musalli u Pruscu

    Svečano otvorenje ” 513. Dana Ajvatovice” 16. juna na Musalli u Pruscu

    U četvrtak 04. maja 2023. godine u prostorijama Muftijstva travničkog održan je prvi sastanak Organizacionog odbora “513. Dana Ajvatovice”.

    Na sastanku je utvrđeno da će program svečanog otvaranja biti upriličen u petak 16. juna 2023.  godine u 19:00 sati na Musalli u Pruscu, a centralni program bit će upriličen u nedjelju 25. juna 2023. godine na platou Ajvatovice sa početkom u 11:00 sati. Dan ranije u subotu 24. juna 2023. bit će organiziran defile konjanika i bajraktara u Donjem Vakufu na kojem će učešće i ove godine uzeti turski vojni orkestar “Mehter”.

    Organizacioni odbor je razmatrao prijedloge učesnika i izvođača programa svečanog otvaranja, centralnog programa te programa na Srtu u Pruscu noć uoči centralnog programa. Također, razmatrani  su i prijedlozi kulturnih, edukativnih i sportskih programa. Bilo je riječi i o potrebi obnavljanja kao i izgradnje novih infrastrukturnih objekata koji će poboljšati uslove za izvođače i učesnike programskih sadržaja “513. Dana Ajvatovice”.

    Media centar IZ u BiH generalni medijski pokrovitelj “513. Dana Ajvatovice”

    Muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović kao predsjednik Organizacionog odbora “513. Dana Ajvatovice” obavio razgovor sa direktorom Media centra Islamske zajednice u BiH dr. Muamerom Tinjkom i izvršnim direktorom programa Media centra Nedimom Hrbatom o medijskom pokroviteljstvu ovogodišnjih “513. Dana Ajvatovice”

    Dogovoreno je da se prošlogodišnja dobra saradnja nastavi i ove godine te da Media centar IZ u BiH i ove godine bude generalni medijski pokorovitelj vjersko-kulturne manifestacije “513.  Dani Ajvatovice” koju organizuje Muftijstvo travničko u periodu od 16-26. juna 2023. godine.

    Pored ove teme razgovaralo se i o mogućnostima otvaranja dopisništva Media centra IZ u Travniku kao sjedištvu muftijstva te o angažovanju dopisnika koji bi izvještavao o aktivnostima na području Muftijstva travničkog.

  • Muzičko takmičenje: Pogledajte koje zemlje nastupaju u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga 2023

    Muzičko takmičenje: Pogledajte koje zemlje nastupaju u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga 2023

    Nakon prošlogodišnjeg trijumfa ukrajinskog sastava Kalush Orchestra s pjesmom Stefania Na Eurosongu u Torinu, tradicija domaćinstva prethodnog pobjednika u startu je bila neizvjesna zbog ratnih događanja koji se od februara 2022. događaju na teritoriju Ukrajine.

    Nedugo od pobjede mnoge su europske televizije svoju pomoć pri organizaciji narednog Eurosonga ponudile Ukrajini, ali je krajem jula finalna odluka o novoj zemlji-domaćinu pristigla.

    Naime, Europska radiofuzijska unija (EBU), nakon postignutog dogovora, odlučila je kako će se Eurosong ove godine održati u Ujedinjenm Kraljevstvu, a Britanci su domaćini Eurosoga rekordni deveti put

    Samim odabirom Ujedinjenog Kraljevstva kao zemlje domaćina, krenula je i potraga za gradom koji će u svojoj areni, kao i na svojim ulicama i trgovima, ugostiti hiljade obožavatelja ovog muzičkog takmičnja. Svaka prijava za domaćinstvo morala je zadovoljavati dva važna kriterija; one za gradove, kao i one za dvorane.

    Izvođači iz 37 zemalja jučer su 7. maja su promijenili svoje scenske kostime (većina njih) i obukli  se u svečano ruho. Povod tome bila je šetnja tirkiznim tepihom od galerije Walter Art Gallery do Hale st. Jurja (St. George’s Hall), gdje se održava službena ceremonija otvaranja Eurosonga 2023, čime se ušlo u najiščekivaniju sedmicu u maju.

    Predstavnici zemalja – sudionica Eurosonga 2023. izašli su pred novinare ovim redoslijedom:

    Norveška
    Malta
    Francuska
    Srbija
    Latvija
    Portugal
    Irska
    Hrvatska
    Švicarska
    Izrael
    Moldova
    Švedska
    Azerbajdžan
    Češka
    Italija
    Nizozemska
    Finska
    Danska
    Njemačka
    Armenija
    Rumunjska
    Estonija
    Belgija
    San Marino
    Island
    Grčka
    Poljska
    Slovenija
    Ukrajina
    Gruzija
    Španjolska
    Austrija
    Cipar
    Albanija
    Litva
    Australija
    Ujedinjeno Kraljevstvo

    Europska radiofuzijska unija (EBU) 22. novembra 2022. najavila je promjene u glasovanju koje će se implementirati u Liverpoolu, a dvije su razlike ključne. Od sada, prolazak u finale odlučuju isključivo glasovi publike, a svoj glas imaju i gledaoci iz zemalja koje ne sudjeluju na Eurosongu. Naime, oni će svoje favorite moći birati putem interneta, a njihovi će se bodovi predstaviti i podijeliti u obliku novog entiteta Rest of the World. Stručni žiriji i dalje će moći odlučivati o pobjedniku te će svoje bodove dijeliti u velikom finalu.

    Prvo polufinalno večer održat će se 9. maja, a zemlje koje će učestvovati su: Norveška, Malta, Srbija, Latvija, Portugal, Irska, Hrvatska, Švicarska, Izrael, Moldova, Švedska, Azerbejdžan, Češka, Nizozemska, Finska.

    Od direktnih finalista u ovom polufinalu glasaju Francuska, Njemačka i Italija, kao i glasači širom svijeta smješteni pod entitetom Rest of the World.

    Kada je riječ o drugoj polufinalnoj večeru, održat će se  11. maja, a zemlje koje će nastupiti su: Danska, Armenija, Ruminija, Estonija, Belgija, Kipar, Island, Grčka, Poljska, Slovenija, Gruzija, San Marino, Austrija, Albanija, Litva, Australija.

    Uz glasače širom svijeta, od izravnih finalista u drugom polufinalu glasaju Španija, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo, prenosi Eurosong.hr.

    Radiosarajevo.ba