Ahmet Riza Ocal, penzionisani policajac koji živi u Elazigu u Turskoj, želi studirati na univerzitetu pa je, uprkos poznim godinama, ušao na test zajedno sa drugim, mnogo mlađim, učenicima kako bi stekao mogućnost da upiše studij.
Ovaj 76-godišnji Turčin, inače otac troje djece, u razgovoru za Anadoliju ispričao je da je odlučio da uđe na Ispit za visokoškolske ustanove (YKS) kako bi mogao studirati.
Kako je kazao, tokom života zbog posla i raznih drugih razloga nije uspio ostvariti san o studiranju na univerzitetu.
Ipak, po odlasku u penziju dugo je razmišljao da konačno počne studij i ostvariti dječački san.
“Nakon odsluženja vojnog roka, kao maturant imao sam pravo da stupim u policijsku profesiju. Nakon početka karijere i zasnivanja porodice nisam mogao nastaviti školovanje. Izgubio sam sina. Nakon što sam otišao u penziju, polagao sam ispite da ostvarim san i tada sam stekao diplomu srednje škole”, kazao je ovaj bivši policajac.
Dodao je da svojim trudom i upornošću želi biti primjer drugima, posebno mladima, napominjući da svim ljudima savjetuje da se stalno obrazuju i usavršavaju.
Izrazio je sreću što je ulaskom na ispit napravio važan korak ka tome da postane student.
“Želim pokazati svim mladim ljudima da nikad nije kasno za školovanje. Mladi trebaju znati da će školovanje uvijek dati rezultate”, kazao je ovaj uporni Turčin.
Takođe, prema istraživanjima, postoji pet najčešćih faktora koji mogu da unište brak i dovedu do razvoda. To su:
Ishitreni brak
Za brak je potreban napor. Ako odlučite da se vjenčate, morate da shvatite da preuzimate odgovornost za vezu. Drugim riječima, ne bi trebalo da ulazite u brak ako niste spremni da radite na tome.
Kućni poslovi
Kućni poslovi takođe mogu da budu razlog za razvod, posebno kada postoji neravnomjerna podjela poslova.
Prijatelji se razvode
Kada se ljudi koji su nam bliski razvode, to može negativno da utiče na naš brak, posebno ako partneri imaju postojeće nesuglasice.
Muškarci i žene mogu da počnu da povlače paralele sa onima koji se razvode, a postoji rizik da će pronaći mnogo toga zajedničkog i odlučiti da je i njihovom braku došao kraj.
Preopterećenje posla
Karijera je idealna kada ne utiče na vaš lični život, ali to je rijetkost ovih dana. Ne smijete zanemariti svoje obaveze na poslu, ali i one koje vas čekaju kod kuće.
Ako ne odvojite posao od porodice, postoji rizik da će to dovesti do nesuglasica sa partnerom.
Nevjerstvo
Bračno nevjerstvo je jedan od najvećih problema sa kojima porodica može da se suoči. Ako se takva greška već dogodi, trebalo bi da budete spremni da preuzmete odgovornost.
Iako niko ne može da garantuje da će vam partner biti spreman da vam oprosti i da porodica neće biti uništena, zapamtite da je čuvanje tajne gore od govorenja istine jer može da uništi vašu vezu iznutra.
Sarajevo Film Festival će od 11. do 18. augusta i ove godine prikazati brojne filmove te okupiti filmske profesionalce i goste iz cijelog svijeta u Bosni i Hercegovini.
Od ove godine sa filmskim projekcijama i festivalskom atmosferom, Sarajevo Film Festival dolazi u još jedan grad u Bosni i Hercegovini: Tuzlu.
Ovo će biti četvrta godina kako se projekcije Sarajevo Film Festivala održavaju u Mostaru, a zahvaljujući partnerstvu s novim ekskluzivnim sponzorom, kompanijom Bingo Group, od ove godine festivalske će se projekcije održavati i u Tuzli.
Publika u Tuzli će na Trgu Slobode, u ljetnom kinu na otvorenom, moći uživati u filmovima iz festivalskog programa Open Air.
Sarajevo Film Festival u Kanton Sarajevo privuče desetine hiljada turista, što omogućuje priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika. Otkako je 2019. godine Sarajevu dodijeljenja titula kreativnog grada filma UNESCO-a, produkcija u Kantonu Sarajevo se povećala za 400 posto, a broj posjetitelja u kinima za više od 100 posto. U znak prepoznavanja visokih standarda u organizaciji u filmskoj i TV industriji te kao atraktivnoj filmskoj destinaciji, Gradu Sarajevu je u Cannesu dodijeljena nagrada Global Production u kategoriji „Grad filma“. Svojom misijom Bingo Group je također opredijeljen razvoju domaće privrede i domaćih kompanija. Tokom 30 godina svog poslovanja Bingo Group je u Bosni i Hercegovini investirao preko 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom.
“Sigurni smo da će ova saradnja biti početak dugog partnerstva. S kompanijom Bingo Group Sarajevo Film Festival ima puno toga zajedničkog: to je domaća firma s najvećim rastom i prometom koji ponovno reinvestira u svoju zemlju. Bingo Group i Sarajevo Film Festival su bh. brendovi koji dijele zajedničke interese i vrijednosti. Sarajevo Film Festival godinama ide ususret svojoj publici, omogućujući festivalsku atmosferu i iskustvo zajedničkog gledanja filma u uvjetima vrhunske produkcije. Radujemo se da dolazimo i u Tuzlu – zajedno s našim partnerom organizujemo program izuzetno značajan za imidž grada, za turizam, za stvaranje osjećaja zajedništva i pripadanja lokalnoj zajednici. Zahvaljujemo se Turističkoj zajednici grada Tuzla na podršci u realizaciji ovog projekta. Tuzla je primjer kako možemo zajedno napraviti puno za domaću publiku i domaću industriju”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.
“Ponosni smo što je Bingo Group ekskluzivni sponzor Sarajevo Film Festivala i ovo je samo početak naše saradnje. Posebno nam je drago što će se zahvaljujući našem partnerstvu festivalska atmosfera ove godine osjetiti i u Tuzli, kroz ljetno kino sa oko 400 mjesta. U ovom kinu će se prikazivati filmovi kao i u Open Air kinu u Sarajevu. Naše zajedničko djelovanje primjer je međusobne podrške domaćih brendova, na zadovoljstvo svih ljubitelja filmske umjetnosti”, izjavio je Edin Ibrahimović, direktor za biznis operacije kompanije Bingo.
Sarajevo Film Festival bit će održan od 11. do 18. augusta 2023.
Projekcije filmova u Tuzli će se održavati u BINGO Ljetnom kinu Tuzla, a u Mostaru u BH Telecom Ljetnom kinu Mostar, od 11. do 18. augusta 2023., s izborom bh. filmova i filmova iz Open Air programa Sarajevo Film Festivala.
Do nezgode je došlo prošlog petka na grčkom otoku Aegina blizu Atene, kad se bijela Škoda Karoq iz nepoznatih razloga otkotrljala u more. U službenom priopćenju stoji tek da je automobil bio parkiran u luci, piše Index.
Mještani su čim su vidjeli neobičan objekt u moru krenuli u spašavanje. Čamcem su teglili automobil do plićaka prije nego što je voda uspjela prodrijeti u kabinu i potopiti ga. U plićaku su posao na sebe preuzeli obližnji kupači formirajući “ljudski lanac”. Na koncu su zajedničkim snagama izvukli Škodu iz mora.
Video cijelog incidenta postao je viralan na TikToku nakon što ga je objavio korisnik @maraislabonita. Iako se u videu sugerira da je vozač zaboravio povući ručnu kočnicu, činjenica da Karoq ima automatsku parkirnu kočnicu sugerira da je vozač vjerojatno zaboravio mjenjač staviti u P položaj.
Zlonamjerni softver može doći s bilo kojeg mjesta. Obično pregledavanje Word dokumenta može zaraziti vaš uređaj, kako i razne druge radnje.
Dobra vijest je da postoje neke stvari koje možete napraviti kako biste se zaštitili. Komando je složio popis zlonamjernih aplikacija koje morate izbjegavati pod svaku cijenu, a ako ih već imate instalirane na svom uređaju, trebali biste ih odmah obrisati.
Ono što treba znati jest da ako se aplikacija ili bilo kakva usluga oglašava kao besplatna, trebali biste biti na oprezu, osobito ako je u pitanju nešto što trebate preuzeti na svoj uređaj.
SuperVPN, besplatna VPN aplikacija sa 100 milijuna preuzimanja u Apple App Storeu i Google Play Storeu, nedavno je bila na udaru kibernetičkih kriminalaca i pritom su procurili podaci oko 360 milijuna korisnika.
SuperVPN je još 2020. godine uklonjen iz Google Play Storea pa bi vam i činjenica da aplikacija nije dostupna u službenim trgovinama trebal nešto govoriti.
ChatGPT se posebno populizirao posebnih mjeseci i koristi se razne stvari – pisanje službenih mailova, za recept, eseje i druge stvari, a zbog globalne popularnosti postao je posebno privlačan prevarantima i hakerima. Stoga ne čudi da su se proširile lažne aplikacije koje podsjećaju na ChatGPT, a koje ciljaju na vaš novac.
Primjerice, kada preuzmete takvu neku aplikaciju možete primijetiti da nedostaje gumb za zatvaranje/gašenje aplikacije. Nakon toga se pojavi paywall koji vas prisiljava da se pretplatite i jedini izlaz je prisilno zatvoriti aplikaciju.
Takve aplikacije mogu naplaćivati stvari koje druge aplikacije rade besplatno ili obećati besplatno probno razdoblje, a zatim vam odmah naplatiti godišnju pretplatu.
Komando donosi popis takvih aplikacija koje biste trebali izbjegavati:
– Chat GBT
– GAl Assistant
– Al Chat GBT – Open Chatbot App
– Al Chat – Chatbot Al Assistant
– Genie AI Chatbot
– Al Chatbot – Open Chat Writer
Ako već imate instaliranu neku od ovih aplikacija, Komando savjetuje da ih odmah uklonite sa svog uređaja. Kako možete deinstalirati aplikaciju a Androidu, pogledajte u videu:
Na domaćem tržištu pojavile se plastične boce sa pričvršćenim džepovima koje bi trebale doprinijeti recikliranju boca zajedno sa flašama. Međutim, ovdje se ne radi o dobroj volji kompanija koje se brinu za okoliš, već o novom zakonu. I ne, u pitanju nije zakon u BiH.
Mogli ste primijetiti da se u prodavnicama pojavile plastične boce od kojih je nemoguće odvojiti čep koji je sada pričvršćen plastikom. Pojedine kompanije su napravile i reklame koje pojašnjavaju da je ovo napravljeno kako bi se poboljšala reciklaža te da bi se flaše reciklirale zajedno sa čepovima što često nije slučaj.
U pitanju je direktiva Evropske Unije o plastici za jednokratnu upotrebu prema kojoj plastični čep boce mora biti pričvršćen na svim plastičnim kontejnerima za jednokratnu upotrebu manje od tri litra od 1. jula 2024. godine.
Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija je pojasnio da su boce sa pričvršćenim čepovima počeli proizvoditi i kompanije iz BiH koje izvoze na tržište EU, ali i kompanije iz EU koje izvoze u Bosnu i Hercegovinu. Vjerovatno iz tehnoloških razloga jer se ne isplati držati dvije linije za proizvodnju: jednu sa pričvršćenim čepovima i jednu staru, tako da se linija promijeni i zato imamo takve čepove u Bosni i Hercegovini.
Dakle zbog trgovinske razmjene koju Bosna i Hercegovina ima sa Evropskom unijom dio proizvoda će biti sa pričvrščenim čepovima i u našoj zemlji.
Kako će reciklaži pomoći pričvršćivanje čepa?
Čepovi se generalno teže recikliraju nego ostatak boce. Ova promjena će kompanije natjerati da čepove prave od materijala koji se može reciklirati.
Kako u Evropskoj uniji, tako i u drugim zemljama, pa i u BiH dio čepova često završi u okolišu. Ostatak boce se preda na recikliranje, ali samo tamo gdje ti sistemi rade.
“Za Bosnu i Hercegovinu to ništa ne vrijedi. Naš stepen razdvajanja otpada se mjeri u jednocifrenim procentima. Šta god vam pričali neki od operatera za ambalažni otpad, naše brojke razdvajanja boca za jednokratnu upotrebu su u jednocifrenim procentima u odnosu na ukupnu količinu potrošenih boca. Kod nas većina boca završi ili na nekoj neuređenoj zvaničnoj deponiji ili u prirodi”, kazao je Podić.
Pojasnio je da za EU to ipak ima smisla te da u EU do 2025. godine mora se postići stepen prikupljanja od 77 posto.
Da li je do građana ili do sistema?
Iako u Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu na pojedinim lokacijama postoje kontejneri za odvajanje otpada i tzv. ostrva gdje se može odložiti otpad koji se ne bi smio odlagati sa ostalim, recikliranje i razdvajanje otpada još uvijek nije zaživjelo.
Problem se, izgleda, krije u nepostojanju adekvatnih kazni i zakonom uređenog sistema. U Sarajevu možete odložiti opasni otpad, nuklearni otpad i to neće niko kontrolisati, niti ima propisane kazne za to. Stoga iskorištenost tih ostrva i kontejnera, na neki od kojih je potrošeno oko milion maraka, je jako niska.
Sada je aktuelna nova kampanja da se postave novi kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada širom Sarajeva. Međutim, kako kaže Podić, to nije prvi put da mi dobijamo kontejnere i nažalost akcija tako ide da su joj vrlo male šanse da uspije.
“Da bi uspjela, morate imati zakonski okvir koji će dopunjavati infrastrukturu. Kad već postoji infrastruktura, stanovništvo mora biti natjerano da je koristi”, rekao je.
Zemlje širom svijeta pribjegavaju različitim taktikama. Ljubljana ima izvanredan sistem gdje su širom grada postavljeni kontejneri za odvajanje otpada i nakon što se razdvoji otpad, ostatak koji ide na deponiju, koji se ne može reciklirati, se izvaže i naplaćuje se na osnovu težine. Uz to je propisana kazna od 800 do 2.000 eura za one koji pokušaju da varaju sistem.
“Kod nas imate infrastrukturu, imate neki zakon o komunalnoj čistoći koji je godinama star i zakon ni na koji način neće prisiljavati stanovnike da koristi infrastrukturu. To će sve opet biti ostavljeno na nekoj dobroj volji svijesti pa kad ne uspije, onda će opet ovi koji su organizovali ‘kukati’ kako svijest građana niska. Evo vam dobar primjer koliko je to malo vezano za svijest građana”, rekao je Podić.
Međutim, da se ne radi o svijesti građana pokazuje se na jednom zanimljivom primjeru stanovnika Švicarske.
Naime, prije nekoliko godina u nekoliko dijelova Francuske na parkinzima se počele pojavljivati crne vreće sa otpadom. Nakon što je policija istražila ovaj slučaj, otkrilo se da sav taj otpad dolazi iz Švicarske, zemlje koja je svima nama uzor čistoće.
Stanovnici Švicarske iz dijelova koji graniče sa Francukom odlazeći u kupovinu u susjednu zemlju, nosili svoj otpad koji su tamo ostavljali. Razlog tome je bilo uvođenje naplate za neodvojeni otpad u njihovoj zemlji. A nakon što je Francuska uvela kazne (oko 300 eura za jedan prekršaj) pojavilo se nezadovoljstvo zbog zabrane da se otpad ipak ostavi i kad se plati kazna.
Zemlje širom svijeta na različite načine pokušavaju da natjeraju stanovništvo da brinu o okolini ne oslanjajući se na njihovu “svijest”. Vodi se regulatorna bitka i nigdje se nije postigao rezultat tako da se samo isporuče kontejneri i da sutradan ljudi počnu razdvajati otpad.
Postoje biljke za koje bismo na prvu pomislili da su voće ili povrće, samo kako bi se na kraju pokazalo da su ipak ono drugo. Zašto dolazi do takve zabune?
Bez obzira na to u kojem dijelu svijeta živite, breskva se svugdje smatra voćem, dok je naprimjer mrkva uvijek povrće. Ova jasna podjela vrijedi za veliku većinu voća i povrća te je svima razumljiva.
Kako je to moguće?
Ipak, postoji nekoliko biljaka za koje bismo na prvu pomislili da su voće ili povrće, samo kako bi se na kraju pokazalo da su ipak ono drugo. O čemu se tu točno radi i zašto dolazi do takve zabune?
Razlog ovoj zabuni leži u činjenici da se definicija “voća” i “povrća” drukčije tretiraju u botanici nego u kulinarstvu.
Govoreći iz perspektive botanike, voće je sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća.
Vodeći se tom podjelom npr. jabuka, buča i paradajz su voćke, dok su repa, krompiri i lubenica povrće.
Ova je podjela znatno drukčija kad je prosmatramo s kulinarskog aspekta.
Brojne namirnice koje u botaničkom smislu predstavljaju voće u kulinarstvu se smatraju povrćem, a paradajz, paprike, tikvice i krastavci samo su neki od njih.
U debatu o razlikovanju voća i povrća u nekoliko se navrata morao uplesti i zakon, među kojima je svakako najpoznatiji slučaj odluka američkog Vrhovnog suda u slučaju Nix protiv Heddena, gdje je sud odlučio da se paradajz mora oporezivati kao povrće, umjesto kao voće, koje je imalo nižu poreznu stopu.
Biciklistički turizam nudi raznoliko tržište. Europa je najveće izvorno tržište za cikloturizam, a u posljednje vrijeme i Hercegovina postaje svjesna svog cikloturističkog potencijala, ulažući sredstva u proširenje svoje cikloturističke ponude, te promoviranjem postojeće. Potražnja za ovom tržišnom nišom raste, sve veći broj cikloturista iz cijelog svijeta pohodi Hercegovinu, sa željom za istraživanjem prirodnih i kulturnnih bogatstava ove još uvijek neistražene zemlje. Biciklistički turizam nudi brojne mogućnosti, uključujući iskustvo s lokalnom zajednicom, biciklističke ture po ruralnim područijima sa nekim novim iskustvima, a dolaskom e-bicikala otvaraju se i nove mogućnosti.
Jedna od najatraktivnijih cikloturističkih ponuda u Hercegovini jeste i Ćiro staza, a upravo danas doživjela je još jednu veliku promociju na dionici od Hutova do Neuma. Naime, udruga HerzegovinaBike zajedno sa općinom Neum i agencijom REDAH organizirali su promotivnu Ćiro biciklijadu. Događaj koji je okupio 130 biciklista iz zemalja regije još jednom promovirao je turističke kapacitete Hercegovine, a biciklisti su posjetili Hutovo, te biciklirajući starom cestom kroz lokalna mjesta probudili život koji ovdje nekad disao punim plućima. Biciklijada je dolaskom u Neum naišla na veliko zanimanje i podršku lokalnog stanovništva, te probudila interese kod mnogih stranih turista koji su boravili u Neumu, a goste su dočekali i općinske vlasti koje su na centralnom mjestu na rivi pripremili doček.
DCIM100GOPROGOPR1419.JPGDCIM100GOPROGOPR1444.JPG
“Izuzetno smo sretni zbog Ćiro biciklističke staze i što se upravo Neum nalazi na ovoj karti. Kao turističko mjesto svjesni smo potencijala koji se nalazi iza cikloturizma i primjećujemo sve veći broj gostiju koji traže ovaj aktivni oblik turizma, a naš zadatak je da pratimo trendove i širimo turističku ponudu Neuma. Zato mogu slobodno kazati kako Neum podržava biciklizam i nadamo se da će ovakvih događaja biti sve više jer promoviraju zdravi oblik života, cikloturističku ponudu Neuma, ali i bogatstvo Neumskog zaleđa“, komentirao je Dragan Jurković, načelnik općine Neum.
Biciklisti su dolaskom na rivu imali ručak, te ugodno kupanje u Jadranskom moru.
“Još jedan uspješno realiziran događaj je iza nas i izuzetno smo sretni zbog toga. Sretni smo jer već jako dugo vremena ulažemo velike napore u organizacije ovih događaja i svakim organiziranim događajem promoviramo turističku ponudu naše zemlje, a sve veći broj cikloturista koje vidimo na hercegovačkim cestama daje nam dodatni vjetar u leđa jer znamo da radimo dobru stvar. Ovo je prva u nizu Ćiro biciklijada koja je posjetila Neum i sretni smo što smo tu danas i promoviramo našu najjužniju točku i izlaz na more“, komentirao je Toni Zorić, predsjednik udruge HerzegovinaBike.
“Ovim putem želim se zahvaliti svimm našim gostima, biciklistima koji su tu došli iz cijele Bosne, Hrvatske i Crne Gore, te uživali u bicikliranju hercegovačkim krajevima i ugodno provedenom danu na obali mora“, dodao je Zorić.
Iduća Ćiro biciklijada nas očekuje već u mjesecu srpnju/julu, točnije 02.07. na dionici od Hutova do Ravnog, a biciklijada se održava u spomen na preminulog Nikšu Vuletića, direktora Spilje Vjetrenica.
Osim Ćiro staze, u Hercegovini se danas održavala i biciklijada u čast sv.Anti, a koju su organizirali klubovi BK Ljubuški i BK Brotnjo, te koja je okupila više od stotinu biciklista. Biciklisti su se okupili na gradskom trgu u Brotnju, te biciklirali kroz Međugorje i Ljubuški sve do crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu gdje je održana misa za sve sudionike biciklijade. Već tradicionalno, nakon mise druženje se nastavilo na Čeveljuši uz hercegovačke delicije.
Heregovina polako, ali sigurno postaje jedno od vodećih europskih odredišta za cikloturizam, a svake godine je posjeti više od 100.000 turista koji dolaze s ciljem da zemlju obiđu biciklom i uživaju u netaknutoj prirodi i mreži cikloturističkih staza.
I to je normalno ako uzmemo u obzir da se Hercegovina nalazi na privilegiranoj lokaciji, s impresivnim planinskim lancima, te blizinom mora, blagom klimom i mnogim drugim čimbenicima koji Hercegovinu pretvaraju u savršeno okruženje i savršen raj za bavljenje biciklističkim turizmom. Članovi udruge HerzegovinaBike već dulji niz godina su svjesni potencijala koje nudi ova zemlja, te svojim izvrsnim organizacijama promoviraju naš cikloturistički raj.
Organizatori se ovim putem zahvaljuju svojim prijateljima i sponzorima koju su podržali biciklijadu Ćirinom prugom: općina Neum, Turistička zajednica HNŽ/K, tvrtka HT Eronet, voda Leda i trgovina Capriolo SC Mostar.
Lindsay Donnelly stupila je u dvodnevni štrajk čišćenja. Dva dana nije spremala krevete niti oprala suđe. Pokazala je rublje nagomilano na kauču, porodični stol u dnevnom boravku prepun prljavih tanjura, igračke, poštu te peškire razbacane po podu kupaonice.
Na TikToku je objavila video u kojem je pokazala kako je izgledala kuća nakon samo 48 sati. Njen suprug je shvatio da je pogriješio te joj se izvinio, a osvetnički video na TikToku je prikupio 13.5 miliona pregleda, piše miss7mama.24sata.
Očekivano, dva dana su bila dovoljna da u domu ove porodice nastane haos.
Donnelly za TODAY.com ispričala da ona i njen suprug Brian oboje rade s punim radnim vremenom. Ona vodi agenciju za marketing na društvenim mrežama, dok on radi u sektoru rizičnog kapitala. Oni su par koji je u braku sedam godina, ima dvoje djece u dobi od 7 i 4 godine. Napomenula je kako nastoje što ravnomjernije podijeliti kućanske poslove.
“One noći kada je dao komentar, ja sam spremala djecu za spavanje, a on je pospremao kuhinju”, kaže Donnelly. Primijetila sam da je nekako mrzovoljan i pitala sam se: “Šta se događa? I tada je rekao da ne radim ništa po kući.”
Donnelly je odlučila da će umjesto da mu uzvrati, jednostavno stupiti u štrajk. “Nisam htjela vikati, vrištati i svađati se oko toga“, kaže ona. “Htjela sam dokazati nešto na smiješan način.”
Uspjela je, sudeći po njenim komentarima na TikToku. “Neko je komentirao moj video kako se na ovaj način nevidljivi poslovi čine vidljivima. I mislila sam da je to sjajno,” kaže ona. “Stalno pospremam – uzimam cipele, radim sve te stvari koje prolaze nezapaženo, ali znače puno.”
Brian za TODAY.com kaže da on i Donnelly imaju “super jaku vezu”, zbog čega se on “s vremena na vrijeme može izvući govoreći neke stvari“. “Bio sam frustriran i to sam joj rekao”, kaže. Na pitanje žali li što je komentirao, Brian je odgovorio: “Mislim da da.”
Zijevnuti znači nehotice otvoriti usta i duboko i dugo udahnuti zrak. To se najčešće događa kada smo umorni ili pospani.
Zijevanje ima dvije glavne funkcije. Prvo, donosi više kisika u mozak. Kad smo umorni ili nam je dosadno, mozak treba više kisika za oporavak. Dakle, zijevanjem naš mozak dobiva puno više kisika u manje vremena, piše Index.
Osim toga, sigurno ste uočili da zijevanje može biti zarazno. Ako vidimo da netko zijeva, ponekad i mi zijevnemo. Time poručujemo da razumijemo drugu osobu ili da smo na njezinoj strani. Prema stručnjacima, zijevanje je mehanizam za dijeljenje emocija ili fenomen koji se zove socijalni refleks. To je ponašanje povezano sa zrcalnim neuronima u mozgu zbog kojih oponašamo postupke drugih. Ostala ponašanja koja spadaju u ovu kategoriju su češkanje, držanje nogu prekriženima i smijanje.
Čovjek u prosjeku zijeva 5 do 10 puta dnevno. Pretjeranim zijevanjem smatra se kada se ta radnja ponavlja više od jednom u minuti.
