U vrijeme velikih vrućina treba piti što više tekućine, ali svako će količinu prilagoditi individualnim potrebama, kažu sa njemačkog Univerziteta za prevenciju i upravljanje zdravstvom.
Količina tekućine koju pojedinac treba unijeti u organizam zavisi od nekoliko faktora.
Teoretski, i dok sjedite na kauču ili u uredu, a vani su temperatura zraka i njegova vlažnost vrlo visoki, možete izgubiti toliko tekućine da ćete na kraju dehidrirati.
To može rezultirati smanjenjem radnog učinka i glavoboljom.
Dehidracija podrazumijeva prekomjeran gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja usljed infekcija poput proljeva i povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine.
Kod hidracije nije važna samo količina i vrsta tekućine, već i pravilan pristup njenom unosu jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličke procese.
Njemačko društvo za prehranu odraslim osobama preporučuje da u periodu od devet do 21 sat popiju oko pola litra vode tokom svaka tri sata, odnosno ukupno oko litar i po do dva litra vode.
Ako je toplo ili vježbate, u organizam biste trebali unijeti još pola litra ili litar tekućine.
Osim vode za vrijeme ljetnih vrućina dolazi i do gubitka mnogih minerala poput natrija, kalija i magnezija, a najbolje ih je nadoknaditi konzumiranjem prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih biljnih i voćnih čajeva, supa, variva te medicinskih pripravaka – oralnih rehidracijskih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralnim tvarima.
Odličan izvor tekućine pruža i “mokra hrana” poput mlijeka i fermentiranih mliječnih napitaka, posebno kad je riječ o hidraciji u djece.
