Svake godine zabilježi se nekoliko slučajeva djece ili kućnih ljubimaca koji preminu zbog prevelike vrućine u automobilima.
Naučnici su u nekim ranijim istraživanjima dokazali da se volan automobila na suncu zagrije na temperaturu od 52 stepena nakon sat vremena, a kontrolna ploča čak do 69 stepeni.
Također, istraživanja su pokazala da čak i parkiranje vozila u sjeni može biti smrtonosno za malo dijete.
Koliko brzo zaista raste temperatura u vozilu, dok istovremeno pada vlaga u zraku unutar njega pokazuje i videosnimak iz Zagreba.
Na snimku se vidi za koliko stepeni je porasla temperatura, dok je istovremeno padala vlažnost, za samo 20 minuta koliko je automobil bio parkiran na suncu.
Izgledno je da će se poskupljenja goriva nastaviti, što uzrokuje i poskupljenje životnih potrepština. Vlast bi mogla ublažiti ekonomsku krizu, ali to još nije učinila.
Brzo se približava trenutak kada će se za litar goriva plaćati četiri KM, a maslac je već dosegao cijenu od 10 KM.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić (SBB) je početkom ovog mjeseca, kada je litar goriva koštao 3,30 KM, izjavio da je to najniže u regiji. S obzirom na kupovnu moć većina građana, onda je ova Džindićeva tvrdnja vrlo upitna.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je građanima savjetovao da manje voze automobile. Apsurdno je da je to sugerisao političar koji se često prevozi helikopterom, pa i do stranačkih derneka i koji živi u raskoši.
Vlast, i entitetska i državna, uvjerava da ne može previše utjecati na cijene goriva, odnosno da su one određene ponudom i potražnjom na tržištu te posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu. Distributeri također tvrde da je cijena odraz tržišnih kretanja.
Ekonomista: Država može nešto uraditi
Međutim, ekonomista Igor Gavran ne misli da vlast ne može ništa učiniti. Druge države je naveo kao primjer da se nešto može uraditi.
“Snižavaju stope akciza i PDV-a, fiksiraju cijene, neke čak uvode pozitivnu diskriminaciju građana, uvodeći posebne cijene za svoje državljane te više cijene za strane državljane, što je učinila Mađarska. Mi možemo učiniti to da cijene promijenimo u roku od 24 sata”, istakao je.
Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je prihvatio SDP-ov prijedlog za ukidanje akciza na gorivo, ali to nije učinio Dom naroda – da je to učinio, akcize bi bile ukinute. Govoreći o tome zašto nije donesena takva odluka, Gavran smatra da je razlog za to da što više novca bude u budžetu.
“To je jedini motiv koji mogu objasniti. Ako to nije motiv, onda ne vidim šta bi moglo da bude motiv”, konstatovao je.
Igor Gavran, ekonomista (Foto: Klix.ba)
U dijelu vlasti smatraju da bi se ukidanjem akciza i uvođenjem diferencirane stope PDV-a jednako tretirali siromašni i bogati, što smatraju neprimjerenim. Za ekonomistu Gavrana je to besmislica i bezobrazno objašnjenje.
“Teoretski, moglo bi se reći da je tako. No, s obzirom na to da ne postoji ciljana pomoć siromašnima, imamo izbor ili da pomognemo i siromašnima ili da ne pomognemo nikome. Siromašnima bi se omogućilo da kupuju zato što je gorivo jeftinije. Ako bi se, uslovno rečeno, pomoglo bogatima, onda bi i oni više kupovali, između ostalog i domaće proizvode, čime bi se podstakla ekonomija. Jednostavno, ne postoji negativan učinak i to je samo izgovor da se ne uradi ništa”, obrazložio je.
Osvrnuo se i na to što je Vlada FBiH odlučila da građanima osigura turističke vaučere u iznosu od po 200 KM – pitali smo ga da li je ovo odgovarajuća mjera u jeku poskupljenja. Kako je kazao, to ga je podsjetilo na subvencioniranje kupovine električnih vozila, što je dobro.
Međutim, obje mjere, i vaučere i subvencioniranje, ocijenio je da nisu mogle biti prioritetnije od onih kojima će se pomoći nečija egzistencija.
“Dajete novac za ljetovanje u Bosni i Hercegovini, a niste osigurali gorivo po povoljnijim cijenama kako bi se došlo do odredišta. Red koraka je besmislen. Ako intervenišete da se snize troškovi svima, onda možete s manje sredstava postići isto u turizmu. Bit će više onih koji će moći priuštiti turističke aranžmane i veći broj ljudi bi mogli koristiti vaučere”, ukazao je.
Kako je kazao Gavran za Klix.ba, izgubio je svaku nadu da se u Bosni i Hercegovini može desiti socijalni bunt, pa i zbog poskupljenja.
“Bitan faktor je u tome što vlasti u većini zemalja očekuju da će se desiti socijalni nemiri ako ništa ne učine. U Bosni i Hercegovini vlasti su sigurne da se ništa neće desiti ako nešto učine ili ne učine”, zaključio je.
Opozicija: Uradili smo sve što smo mogli uraditi
Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Saša Magazinović tvrdi da je opozicija uradila sve što je mogla uraditi da bi se akcize na gorivo ukinule.
“Porazna činjenica za svaku vlast je što ne povlači nikakve ekonomske poteze za poboljšanje situacije. To radi opozicija – podsjetit ću vas da je taj zakon (o usvajanju akciza) usvojen dominantno glasovima opozicije u Zastupničkom domu. Tamo gdje opozicija nije dovoljno jaka, a to je Dom naroda, zakon je upućen s namjerom da ne bude usvojen”, mišljenja je.
Pitao se šta opozicija još može poduzeti kako bi se gorivo učinilo jeftinijim.
“Mi stalno insistiramo da se ta svar izvede na čistac. Jasno mi je da smo učinili maksimum, u odnosu na parlamentarni kapacitet. Prvo, predložili smo, i drugo, usvojili smo tamo gdje smo to mogli uraditi. Treće, pozivamo njih da to urade tamo gdje oni mogu. Ne znam šta se još može učiniti da se ta stvar ubrza kada smo mi u pitanju”, rekao je Magazinović za Klix.ba.
Saša Magazinović, državni parlamentarac SDP-a (Foto: D. S./Klix.ba)
Bitnim smatra to da se javnosti obrazloži kako se formira cijena goriva.
“Prilično me čudi hrabrost vlasti da potpuno ignoriše zahtjeve građana. To je bahatost. Ovdje nema ni Srba, ni Hrvata, ni Bošnjaka, ni Ostalih, ni entiteta – cijena goriva je za svakoga jednaka. Ono što mi sada radimo jeste da pripremamo zahtjev da nam se objasni način formiranja cijena goriva”, naveo je.
Istakao je zašto bi nadležni trebalo objasniti kako se cijena formira.
“Nafta je 8. marta koštala 130 dolara po barelu, kod nas bila 2,60 KM po litru. Barel je 7. juna koštao 120 dolara, a kod nas litar goriva 3,40 KM. Barel je 17. juna koštao 113 dolara, a kod nas litar goriva bio 3,50 KM. Dakle, neko treba objasniti kako to da kad rastu cijene na svjetskom tržištu, rastu i kod nas, a kad opadaju cijene na svjetskom tržištu, kod nas i dalje rastu”, napomenuo je.
I Magazinović je komentarisao stav dijela vlasti da bi se ukidanjem akciza i uvođenjem diferencirane stope pomagalo i siromašnima i bogatima.
“Pogledajte šta je uradila Hrvatska. Riječ je o mjerama vezanim za PDV, te mjere su proveli i građani su to osjetili. Ne možete praviti pumpe za bogate i siromašne, pa je na pumpi za bogate gorivo skuplje, a na pumpi za siromašne jeftinije. To ne postoji nigdje na svijetu. Možete cijenu goriva spustiti za 0,30-0,45 KM, a čime će se generisati pojeftinjenje svega onoga u šta ulazi cijena goriva. To se radilo i to se radi, a samo je kod nas to nauka”, ocijenio je.
Uvjerava da državni budžet ne bi trpio ako bi se poseglo za mjerama za ublažavanje poskupljenja.
“Budžet ne bi trpio zbog toga što država sebi ne bi uzela akcizu, nego bi ostavila novac građanima. Država je već taj novac, koji bi dala građanima, već uzela kroz PDV i poskupljenja. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) slavodobitno izlazi u javnost, govoreći da su oborili sve rekorde u prikupljanju novca. Kao da su oni taj novac proizveli, kao da su došli do njega nekom proizvodnom djelatnosti. Ne, nego su ga uzeli od građana zato što rastu cijene i zato što putarinu plaćamo 9,50 KM”, podsjetio je.
Ni on ne misli da je u Bosni i Hercegovini izgledan socijalni bunt zbog poskupljenja.
“Mislim da se to skoro neće desiti. Brojni pokretači takvog nečega izgleda nisu dovoljno veliki za bosanskohercegovačku javnost. Mi nemamo kulturu izražavanja na ulici, kakva postoji, primjera radi, u Francuskoj. Pitanja koja su nama banalna tamo uzrokuju velike proteste. To je način da građani iskažu svoj stav. Ovdje se to dešava jednom u četiri godine – na izborima. Građani Bosne i Hercegovine se zadovoljavaju time da je to jedini trenutak kada oni učestvuju u odlučivanju. Svjedok sam da to ne mora biti tako”, istakao je.
Prema Magazinovićevim riječima, brojne su građanske inicijative koje su urodile plodom. Poručio je građanima da je angažmanom sa izabranim zvaničnicima moguće učiniti puno toga.
Voće je nezamjenjiv dio prehrane djece jer sadrži veliku količinu kvalitetnih hranjivih tvari koje su ključne za rast i zdravlje. Nedostaci u prehrani u ranim fazama života mogu negativno utjecati na funkcioniranje tijela i izložiti ga bolestima.
Nutricionisti preporučuju konzumaciju najmanje tri porcije voća i povrća dnevno kako bi se osigurao adekvatan unos vitamina, minerala i drugih ključnih tvari. Osim toga, uvijek je najbolje odlučiti se za sezonsko voće jer ono ima bolje organoleptičke karakteristike i sadrži veću količinu fitohemikalija.
Voće pomaže osnažiti imunitet
Ključan je vitamin C, koji poboljšava funkciju imunološkog sistema. Njegova redovna konzumacija pogoduje urođenom i adaptivnom imunitetu. Vitamin C ne samo da smanjuje rizik od zaraznih bolesti već i pridonosi kontroliranju intenziteta simptoma raznih zdravstvenih stanja.
Voće sprječava razvoj složenih bolesti
Mnoge složene bolesti posljedica su upalnih procesa koji se pogoršavaju i oštećuju različita tkiva u tijelu. Voće sadrži tvari zvane fitohemikalije, koje imaju antioksidativna svojstva. Služe za neutralizaciju slobodnih radikala nastalih upalom te sprječavaju njihovo nakupljanje i izazivanje navedenih oštećenja.
Hidratizira tijelo
Održavanje hidratacije ključno je za zdravlje. Da biste osigurali dobru ravnotežu unesene tekućine, nije dovoljno samo piti vodu već je treba i unositi hranom. Osim vode, voće i povrće sadrži elektrolite, koji su bitni elementi za staničnu komunikaciju i razmjenu.
Pridonosi pravilnom radu probavnog sistema
Na kraju treba napomenuti da je voće izvrstan izvor vlakana, koja pomažu probavi. Vlakna funkcioniraju kao energetski supstrat za bakterije koje čine mikrobiotu, što osigurava dobro funkcioniranje crijeva i pravilnu apsorpciju hranjivih tvari.
Slovo M nemaju svi ljudi, samo oni koji su po nečemu posebni. Pronađete li ga na svom dlanu stvoreni ste za proroka, vođu, stvaranje bogatstva, ali i još puno toga što ne znate.
Radi se o linijama na vašem dlanu koje se mogu spajati tako da tvore slovo M. Ali, nemaju ga svi ljudi, samo oni koji su po nečemu posebni. Čitanje iz dlana se prakticira hiljadama godina, a pojavilo se u Hindu astrologiji. Koristio ga je i Aleksandar Veliki – po dlanovima je ocjenjivao karakter svojih časnika u vojsci, piše na portalu davidwolfe.com.
Ako ste pronašli M onda morate ovo znati:
– vrlo ste daroviti
– imate jaku intuiciju
– iskreni ste, a isto to očekujete od drugih
– ne smetaju vam promjene u životu
– znate prepoznati ljude koji lažu
– poduzetni ste
– imate karakteristike koje su odlikovale mnoge proroke i vođe
– sreća vas prati u životu
Oni koji imaju M na dlanu dobri su u novinarstvu, pisanju ili obrazovanju. Osim toga, jako dobro znaju kako zaraditi novac, napredovati u karijeri, vrlo su disciplinirani i znaju sami sebe motivirati. Također, imaju odlične liderske sposobnosti, vole rješavati misterije, a ponekad ih privlače karijere u pravu ili politici. M na dlanu simbol je bogatstva.
U Bugojnu je uspješno realizovan Prvi festival demo bendova. Organizator je bilo Udruženje gradjana Ritam grada u partnerstvu s KSC-om Bugojno i Pop-rock školom Sarajevo. – javlja RTV Bugojno.
U CENTRU Šibenika osvanuo je romantični grafit koji je brzo privukao pažnju prolaznika.
“Nisam Dino Merlin, al’ nedostaješ”, napisao je nepoznati romantik na jedan šibenski zid, aludirajući na hit Dine Merlina, pjesmu Nedostaješ.
Hoće li se grafit zadržati ili će ga službe uskoro prefarbati, tek će se vidjeti, no nema sumnje da će, dok je na zidu, izmamiti osmijeh na lice mnogih nesretno zaljubljenih.
Za pojedine vrijeme godišnjih odmora je započelo, pa su kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom, kratka i prozračna odjeća i kupaći kostimi na vrstu popisa potrebnih stvari kod odlaska na more.
Kada kupujete kupaći kostim za svoje dijete ovog ljeta, stručnjaci tvrde da biste trebali uzeti u obzir boju, uz veličinu i stil, kako piše stranica Motherly.
Organizacija ALIVE Soltions INC koja se bavi sigurnosnim mjerama u vodi, izvela je test u jezeru i bazenu s bijelim dnom. U oba slučaja otkrili su da su neonske boje kupaćih kostima lakše uočljive na dubini od 50 centimetara.
Ono što je iznenadilo i stručnjake i širu populaciju su rezultati uočljivosti ostalih boja.
– Kupaće kostime različitih boja smo u eksperimentu postavili na površinu vode, promatrali smo ih s obale i s blago povišene pozicije, simulirajući uvjete u kojima promatrate dijete iz broda ili s pristaništa – navedeno je iz ALIVE Solutionsa.
U testu u bazenu tim je uspoređivao kostime različitih boja pod vodom i simulirao situaciju u kojoj se dijete u takvom kostimu bori da ispliva na površinu. Opet su se istaknule neonske boje poput ružičaste, narančaste i žute.
– Boje koje je bilo najteže uočiti su bijela i svijetloplava, a najbolji izbor bi bile neonsko ružičasta i neonsko narančasta. Iako se tamnije boje uočavaju u bazenu sa svijetlim dnom, često se mogu zamijeniti s hrpom lišća, prljavštine ili sjenom pa se dobro kloniti tih boja koliko je moguće – otkrili su i dodali:
– Također zapamtite, svijetle i kontrastne boje pomažu da ih bolje uočite, ali nije važno koju boju kupaćih kostima vaša djeca nose ako ih pomno ne nadzirete i aktivno ne pratite.
Kad temperatra poraste, nema ničeg ljepšeg, ukusnijeg i slađeg od čaše fine, ledene vode… ipak, stručnjaci savjetuju da sa njom morate biti oprezni
Hladna voda najčešće je tečnost ili napitak koji se najčešće konzumira na svijetu. Ona ubrzava metabolizam, snižava visok krvni pritisak, pomaže kod redukcije tjelesne težine.
Oko 79 posto ljudi na planeti Zemlji koristi hladnu vodu u toplim danima, ali smatra se ipak da i pored dobrih strana hladna voda ima i neke nedostatke – dodatno slabi već oslabljen imunosistem, sužava krvne sudove, agresivno djeluje na osetljivu zubnu glijeđ.
Kako hladna voda djeluje na organizam?
Hladna voda uvijek ima bolji ukus, jer niska temperatura može da zamaskira loš ukus. I pored dobrih svojstava vode koja važi za jedno od najzdravijih pića, konzumacija hladne vode može stresno da djeluje na organizam, izazove respiratore poteškoće, zgruša i oteža izbacivanje sluzi. Upotreba hladne vode može da izazove glavobolju, prehladu, probleme sa želucem, gutanjem hrane.
Želudačne kontrakcije i hladna voda
Studija iz 2001. godine Odjeljenja za neuronauku u Univerzitetskoj bolnici u Upsali u Švedskoj, otkrila je da je 7,6 posto žena imalo simptome glavobolje poslije konzumacije 150 ml ledeno hladne vode. Neke studija navode da voda čija je temperatura 2 stepena Celzijusa, poslije 10 minuta smanjuje želudačne kontrakcije.
Ahalazija je stanje koje se karakteriše poteškoćama u prelasku hrane iz jednjaka u stomak. Smatra se da konzumacija hladne vode može pogoršati simptome ahalazije kao što su otežano gutanje i bolovi u grudima.
Konzumacija hladne vode u stanju toplotne iscrpljenosti može da aktivira vagusne nerve (u jednjaku i želucu koji kontrolišu nevoljnu aktivnost) i uzrokuje gubitak svijesti.
Slabljenje imunološkog sistema
Ispijanje hladne vode može oslabiti imunski sistem i umanjiti mogućnost tijela da se izbori sa bakterijama i virusima. Konzumacija hladne vode djeluje na zube, krvni pritisak, grlo, respiratorni sistem, nerve, stomak, digestivni i imuni sistem.
Osjetljivost zuba na hladnu vodu često je posljedica oštećenja gleđi ili desni, uslijed agresivnog pranja zuba, taloženja plaka, karijesa kada je osetljivost zuba na hladne ili vruće napitke pojačana.
Umanjuje broj otkucaja srca
Pojedina istraživanja tvrde da hladna voda može umanjiti broj otkucaja srca. Konzumacija hladne vode poslije 22 minute dovodi do povećanja vrijednosti krvnog pritiska. Hladna voda može otežati gutanje hrane i problema sa probavom.
Kod osoba koje već imaju stomačne probleme, može doći do aktiviranja problema posle konzumacije hladne vode.
Hladna voda i visok krvni pritisak
Nema dovoljno studija koje su izučavale uticaj hladne vode na visok krvni pritisak, ali neka istraživanja ističu da hladna voda sužava krvne sudove, spriječava dotok krvi u ekstremitete i dovodi do povećanja krvnog pritiska.
Ima nalaza koja tvrde da konzumacija 300 ml vode, tempetrature 4 stepena Celzijusa, za 22 minuta kod zdravih osoba uslovljava porast dijastolnog (donjeg) krvnog pritiska za 3 mmHg.
Dijastolni krvni pritisak dovodi se u vezu sa pojačanim rizikom od srčanih oboljenja. Osobama koje su donirale krv, savjetuje se da poslije intervencije piju vodu kako bi podigle krvni pritisak i spriječile moguću nesvjesticu. Ima i studija koje ističu da bi hladna voda ili voda sobne temperature mogla da podigne i reguliše nizak krvni pritisak.
Ko nikako ne bi trebalo da pije hladnu vodu?
Hladna voda preporučuje se sportistima, djeci sa prekomjernom težinom, osobama sa multiplom sklerozom i pacijentima sa hipotenzijom (niskim krvnim pritiskom). Fizička ili sportska aktivnost povećava tjelesnu temperaturu i uzrokuje umor. Konzumacija hladne vode, s druge strane, smanjuje temperaturu tijela.
Smatra se da djeca sa prekomjernom težinom kada piju hladnu vodu, dodatno troše energiju. Starije osobe i bebe ne bi trebalo da piju hladnu vodu, jer se vjeruje, da njihov imuni sistem može burnije da reaguje na hladnu vodu, piše 24sedam.rs.
Krajem devedesetih godina u Medugorje su se doselili Patrick i Nancy Latta, bračni par iz Kanade. Oni su danas ponosni državljani Bosne i Hercegovine. Patrick je bio biznismen koji je vodio sedam kompanija i nemoralan život, no sve se promijenilo kada je pročitao rečenicu iz knjige Poruke Gospe iz Međugorja. To je ovog milionera, piše Index, potaknulo da promijeni svoj život iz temelja i doseli se u Bosnu i Hercegovinu.
Još 1998. godine započeo je gradnju velebnog dvorca, a radovi na njegovom imanju i dalje traju. Danas ovaj dvorac služi i kao mjesto za duhovne obnove.
“Kako više štedim – ako mi je bojler uključen 24 sata ili ako ga uključujem samo dok je jeftina tarifa”, pitaju se mnogi ovih dana. Često je to pitanje i na forumima, a na nekim od njih odgovore su ponudili i majstori.
Osim uštede, tu je i pitanje trajanja bojlera, ali na kraju nas sve dovodi do istog ishoda, a to je tanji novčanik.
Internet forumi su prepuni savjeta, a neke su davala stručna lica, odnosno majstori, a City Magazine prenosi njihove preporuke.
– Ako u domaćinstvu živi samac ili samo bračni par, najbolje je da bojler uključuju po potrebi, dok je struja jeftina.
– Ako je višečalana porodica u pitanju, više ćete uštedjeti ako je bojler stalno uključen.
– Takođe zavisi da li se voda iz bojlera koristi samo za tuširanje ili i za kuhinju, dakle, ako sva topla voda u kući ide iz istog aparata, najbolje je da bude uključen stalno.
– Kada je riječ o podešavanju i ovdje vlada pravilo da je zlatna sredina najbolja opcija, dakle, ili treba da bude na dvojci ili na temperaturi od 55 stepeni.
– Momenat kada bojler treba uvijek da bude isključen je kada se kupate.
Osvrnuli su se i na bezbijednost kupanja sa uključenim bojlerom.
“Većina nas nije nikad razmišljala o tome da li je kupanje sa uključenim bojlerom bezbijedno, sve dok se ne desi da neko strada. Nažalost dešava se udar struje tokom kupanja, to nije česta ali jeste realna pojava. Ako se još pitate da li je udar struje iz bojlera moguć, jeste. Udar struje iz bojlera je česta pojava i vijesti na svakih par mjeseci pišu o novim žrtvama. Redovan servis bojlera osigurava da do strujnog udara ne dođe”, piše na stranici vodoinstalateribeograd.com.
