Category: Magazin

  • Tron iz hit serije “Igra prijestolja” je stigao u Sarajevo

    Tron iz hit serije “Igra prijestolja” je stigao u Sarajevo

    Željezno prijestolje iz svjetski nagrađivane serije “Igre prijestolja” “smjestila” se u BH Telecom Premium Showroom na Festivalskom trgu ispred Narodnog pozorišta, gdje svi posjetioci do 18. augusta, od 14 do 19 sati, mogu doći, slikati se na najpoznatijem željeznom prijestolju i osvojiti vrijedne nagrade.

    Ovo je još jedna aktivnost u nizu koju BH Telecom provodi za vrijeme 29. Sarajevo Film Festivala kroz kampanju “Moje Sarajevo. Moja priča”, a koja je realizovana u saradnji sa HBO Adria.

    Najveći fanovi su već danas iskoristili tu priliku i napravili svoju omiljenu fotku.

    Prijestolje je visoko 220 centimetara, te široko 165×185 cm, a njegova težina iznosi čak 135 kilograma.

    Popularni “GOT” je postao najgledaniji televizijski program HBO-a u povijesti mreže, a privukao je široku i iznimno aktivnu bazu obožavaoca širom svijeta. Autori ovog fantastičnog dramskog televizijskog serijala su David Benioff i D. B. Weiss.

    Moja Sarajevo. Moja priča.

  • UN upozorava: Globalno zagrijavanje imat će negativan uticaj na snabdijevanje hranom

    UN upozorava: Globalno zagrijavanje imat će negativan uticaj na snabdijevanje hranom

    Globalno zagrijavanje će vjerovatno negativno uticati na snabdijevanje hranom u svijetu, upozorio je predsjednik Konferencije o dezertifikaciji UN Alen-Rišar Donvai i dodao da je nedostatak vode postao prijetnja poljoprivredi brže nego što se očekivalo.

    Svijet će se vjerovatno suočiti sa velikim poremećajem u snabdijevanju hranom mnogo prije nego što temperature porastu za najavljenih 1,5 stepeni Celzijusa, upozorio je Donvai.

    On je za Guardian istakao da se uticaji klimatske krize kombinuju sa nestašicom vode i lošim poljoprivrednim praksama što globalno ugrožava agrar.

    Donvai, bivši ministar odbrane Obale Slonovače koji je predvodio prošlogodišnji samit UN Cop15 o dezertifikaciji, rekao je da se efekti suše razvijaju brže nego što se očekivalo.

    Klimatske promjene su pandemija sa kojom se moramo brzo boriti. Pogledajte koliko brzo ide degradacija klime – mislim da ide čak i brže nego što smo predviđali”, rekao je on.

    Problemi porasta temperatura, toplotnih talasa i intenzivnijih suša i poplava, ugrožavaju sigurnost hrane u mnogim regionima svijeta, upozorio je Donvai, prenosi BHRT.

    Radiosarajevo.ba

  • San ne pita za vrijeme i mjesto: Voditeljica RTS-a “odrijemala” u studiju

    San ne pita za vrijeme i mjesto: Voditeljica RTS-a “odrijemala” u studiju

     

    Ivona Pantelić, voditeljica srbijanskog javnog servisa, podijelila je nesvakidašnju i komičnu situaciju iz studija.

    Naime, ona je “odrijemala” u studiju, a njene kolege su to zabilježile.

    Na fotografiji objavljenoj na Instagramu može se vidjeti kako voditeljica drijema za stolom naslonjena na ruku.

    Riješila sam se bolova u zglobovima i obnovila hrskavicu uz pomoć ove kreme…

    – Ništa nije ukazivalo da imam 38 stepeni sem što mi se malo spavalo – napisala je u opisu fotografije.

    Time je dala do znanja pratiocima da je bila bolesna. Dobila je brojne komplimente u komentarima, poput “To se kaže pravi profesionalac u svom poslu”, “Ljepotica zaspala”, “Najljepše lice RTS-a”…

    Video pogledajte OVDJE.

  • Legendarni muzičar Bono stigao u Sarajevo

    Legendarni muzičar Bono stigao u Sarajevo

    Legendarni muzičar Bono danas je stigao u glavni grad Bosne i Hercegovine sa suprugom Ali Hewson s kojom je u braku od 1982. godine.

    Veliki i dugogodišnji prijatelj Sarajeva i čovjek koji je u više navrata pokazao koliko voli ovaj grad, ponovo je u Sarajevu.Jedan od povoda njegovog dolaska u glavni grad Bosne i Hercegovine je i početak Sarajevo Film Festivala na kojem će večeras na otvaranju prikazati dokumentarni film “Poljubite budućnost” (“Kiss the Future”), a u čijem je stvaranju sudjelovao i sam muzičar. Muzičar je ranije za medije rekao da je na ideju o snimanju filma došao nakon što je posjetio Kijev.

    Režiju filma potpisuje Nenad Čičin-Šain (The Time being), a scenarij potpisuju Čičin-Šain i Bill Carter (Miss Sarajevo). Za produkciju filma zaslužni su holivudski glumci Matt Damon i Ben Affleck.

    Dokumentarac je priča o sarajevskom otporu tokom opsade devedesetih godina i želji humanitarca Billa Cartera da usred opsade Sarajeva privuče pažnju svjetskih medija uz pomoć benda U2. Bend je prihvatio tu ideju i tokom ljeta 1993. godine, njihova ZOO TV turneja prenosila je intervjue s građanima Sarajeva. Nakon rata, bend U2 je 23. septembra 1997. godine održao koncert u Sarajevu.

    Podsjećamo, Bono je zajedno sa suprugom u Sarajevu dočekao 1996. godinu, potom je 1997. godine uslijedio obećani koncert njegovog benda U2, koji se i danas rado prepričava.

    Zbog obostrane ljubavi i prijateljstva između njega i Sarajeva, on je 2017. godine postao počasni građanin Kantona Sarajevo, a dobio je i počasni pasoš BiH. Njegov posljednji dolazak u Sarajevu bio je 2021. godine, kada je također posjetio SFF.

    Izvor: Klix

  • Ako hakeri znaju ovaj podatak o vama, mogu vas svuda pratiti

    Ako hakeri znaju ovaj podatak o vama, mogu vas svuda pratiti

    Poznato je da za dobre hakere nema prepreka, a nedavno je otkriven još jedan način „provaljivanja“, i to u sistemu tekstualnih poruka. To znači da bi svaki korisnik pametnog telefona mogao lako postati meta.

    Naime, hakerima je dovoljno samo da znaju vaš broj telefona, pa da mogu pratiti vaše kretanje.

    Moguće poslati više tekstualnih poruka

    Nedostatak je otkrila istraživačka grupa s Univerziteta Nortistern, s Evangelosom Bitsikasom na čelu. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da se ranjivost nalazi u samom SMS sistemu koji je aktivan na svim mobilnim uređajima još od početka 1990-ih godina.

    Kako Bitsikas pojašnjava, kada neko pošalje SMS, dobiva povratnu informaciju o isporučenoj poruci. Ali otkrili su da je moguće poslati više tekstualnih poruka, a vrijeme povratnog odgovora o primanju poruke omogućava hakeru da otkrije lokaciju – bez obzira jesu li poruke poslane u šifrovanom obliku ili ne.

    Model mašinskog učenja

    Pomoću mašinskog učenja, Bitsikasova grupa razvila je algoritam koji lako detektuje povratnu poruku i izračunava lokaciju telefona.

    Jednom kada se uspostavi model mašinskog učenja, napadač je spreman da pošalje nekoliko SMS poruka. Rezultati se unose u model mašinskog učenja, koji će odgovoriti predviđenom lokacijom.

    Algoritam lako detektuje povratnu poruku i izračunava lokaciju telefona. Facebook

    Ipak, nije sve tako crno jer istraživači nisu pronašli nikakve dokaze da se ovaj nedostatak iskorištava. Ali, ističe Bitsikas, to ne znači da neki haker ne može da je iskoristi.

    Ima nešto i što otežava hakerima, a to je činjenica da je sam postupak težak za skaliranje, odnosno primjenu na većem broju uređaja.

    Napadač bi morao da ima Android uređaje na više lokacija i da s njih šalje poruke svaki sat i izračunava odgovore. Samo prikupljanje može trajati danima ili sedmicama, u zavisnosti od toga koliko informacija napadač želi da prikupi. Ne samo da su prikupljanje i analiza teški, nego imate i problem dovoljne i odgovarajuće konfiguracije modela mašinskog učenja, što je povezano s dubokim učenjem.

    Revizija cijelog globalnog SMS sistema

    Ali to ne znači da neka organizacija koja ima dovoljno sredstava ne bi mogla da iskoristi ovu ranjivost kako bi locirala nepoželjne osobe – poput vladinih zvaničnika, direktora kompanija ili aktivista.

    – Ono čega se plašim jeste da napredni napadači – hakerske grupe, državne agencije, policija, koji, naravno, imaju više resursa – mogu da ostvare veći učinak s ovom vrstom napada – ističe Bitsikas, koji je otkriće svoje grupe podijelio i sa GSMA, globalnom organizacijom koja okuplja mobilne operatere širom sveta. Oni su potvrdili njegovo otkriće, ali i poručili da se radi o problemu koji je teško rješiv.

    Naime, rješavanje ovog problema zahtijevalo bi reviziju cijelog globalnog SMS sistema. Alternativa je ugrađivanje određenih protumjera koje bi otežale iskorištavanje ove ranjivosti, ali je neće u potpunosti ukloniti, piše „Zimo“.

  • U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”

    U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”

    Tijekom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi puta, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica. Provjerili smo koje su to vrste koje sada srećemo u našem moru, a kojih ranije nije bilo.

    Kako su nam kazali iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.

    “Radi se o suptropskoj ribi atlantskog podrijetla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog oceana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na otoku Ascension i Saint Helena u središnjem dijelu južnog Atlantskog oceana te od Gabona do Angole u istočnom dijelu oceana.

    Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavu populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području”, kazali su nam iz Ministarstva.

    Također, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to

    “Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbijegovi iz akvarija ili akvakulture, no takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektiraju upravo na područjima prometnih luka kao npr. u Tršćanskom zaljevu”, pojasnio je Iveša i dodao:

    “Posljednjih godina diljem planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu pridonosi globalno zatopljenje odnosno povećanje prosječne temperature mora.”

    Neke vrste mogu postati invazivne

    Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerojatno posljedica ispuštanja balastnih voda.

    Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueskog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski promet. No, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…

    “Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočitiji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama alga i beskralješnjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost”, istaknula je Jakl za N1.

    Navela je i neke primjere. “Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na rubu izumiranja.”

    Program N1 

  • Naučnici razvili revolucionarni lijek pomoću kojeg će moći da nam izrastu treći zubi

    Naučnici razvili revolucionarni lijek pomoću kojeg će moći da nam izrastu treći zubi

    Dok smo navikli na ideju da zubi rastu samo dva puta, novi lijek mogao bi omogućiti izrastanje i trećeg niza.

    Naučnici čine značajne korake u razvoju revolucionarnog lijeka koji bi potencijalno mogao omogućiti ponovni rast zuba.

    Početak kliničkih ispitivanja planiran je za juli sljedeće godine. Nadaju se da će biti dostupan stomatolozima do 2030. godine.

    Anomalije zuba pri rođenju uobičajene su kod ljudi i pogađaju jedan posto ljudi diljem svijeta. Ali lijek za ponovni rast zuba bio bi prvi u svijetu.

    Istraživanje, koje je vodio Medicinski istraživački institut Kitano bolnica u Osaki, Japan, ima za cilj donijeti “terapeutski lijek za pacijente koji nemaju kompletan niz odraslih zuba zbog urođenih faktora” – povezanih s genetskim ili razvojnim utjecajima koji su se dogodili prije rođenja.

    – Ljudi s anodoncijom (medicinski izraz za potpuni nedostatak zuba) nemaju prirodne zube jer ih nikad nisu razvili. Stanje se često pojavljuje zajedno s drugim genetskim stanjima, kao što je ektodermalna displazija (defekti kose, noktiju, zubi, kože i žlijezda). Uobičajeni tretmani uključuju proteze i zubne implantate, prema informacijama na web stranici klinike Cleveland.

    Stanje – također poznato kao agenezija zuba – ometa osnovne sposobnosti kao što su žvakanje, gutanje i govor od mladosti, što može negativno utjecati na razvoj.

    Dr. Katsu Takahashi, voditelj odjela za stomatologiju i oralnu hirurgiju u bolnici Medicinskog istraživačkog instituta Kitano, na lijeku je radio od svojih apsolventskih dana, ranih devedesetih.

    – Ideja o rastu novih zuba san je svakog stomatologa – rekao je za japanski časopis The Mainichi, dodajući kako je uvjeren da će to uspjeti ostvariti.

    Revolucionarni stomatološki pothvat, koji podržava Japanska agencija za medicinska istraživanja i razvoj (AMED), ima za cilj “isporuku terapeutskog lijeka pacijentima s kongenitalnom bezubošću (ljudi koji su potpuno ili djelomično bez zuba) kroz saradnju više od 10 medicinskih ustanova i istraživačkih instituta diljem zemlje – stoji u saopćenju na web stranici klinike.

    – Vjerujemo da će ovo istraživanje razjasniti mehanizam bolesti (kongenitalne anodoncije) za vas i mnoge druge pacijente te doprinijeti razvoju lijeka.

    Istraživački tim već je uspješno stimulirao rast zuba “treće generacije” – nakon prvih mliječnih zuba, a potom i trajnih zuba odraslih – u životinjskim modelima ciljanjem na gen nazvan USAG-1, za koji je utvrđeno da ograničava rast zuba kod miševa. Razvijanjem lijeka za neutraliziranje antitijela koji blokira djelovanje USAG-1, Takahashijev tim je inducirao ponovni rast zuba kod miševa i tvorova.

    Obećavajući rezultati objavljeni su u naučnom časopisu Nature 2021. godine, zaokupivši pažnju svjetske naučne zajednice.
    Lijek za ponovni rast zuba bio bi revolucionaran, pružajući alternativno rješenje za pojedince koji su izgubili zube zbog teških karijesa ili zubnih bolesti.

    Sada se radi na pripremi lijeka za ljudsku upotrebu. A kada se osigura njegova sigurnost i učinkovitost, fokus će biti na liječenju djece u dobi od 2 do 6 godina koja pokazuju znakove anodoncije, izvijestio je Mainichi.

    Dr. Takahashi predviđa budućnost u kojoj će lijek za ponovni rast zuba postati održiva treća opcija uz proteze i implantate, nudeći pojedincima priliku da povrate svoje prirodne zube.

    – Nadamo se da ćemo utrti put kliničkoj upotrebi lijeka – istaknuo je Takahashi.

    Izvor: Euronews.com

  • Riješite ih se na vrijeme: Ovih 8 iznenađujućih stvari u dvorištu privlače miševe u vaš dom

    Riješite ih se na vrijeme: Ovih 8 iznenađujućih stvari u dvorištu privlače miševe u vaš dom

    Bilo da pravite zabavu na otvorenom, opuštate se na terasi uz knjigu ili radite u svom vrtu, vaše dvorište može poslužiti kao lična oaza – i vjerovatno biste želeli da tako i ostane. Nažalost, taj prostor takođe može poslužiti kao utočište za štetočine, posebno miševe, koji onda mogu lako pronaći put do vašeg doma. Niste sigurni šta bi moglo da privuče ova stvorenja? Iz Best Lifea su konsultovali stručnjake za štetočine kako bi saznali koje stvari u vašem dvorištu mogu privući miševe u vaš dom.

    1. Hranilice za ptice

    Ako u svom domu imate hranilicu za ptice, ona možda privlači više od crvendaća i kreja. Megan Kavana, ekspertkinja za suzbijanje štetočina i suvlasnica Done Right Pest Solutions, rekla je da one takođe privlače glodare. Orašasti plodovi i sjemenke su omiljena hrana miševa, rekla je: ‘Miševi, kao i sve životinje, uvijek traže izvore hrane. Ako imate izvor hrane u svom domu ili oko njega, on će ih privući’. Budući da ptice koje ove hranilice privlače nemaju tendenciju da love miševe, izvor hrane postaje sigurna i laka postaja za miševe da zgrabe besplatan obrok. Zato bi sve hranilice za ptice trebalo da budu postavljene 8 metara od kuća.

    2. Kompost

    Kompostiranje je izvrstan način za proizvodnju organskog đubriva kod kuće, a istovremeno čuvanje otpada van odlagališta. Ali, ta kompostna gomila takođe može privući miševe. Prvo, pruža sklonište. Drugo, služi kao izvor hrane. Kako biste smanjili šanse privlačenja miševa na gomilu, uložite u čvrstu plastičnu posudu za kompost koja podiže vaš kompost s tla i zatvara ga u komoru u koju glodari ne mogu ući. Osim toga, ova će metoda brže dovesti vaš kompost do faze bogatog đubrivom. I opet, držite područja za kompostiranje na sigurnoj udaljenosti od svog doma, prenosi Večernji.

    3. Nered

    ‘Sveobuhvatna tema u borbi protiv invazije glodara je smanjenje prekomerne vegetacije, česte košnje, upravljanja korovom i smanjivanja rasta oko ‘ekotonskih’ područja – područja gde završava uređeni travnjak i počinje šumovito područje’, kaže Džim MekHejl, predsjednik JP McHale Pest Management. Miševi posebno gravitiraju krhotinama poput grančica i lišća kako bi potražili utočište od grabljivica. Riješiti se svega viška i potražiti će zaklon negde drugde. Ako se miševi nastane napolju, to ne znači uvek da će se preseliti unutra, ali svakako povećava šanse.

    4. Hrana za kućne ljubimce

    Meg Person, menadžerka obuke u Trutech Wildlife Service, objašnjava da su miševi tragači za hranom i da će tražiti priliku da se hrane gde god stignu. Nije im nužno važno šta jedu, a hrana za kućne ljubimce dobra im je opcija.

    5. Otvorene kante za smeće

    Baš kao što miševi mogu pronaći hranu u hrpama komposta ili hranilicama za ptice, mogu je pronaći i u nezatvorenim kantama za smeće. Sve takve kante zamjenite onima koje imaju poklopce za zaključavanje. Osim što morate proveriti da li je svo smeće zatvoreno, MekHejl predlaže da kante držite u zatvorenoj garaži kao dodatnu mjeru opreza.

    6. Nezapušene pukotine i rupe

    Nakon što ste pregledali predmete u svom dvorištu, proverite ima li van kuće spoljnih pukotina ili rupa kroz koje glodari mogu ući. Miševi se mogu provući kroz rupe male od nekoliko centimetara, kaže Person. j

    7. Građa

    Ako nešto gradite ili renovirate, možda nesvesno privlačite miševe, naročito jer oni obično žive u prljavštini. .

    8. Stajaća voda

    Poput komaraca, miševe privlači stajaća voda i uživaju u tamnim, vlažnim prostorima. Prekomjerna vlaga uzrokovana olujom, crevom koje pušta ili fontanom, mogla bi izvući još više ovih glodara. Ako u dvorištu nema dovoljno vode, miševi će verovatno sljedeći put ući u vaš dom. ‘Iz tog razloga, ako nameravate da ostavite praznu kuću, važno je da voda bude isključena – to uključuje i šupu ili garažu. Osigurajte da im je dovod vode isključen ako ćete biti odsutni neko vrijeme.

  • Torta od čokolade i badema

    Torta od čokolade i badema

    Torta od čokolade i badema ujedno je i vrlo laka za pripremu, samo pomiješate sve sastojke i to je to, uspjet će i potpunim početnicima u kuhinji! Vrlo je sočna, ma prava fantazija, kako je opisuje Veldina, a njezin recept pronađite u nastavku:

    Torta od čokolade i badema

    – sastojci: 8 jaja,

    250 g šećera,

    250 g maslaca,

    250 g badema,

    200 g čokolade za kuhanje

    Torta od čokolade i badema – priprema

    : Istucite snijeg od osam bjelanjaka. Posebno umutite osam žumanjaka, 250 g šećera, 250 g maslaca, 200 g čokolade i 250 g badema. Spojite s bjelanjcima. Dobivenu smjesu izlijte u okrugli kalup za torte i pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva 30 minuta, tako da ostane sočna. Kad se torta ohladi, prelijte je glazurom od čokolade. Savjet plus: Tortu možete dekorirati sladoledom i bijelom čokoladom, kako je to učinila Veldina, čije recepte možete pronaći na Instagramu na profilu eksplozija_slatkog.

  • I to je BiH – dao pola miliona KM za automobil

    I to je BiH – dao pola miliona KM za automobil

    Uprvih sedam mjeseci 2023. u našu zemlju uvezeno je ukupno 40.519 automobila, od čega 5.790 novih i 34.729 polovnih, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

    Njihova vrijednost je 592.243.812 KM, a na dažbine pri uvozu uplaćeno je ukupno 127.290.833 KM.

    Nova i polovna

    To je znatno više i u količini i u vrijednosti u odnosu na isti period lani. Naime, u prvih sedam mjeseci 2022. godine uvezeno je 29.836 automobila u vrijednosti od 440.271.002 KM, od toga 5.140 novih, a 24.696 polovnih.

    Među prvih deset najskupljih uvezenih automobila čak je šest marke Mercedes, a preostala četiri su Porschea. Prvo mjesto definitivno zauzima Mercedes Benz Maybach S 680 4MATIC, koji je koštao 504.329 KM, dok su za njegov uvoz dažbine plaćene 85.768 KM.

    Ovaj automobil na prvom mjestu bio je i u petom i u šestom mjesecu ove godine.

    Kada je riječ o uvozu električnih automobila u državu, u prvih sedam mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 139 ovakvih vozila, a dominira uvoz iz Njemačke.

    Mercedes-AMG EQE najskuplji električni automobil uvezen u BiH. Facebook

    Dostići cifre

    Prema podacima UIO, najskuplji električni automobil koji je uvezen u BiH je Mercedes-AMG EQE, za koji je plaćeno 193.871 KM.

    Ukoliko se ovaj trend uvoza nastavi i u drugoj polovini 2023. godine, mogle bi se ponovo dostići pretpandemijske cifre, kada je uvoženo u prosjeku oko 60 hiljada automobila godišnje.

    Brojke

    – 2019.

    godine zabilježen je najveći uvoz automobila.

    – 73.991

    vozilo tada je uvezeno u BiH, a njihova vrijednost bila je106.898.344 KM.

    izvor: avaz.ba