Category: Magazin

Genetika igra veliku ulogu po pitanju naslijeđivanja određenih karakteristika naših roditelja.

Od DNK hromozoma zavisi koju boju očiju, kose ili oblik nosa ćemo naslijediti.

Osim fizičkih osobina, određeni geni su zaslužni za nasljedne bolesti i poremećaje.

Također, to ne mora da bude pravilo. Samo zato što imate genetsku predispoziciju za neku bolest ne znači da ćete je dobiti, kaže Meri Freivogel, predsjednica Nacionalnog društva genetskih savjetnika.

“Vaše okruženje, porodična historija, životne navike, pa čak i čista šansa također igraju ulogu”, kaže ona.

Evo nekoliko bolesti i poremećaja koji su nasljedni i na koje možete da utičete na vreme:

Bolesti srca

Svi znamo da nezdrava hrana, manjak kretanja i pušenje mogu negativno da se odraze na zdravlje našeg srca.

Značajna studija iz 2016. godine koja je obuhvatala više od 55.000 učesnika koja je objavljena u The New England Journal of Medicine otkrila je koliko su te navike bile kritične za ljude koji su imali genetski rizik od srčanih bolesti.

Rak debelog creva

Testiranje na adenomatozne polipe može da vam pomogne da saznate da li ste u povećanom riziku od raka debelog creva. Takvi polipi mogu da se razviju u vašem debelom crijevu tokom tinejdžerskih godina, ali postaju maligni kada se približite 40. Čak jedan od pet ljudi koji dobiju bolest je u srodstvu sa nekim ko je imao, prema Američkom društvu za rak.

“Ljudi obično počinju da se testiraju na rak debelog crijeva sa 50 godina, ali ako imate porodičnu historiju raka debelog crijeva ili polipa, trebalo bi ranije da se pregledate”, dodaju ljekari.

Celijakija

Prema Fondaciji za celijakiju, jedan od 10 ljudi sa srodnikom u prvom stepenu sa ovom bolešću (što znači roditelj, dijete ili brat ili sestra) imaju rizik da je i sami dobiju, pošto postoje geni povezani sa celijakijom.

Za razliku od ljudi sa intolerancijom koji se suočavaju sa privremenim problemima sa varenjem nakon jedenja glutena, pacijenti sa celijakijom koji unose pšenični protein doživljavaju ozbiljne probleme u tankom crijevu.

Povišeni holesterol

Nažalost, o povišenom holesterolu mnogi počinju da razmišljaju tek kada bliska osoba doživi srčani udar. Ljudi sa genetskim poremećajem zvanim porodična hiperholesterolemija imaju povišeni nivo “lošeg” holesterola od rođenja i 20 puta su u većem riziku od ranih srčanih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Povišeni holesterol je najčešći genetski uzrok ranog srčanog oboljenja, ali ranim lečenjem rizik pojedinca može da se smanji za 80 procenata”, kaže Daniel Rader, profesor na Medicinskom fakultetu u Pensilvaniji.

Depresija

I dan-danas, u 21. vijeku, naučnici i dalje istražuju nasljedne faktore mentalnih stanja i poremećaja. Samo zato što neko u vašoj porodici ima depresiju ne znači da ćete i vi, ali je vjerovatnije da ćete je imati ako je ona kroz porodicu bila učestalija.

izvor: radiosarajevo.ba

Fotografija punta u centru Beograda izazavala je veliku pažnju na društvenim mrežama.

Vozač se uglavio između drveta i bandere, gdje ne postoji ni milimetar slobodnog prostora.

Ispod slike nižu čestitke na vještini poput “odmah da mu se daju sve kategorije”, ali počele su da se “kuju i teorije zavjere”. Ovaj je prvo parkiran pa je onda bandera stavljena”, navedeno je u jednom komentar dok se u drugom ništa manje duhovito ne konstatuje:

“Toliko dugo stoji da je drvo izraslo”.

Zaista je frustrirajuće kad vas u teglici džema dočeka neugodno iznenađenje: zelenkasti sloj pahuljaste plijesni. Umjesto da ga namažete na komad kruha ili palačinku, bit ćete ga prisiljeni baciti u smeće (ili pokušati spasiti, a o tome smo vam već pisali ovdje). Stvar je još gora ako je riječ o džemu koji ste sami pripremili – zbog ove neugodne pojave propast će vam sav trud. Da vam se to više ne bi događalo, pribjegnite malom triku.

Nakon što otvorite teglicu džema, prilikom vraćanja u hladnjak okrenite ju naopako. Na taj način će površina džema koja je došla u kontakt sa zrakom, žlicom, nestašnim prstima i svim ostalim stvarima koje sadržaj teglice mogu dovesti u dodir s mikrobima koji će ga kontaminirati ostati pritisnuta uz poklopac, što će smanjiti mogućnost razmnožavanja bakterija i gljivica.

Rješenje je jednostavno i učinkovito, a osim na džem primjenjivo je na ajvar i slične namaze. Isprobajte!

Izvor: N1

Zaboravite vrtloge, morske nemani i izvanzemaljce. Jedan stručnjak tvrdi da je ‘riješio’ misterij Bermudskog trokuta

U intervjuu za dokumentarac Channela 5 “Tajne Bermudskog trokuta”, koji je prvi put emitiran 2019., Nick Hutchings, stručnjak za minerale, rekao je da bi geologija mogla objasniti nestanke aviona i brodova, piše LadBible, a prenosi Net.hr.

Prema Britannici, na tajanstvenom dijelu sjevernog Atlantskog oceana u obliku trokuta u blizini obala Sjeverne Amerike nestalo je više od 50 brodova i 20 zrakoplova. Također poznat kao ‘Đavolji trokut’, izvješća o nestancima u regiji od atlantske obale Floride do otočja Velikih Antila datiraju iz sredine 19. stoljeća.

Hutchings je u 60-minutnom dokumentarcu objasnio: “Bermuda je u osnovi morska planina – to je podvodni vulkan. Prije 30 milijuna godina stršila je iznad razine mora. Sada je erodirao i ostao nam je vrh vulkana. Imamo nekoliko uzoraka jezgre koji u sebi sadrže magnetit. To je najmagnetičniji prirodni materijal na Zemlji.”

Kako su nestali brodovi?

Hutchings je uz pomoć jednog liječnika napravio eksperiment i koristio je samo mali komadić stijene i kompas. Kada je kompas prešao preko stijene, njegova igla je poludjela čineći navigacijski uređaj potpuno beskorisnim.

“Možete sad samo zamisliti kako je bilo ploviti tim vodama davnim pomorcima. Sigurno im je bilo itekako dezorijentirajuće”, rekao je.

I dok mornari tvrde da su naišli na brodove duhova i druge čudne događaje u jezivom području, Karl Kruszelnicki, znanstvenik sa Sveučilišta Sydney u Australiji tvrdi da je postotak nestalih aviona i brodova sličan kao u bilo kojem drugom dijelu oceana s velikim prometom – što znači da ipak nije tako misteriozno.

Kruszelnicki vjeruje da su nestali ljudi i plovila uglavnom posljedica lošeg vremena i loših navigacijskih odluka. Rekao je za news.com.au još 2017.:

“Blizu je Ekvatora, blizu bogatog dijela svijeta – Amerike – stoga imate puno prometa. Prema Lloydu iz Londona i Obalnoj straži SAD-a, broj nestalih u Bermudskom trokutu isti je kao bilo gdje u svijetu.”

Grmljavinsko nevrijeme može biti zastrašujuće. Ali ako ste u automobilu zapravo ste dobro zaštićeni.

To je zato što karoserija vozila u biti formira ono što je poznato kao Faradayev kavez, vrstu štita koji električno pražnjenje usmjerava oko putnika

Unatoč tome, bolje je zatvoriti sve vrste prozora tijekom grmljavinske oluje te uvući antenu.

Ako munja udari u automobil dok ste u njemu, ne smijete dodirivati metalne dijelove koji su povezani s karoserijom. Međutim, to ne bi trebao biti problem za moderne automobile jer imaju dosta plastičnih dijelova karoserije.

Za vrijeme oluje trebali biste potražiti mjesto za parkiranje na niskom, gdje nema opasnosti od letećih objekata ili grana. Najveću opasnost za vozače predstavlja loša vidljivost, tuča, udari vjetra, kao i akvaplaning, oborene grane i druge prepreke na cesti, navodi njemačka automobilistička organizacija ADAC.

Ako vas iznenadi grmljavinska oluja dok vozite bicikl ili hodate, izbjegavajte visoka mjesta poput planina i brda, drveće, stupove i metalne strukture poput ograda.

Ako je moguće, stanite ispod mosta ili nadstrešnice i držite dovoljan razmak od svog bicikla.

Izbjegavajte biti najviša točka na otvorenom terenu. Ako nema pristupa nikakvom zaštitnom skloništu, preporučljivo je da čučnete sklopljenih nogu i uvučene glave. Ali ne morate sjediti ili ležati.

Za zaštitu u prirodi savjetuje se koristiti, na primjer, udubine u zemlji, udubljene staze ili podnožje stijene. Također može biti sigurnije unutar šume s drvećem jednake visine nego na otvorenom polju.

Program N1