Category: Magazin

Olimpijka Ibtihaj Muhammad dobila je Barbie lutku koja je izrađena u njenu čast i to je ujedno prva Barbie s hidžabom na svijetu. Ovo je drugi put da Muhammad piše historiju. Naime, prošle je godine debitovala u timu SAD-a na olimpijskim igrama i tako postala prva sportašica koja se takmičila u hidžabu.

Sada je poslužila kao nadahnuće za novu Barbie lutku, prvu koja nosi hidžab.

Lutka je najavljena u ponedjeljak na Glamour Women of the Year samitu gdje je Muhammad bila gošća programa Barbie Shero koja odaje priznanje pionirima i inovatorima. Glasnogovornik kompanije Mattel je kazao da će lutka biti dostupna u jesen naredne godine.

Ranije je počast odana rediteljici Avi DuVernay, glumici Kristin Chenoweth, plesačici Misty Copeland i modelu Ashely Graham. Osim hidžaba, lutka izrađena po uzoru na olimpijku u mačevanju nosi uniformu za mačevanje, Nike obuću, kacigu i mač.
“Barbie ne slavi Ibtihaj zbog njenog učešća na Olimpijskim igrama, nego zbog onog što je ističe. Ibtihaj je inspiracija brojnim djevojkama koje nikada nisu vidjele sebe kao osobu koja će dobiti neku vrstu priznanja, a ova lutka će ih podsjetiti da je sve moguće”, kazao je Sejal Shah Miller, potpredsjednik marketinga za Barbie.

Bon, Njemačka, 2. novembar 2017: Sa ciljem ublažavanja sve gorih posljedica klimatskih promjena i zagađenja vazduha, organizacije civilnog društva u 28 zemalja danas lansiraju zajedničku kampanju pod nazivom Evropa bez uglja (“Europe Beyond Coal”) sa ciljem da ubrzaju napuštanje uglja i prelazak na čistu obnovljivu energiju.

Nove projekcije uticaja uglja na zdravlje ističu hitnost ove promjene ukazujući da su energetska postrojenja Evropske Unije koja sagorijevaju ugalj, samo u 2015. godini odgovorna za, procjenjuje se, 19.500 preuranjenih smrti i 10.000 slučajeva hroničnog bronhitisa kod odraslih. Zdravstveni troškovi uglja su jednako zapanjujući i dostižu 54 milijardi eura u istom jednogodišnjem periodu (1). 

“Raste podrška za oslobođenje Evrope od uglja do 2030. godine i civilno društvo se ujedinjuje kako bi taj cilj i ostvarilo, i to što pre,” rekla je Kathrin Gutmann, direktorka kampanje Evropa bez uglja. “Da bi države ispunile svoje obaveze iz Pariskog sporazuma o klimi i za dobrobit građana, energetska postrojenja koja sagorijevaju ugalj moraju se gasiti daleko brže nego što je sada slučaj. Postrojenje na ugalj u bilo kojoj državi je teret za celu Evropu i za našu planetu u cjelini.”

“Pozivamo vlade, gradove, kompanije, banke i investitore da utvrde svoje planove napuštanja uglja pre međunarodnog sastanka o klimi koji će se sledeće godine održati u poljskom gradu Katovice. Klimatski sastanak Ujedinjenih nacija koji sledeće nedelje počinje u Bonu, u Nemačkoj, je odlična prilika za preuzimanje dodatnih, ambicioznih obaveza za postepeno napuštanje uglja,” rekla je Gutmann.

Organizacije koje učestvuju u kampanji Evropa bez uglja su od 2016. godine pomogle zatvaranju 16 postrojenja na ugalj širom Evrope, a zatvara se i dodatnih 39. Vlade Holandije, Velike Britanije, Finske, Francuske, Portugalije i Italije posvetile su svoje države cilju potpunog ukidanja uglja najkasnije do 2030. godine. Kampanja Evropa bez uglja svoje aktivnosti usmjerava na pretvaranje ovih objavljenih namjera o napuštanju uglja u konkretna djela i požurivanju procesa zatvaranja preostalih 293 postrojenja u Evropi.

Ovoj kampanji za napuštanje uglja pridružuju se i organizacije civilnog društva u Jugoistočnoj Evropi, gde rastuće izazove zagađenja vazduha, uticaja na javno zdravlje i klimatskih promjena zajednički osjećaju stanovnici država članica Evropske unije i kandidata za članstvo.

Udruženja okupljena u kampanji Evropa bez uglja pozivaju sve evropske zemlje da bez odugovlačenja prekinu podršku postrojenjima na ugalj, da se obavežu na fazno napuštanje uglja kroz pravičnu tranziciju za zaposlene u ovom sektoru i za regione koji zavise od eksploatacije uglja, kao i da bezrezervno stanu iza prelaska na čistu, obnovljivu energiju širom Evrope.                  

O Evropi bez uglja:

Evropa bez uglja okuplja udruženja, odnosno organizacije civilnog društva koja rade na mobilisanju podrške i zatvaranju rudnika uglja i termoelektrana, sprječavanju izgradnje novih postrojenja na ugalj i požurivanju pravične tranzicije ka čistim i obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Slična, “sestrinska” kampanja organizacije “Sierra Club” u Sjedinjenim američkim državama realizuje se već nekoliko godina doprinijela je već objavljenim zatvaranjem 263 termoelektrana na ugalj – što je više od polovine njihovog ukupnog broja u Americi. Ova zatvaranja se nastavljaju uprkos podrške uglju administracije predsednika Trampa. Naša udruženja teže repliciranju ovog uspjeha u Evropi i posvećuju svoje vreme, energiju i resurse ovoj nezavisnoj kampanji za Evropu bez uglja do 2030. godine ili ranije.

Tradicionalno mjesec oktobar nosi naziv „mjesec knjige“, a u toku ovoga mjeseca u online knjižari Knjiga.ba najviše su traženi sljedeći naslovi:

1. Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore
2. Menschen A2.1 – Arbeitsbuch mit Audio-CD
3. Menschen A2.1 – Kursbuch mit DVD-ROM
4. Što (ni)je ljubav – Što nije ljubav
5. Igra Prijestolja – Prvi dio
6. Deutsch.com 3 Arbeitsbuch B1 mit integrierter CD
7. Kralj Edip, Antigona
8. Soba za nikoga
9. Proces
10. Što pepeo priča

Preporučujemo …

Paul Cooper, Lesley Hughes – Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pružanje potpore

Ova knjiga proizlazi izravno iz stvarnih iskustava u razredu i obiteljskom domu te istražuje realnost življenja s ADHD-om i utvrđuje kako učinkovite strategije kontrole mogu poboljšati dječje ponašanje unutar i izvan učionice.

Iz sadržaja: Razumijevanje ADHD sindroma; Iskustva s ADHD sindromom; ADHD i lijekovi: kratko razmatranje dokaza; ADHD i škole; Nužnost suradničkog rada; Modeli suradničkog rada; Intervencije u obrazovnom procesu kod ADHD sindroma; Prijedlozi za razmišljanje; Dodatak: Dijagnostički kriteriji za Deficit pažnje/Hiperaktivni poremećaj (ADHD).

Ana Bučević – Što (ni)je ljubav – Što nije ljubav

Ljubav ne treba definiciju, ali sve ono oko nje i što se nje tiče i te kako je treba. Upravo zbog nedefiniranja životnih segmenata u kojima se izražava ljubav dolazi do toga da ljudi svašta zovu ljubavlju. Ovom knjigom želim vam pomoći da dođete do vlastitih definicija vezanih za ljubav. Živjeti život znači živjeti ono što zaista jesmo. Ljubav…

Ovdje ti se sve vrti oko posla. Samo rad, rad, rad. Jako su radišni i štedljivi,….

“Sjedim tako poprilično pripit u busu, sasvim sam vraćam se doma u sitne sate i umalo da nisam zaspao kad na jednoj stanici ulazi šest pijanih pankera. Odmah sam se trgnuo, oko mene nigdje nikog, samo ja u svojoj košuljici i s nageliranom frizurom. Nije mi bilo svejedno, otrijeznio sam se u sekundi, kad oni se naredali jedan iza drugog i cvikaju karte”, započeo je priču o iskustvima u Njemačkoj jedan Bosanac.

Mnogi od mojih prijatelja koji su neko vrijeme živjeli u inozemstvu puno su puta komentirali kako se Srbi, Bosanci i Hrvati drže skupa kad se sretnu negdje vani. Nisam ni ja nikakva iznimka i tako kad sam naletjela na Bosanca nakon silnih riječi i znakova na njemačkom i nekog vremena samoće, ponašala sam se kao da se znamo sto godina. Kao i on.

“Naletjela si na totalan klišej, Bosanca u Njemačkoj”, našalio se.

“Gdje bi drugdje pravi Bosanac bio?”, nastavio je u šaljivom tonu.

Ovaj profesor njemačkog jezika mojih godina na trenutak je razbio samotne rituale i jezičnu barijeru koji su me poput hladnog tuša zapljusnuli nakon prvotnog uzbuđenja zbog dolaska.

Stalno upaljen TV koji je razbijao tišinu u stanu, učenje njemačkog i rolanje uz rijeku postale su moje samotne rutine u slobodno vrijeme. Povremene subotnje izlaske s prijateljima u Zagrebu zamijenilo je pranje prozora u Heilbronnu, a nedjeljne kave brisanje prašine s listova cvijeća iz Ikee.

“Htjela si novi početak, to ti je cijena”, nasmijala sam se samoj sebi, prisjećajući se istog osjećaja kad sam otišla na studentsku razmjenu prije nekoliko godina i kasnijeg rada na kruzeru. Izgleda da se moja sklonost avanturizmu koja je oduvijek nadvladavala potrebu za konformizmom na razne načine znala “naplatiti” s vremena na vrijeme.

Samotnost je bila moj najmanji problem. Mislim da je najveća zapreka svakog stranca u njegovom svakidašnjem životu u stranoj zemlji jezična barijera. Sposobnost izražavanja svojih misli, želja i potreba nešto je što mnogi od nas podrazumijevaju. Nitko nije svjestan koliki značaj ima jezik sve dok ne dođe u Njemačku i shvati da je sve što zna reći “Ruf mich an”. Veliki problem. Osim za karijeru u eskort-branši.

Prisjećajući se svojih prvih dana na Erasmusu u Španjolskoj kad sam bila na rubu suza zbog jedne žarulje (frustrirana što nisam mogla objasniti trgovcima što mi treba jer nisam znala kako se kaže “žarulja” na španjolskom) i cijelog performansa koji sam izvela na sred trgovine kako bih gestama objasnila što mi treba, može se reći da imam nešto iskustva s često mukotrpnim procesom kakav predstavlja učenje novog jezika. Stoga sam se ovaj put odmah predbilježila za integracijski kurs, slušam nekoliko online tečajeva i ide pomalo. Ipak je to proces koji zahtijeva vrijeme. I živce.

Ne čudi stoga kratki osjećaj olakšanja kad sam s još nekim mogla popričati na poznatom jeziku i čuti još iskustava iz prve ruke.

“Ovdje ti se sve vrti oko posla. Samo rad, rad, rad. Jako su radišni i štedljivi”, nastavio je sa mnom dijeliti svoja iskustva.

“I Nijemci ti se žale. Zapravo, stalno se žale jer misle da uvijek može bolje. Ako vlak kasni jednu minutu, čut ćeš pokoju psovku i uzdisanje, gledanje na satove i okretanja glavom u znak neodobravanja. Ako dobiju povišicu, ne valja, ako dobiju slobodan dan, ni to ne valja, jer eto – mogli su dobiti više”, rekao je satirično pa se osvrnuo i na ljepši spol.
 
“Nisam baš vidio lijepu Njemicu, malo ih je. Kad vidim zgodnu curu odmah pomislim da je naša”, nasmijao se.

“Misliš li se vratiti, nedostaje li ti Bosna?”, novinarka u meni ga je nastavila ispitivati.
 
“Dobro mi je ovdje. Zna mi nedostajati rodni kraj, naravno, ali svaki put kad odem doma vidim da ništa nisam propustio i da se ništa nije promijenilo. Dapače, sve više ljudi samo razmišlja o tome kako da dođu u Njemačku i traže me savjete”, rekao je.

“Nedostaje mi ekipa, to je jedini minus ovdje”, dodao je.

Pomislila sam da cijela ta rasprava oko odlaska ili ostanka zapravo uopće ne potječe od pitanja treba li otići ili ostati. Jedino pitanje ovdje je što netko želi od života i što misli gdje i kako bi to mogao najbolje ostvariti i potom raditi na tome, bilo to u Hrvatskoj (Bosni) ili izvan nje. To je poanta svega ovoga, i mog i njegovog odlaska, uz konstantnu spoznaju da je sve to kockanje na kraju dana u kojem stalno moraš biti svjestan koliko si uložio, koliko možeš izgubiti i koliko možeš dobiti. Vaganje u glavi koje svatko sam za sebe mora napraviti. 

izvor: index.hr  piše: Alisa Kekić

Ponovno se bliži trenutak kada se Europljani pitaju treba li sat pomaknuti unaprijed ili unazad. I ponovno stručnjaci dovode u pitanje takvu praksu ukazujući na zdravstvene rizike i ekonomsku štetu.

No, što god mislili o tome bliži se vrijeme za pomicanje kazaljki.

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra pomicanjem kazaljke na satu za jedan sat unazad. U nedjelju u 3.00 sata, satove treba pomaknuti jedan sat unatrag. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena.

Pomicanje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Inače, prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije.

Tijekom posljednjeg stoljeća, model pomicanja kazaljki na satu prihvatla je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije.

Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto.

izvor: N1

izvor

Turska je od lani uvela stalno ljetno računanje vremena i za razliku od ranijih godina neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem.

Mnogi od nas ne mogu zamisliti početak dana bez kafe, a nekima je priprema tog obožavanog napitka prva stvar koju rade nakon buđenja. Još niste ni oči otvorili ni ustali iz kreveta, a već razmišljate o kafi.Zvuči poznato?

Upravo je to dio svakodnevnog jutarnjeg rituala većine ljubitelja kafe. Priprema kafe često je prva stvar koju napravimo nakon buđenja jer jednostavno ne možemo zamisliti početak dana bez tog moćnog i mirisnog napitka koji nas razbuđuje. 

Međutim, stručnjaci smatraju kako to nije najbolje vrijeme za ispijanje prve kafe.  Iako će kafa odmah nakon ustajanja definitivno potaći proces jutarnjeg razbuđivanja, taj osjećaj jako brzo nestaje. Zato definitivno ne biste trebali piti kafu nakon buđenja, kaže nutricionistica Laura Cipulo, autorica knjige “Women’s Healthy Body Clock Diet”. Ona će biti najučinkovitija ako je popijete otprilike tri do četiri sata nakon buđenja.

U tom periodu u našem tijelu nema puno kortizola, hormona stresa koji nas najčešće razbuđuje. Zato nam je baš tada najpotrebniji neki vanjski stimulans, piše zadovoljna.hr. .

 

Makedonac zavidnih vokalnih sposobnosti, čovjek kojeg pamte po njegovoj dobroti, ljubaznosti, humanosti i posebnosti Toše Proeski, napustio nas je na današnji dan prije deset godina.

Pjevača koji je bio miljenik i mladih i starih širom regije svi će najviše pamtiti po pjesmama koje su spajale ljude, širile ljubav i ostavile veliki trag.

Toše je 16. oktobra tragično stradao u 26. godini, u saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb-Lipovac kod Nove Gradiške u Hrvatskoj. Pjevač je spavao u džipu koji je vozio Georgij Georgijvski kada je udario u šleper koji se nalazio ispred njega. Toše je poginuo na mjestu nesreće, a njegovi saputnici Georgijevski i menadžerka Ljiljana Petrović su povrijeđeni.

Studirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Skopju kao jedan od najboljih studenata svoje generacije, a svoj osebujni vokal nastavio je usavršavati u New Yorku, kod poznatog profesora pjevanja Williama Raya koji je podučavao i Luciana Pavarottija. Makedonac anđeoskog glasa imenovan je 2004. za regionalnog ambasadora dobre volje UNICEF-a, a tim povodom snimio je pjesmu “Za ovoj svet” (“This World”). Također, dobitnik je i Humanitarne nagrade majke Tereze. Tokom karijere snimio je deset albuma, a posljednji na kojem je radio bio je “Igra bez granica”. Poslije njegove smrti objavljena su još tri albuma s njegovim pjesmama, i to “The Hardest Thing” i “So ljubav ot Toše” na engleskom jeziku te “Još uvijek sanjam da smo zajedno”.

Toše je rođen 25. januara u Kruševu u Makedoniji.

Polako počinje sezona kestenja. Mi smo već primijetili prodavače pečenog kestenja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Ipak, oni nisu samo ukusna poslastica za hladnije jesenje dane, nego su i odlični za zdravlje.

Oboljeli od celijakije

Kesteni ne sadrže gluten, inače često prisutan protein u žitaricama, koji kod nekih uznemiruje tanko crijevo i izaziva niz simptoma.

Riznica antioksidansa

Kesteni su bogati vitaminom C. To je jedini orašasti plod koji ga sadrži. Jaki zubi, kosti i krvne žile su samo neke od prednosti koje donosi vitamin C. Imaju i visok sadržaj mangana, minerala u tragovima, pa će pomoći u bržem ozdravljenju i zaštiti od štetnih posljedica slobodnih radikala. Smanjuju i rizik od nekih vrsta raka i bolesti srca.

Energija

Kesteni su bogati ugljikohidratima. No, prije nego ih zbog toga odlučite izbjegavati, imajte na umu da su ovi ugljikohidrati složene strukture, pa se probavljaju sporije od najjednostavnijih. To znači da nivo energije ostaje konstantan, a ne kao kad se unose jednostavni ugljikohidrati koji naglo povećavaju nivo šećera u krvi.

Snižavaju holesterol

Porcija kestena sadrži otprilike 21 posto preporučenog dnevnog unosa prehrambenih vlakana, što je nužno kako bi se smanjio holesterol u krvi. Bogati su i mononezasićenim masnim kiselinama, kao što je oleinska kiselina. Studije pokazuju da pomažu u ravnoteži dobrog holesterola (HDL) dok smanjuju loš (LDL).

Folna kiselina

Porcija kestena daje 35 posto preporučene dnevne količine folne kiseline. Folna kiselina je vitamin iz B skupine koji je topiv u vodi i prirodno se javlja u nekim namirnicama, poput kestena. Igra važnu ulogu u sprečavanju neuroloških oštećenja na fetusu, što ga čini idealnim izborom za trudnice, piše Nutrition.

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama. Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

S obzirom na to da je teže probavljiv, budite, kao i obično, umjereni u količinama kestena i njegovih poslastica koje konzumirate! Dobro je kombinirati različite načine pripreme, s obzirom na to da će pečeni kesten biti bogatiji na vitaminima, a kuhani mineralima.

Radiosarajevo.ba

Ljudi širom svijeta sanjaju o tome da jednog dana napuste posao od devet do pet i posvete se sopstvenom biznisu. Ako ste jedan od njih, razmislite o tome jeste li spremni da potpuno promijenite način razmišljanja…

Poznati američki istraživački centar Galup objavio je da čak 87 posto zaposlenih vjeruje da nije u potpunosti uključeno u sopstveni posao. Smatraju da mogu i zaslužuju više. Napuštanje radnog mjesta na kome se tako osjećate i započinjanje samostalnog biznisa je samo pola puta do uspjeha. Nije dovoljno ni obezbjediti finansijska sredstva i napraviti biznis plan – moraćete svoj um da pripremite na drugačiju vrstu razmišljanja.

Navike određuju vaš uspjeh, a ako ste još uvijek zaglavljeni u kancelarijskom načinu razmišljanja, vaša nastojanja da se osamostalite neće uspjeti. Morate početi da razmišljate onako kako to rade svjetski lideri.

Naviknite se da razmišljate van zadatih okvira

Kada napustite posao u kancelariji, više se ne ograničavate na korporativni život. To znači da morate otvoriti um prema novim mogućnostima, koje možda nisu ni postojale u vašem starom životu.

U članku za časopis Time Warren Buffet, izvršni direktor američke multinacionalne kompanije Berkšir Hetavej, rekao je: Ljudi će uvijek pokušati da vas spriječe da uradite pravu stvar ako je ona nekonvencionalna.

Ukratko, drugi možda ne vide vašu viziju, ali ne možete dozvoliti da vas to zaustavi. Da biste bili uspješni, morate biti kreativni u svom poslu, ponuditi nešto novo i biti drugačiji.

Razvijte kratkoročnu i dugoročnu viziju

“Novi oblik razmišljanja je od suštinskog značaja ako čovječanstvo želi da preživi i kreće se prema višim nivoima”, kazao je jednom Albert Einstein govoreći za New York Times.

Tu novu vrstu razmišljanja treba usredsrediti na strateški cilj. Morate imati viziju za svoju kompaniju – ideju o tome kuda idete i kako ćete stići tamo. Kao preduzetnik – vi ste vođa, a članovi vašeg tima traže da im pokažete put do uspjeha.

Koji je vaš plan? Trebalo bi da ste u mogućnosti da vidite širu sliku, kao i svaki pojedinačni korak na putu do glavnog cilja. Zatim, morate prenijeti tu viziju ljudima u svom timu i uvjeriti se da svako od njih shvata svoju ulogu u ostvarenju plana.

Pripremite se da sav teret nosite na svojim ramenima

Postati preduzetnik može biti zastrašujuće. Vaš uspjeh sada potpuno zavisi od toga šta i kako radite.

Kao zaposleni, dobijali biste platu i kada biste imali loš dan, nedjelju ili mesec na poslu. Ali kao preduzetnik, ako vaše preduzeće nije uspješno, nećete zaraditi novac. Osim toga, sada ste odgovorni i za druge.

Samostalni rad znači i da ćete biti sami svoj motivator. Više nema šefa koji će provjeravati da li ste završili posao. Morate biti organizovani i usredsređeni i pomiriti se sa napornim radom i dugim radnim vremenom.

Obučite se da budete vješti u svim zanatima

Kao preduzetnik, ne možete da kažete: To nije moj posao. Svaki posao je sada vaš posao. Nema nikoga ko će ispravljati vaše greške. Morate se uvjeriti da sve u vašem poslu funkcioniše prema rasporedu, a to možda znači i da ćete raditi poslove na koje niste navikli.

Možda ćete morati da budete marketinški ili IT stručnjak, računovođa, pravnik, PR i još mnogo toga… Najbolji savjet je da, ako ste već u vodama preduzetništva ili se pripremate za to – pronađete školu koja će vam obezbijediti obuku i praksu u svim oblastima potrebnim za uspješno vođenje sopstvene firme. Potrudite se da provjerite kvalitet škole – ima kurseva koji obećavaju sticanje funkcionalnog znanja u roku od dva-tri mjeseca. Brza rješenja djeluje primamljivo, ali je uvijek najbolje odvojiti barem jednu godinu za usavršavanje; rezultati će brzo nadoknaditi vrijeme provedeno u edukaciji.

Preduzetnici stalno uče nove vještine i istovremeno naporno rade. Zato, razmotrite i mogućnost školovanja na daljinu.

Kao što je preduzetnik, autor i investitor Robert Kiosaki napisao na Twitteru: Preduzetnici ne završavaju sa poslom kada su umorni – završavaju kad završe.

Budite fleksibilni, fokusirani i pozitivni

U poslu, stav je sve. Ne možete dozvoliti da izazovi stanu na put vašem snu. Preduzetnici moraju biti optimisti i ostati usredsređeni na svoje ciljeve. Mora da vas vodi strast.

Steve Jobs je jednom rekao u intervjuu za magazin muzeja Smitsonijan:

“Ukoliko niste strastveni, nećete preživjeti. Odustaćete. Dakle, morate imati strast prema nekoj ideji, morate da pronađete problem ili grešku koju strastveno želite da ispravite, u suprotnom nećete istrajati. U tome je pola dobijene bitke”.Izvor: Radiosarajevo.ba