U Ski-pro Vitez danas je predstavljen prvi MAVERICK R 2024 Can Am syde by syde visokih performansi.
Ova igračka na četiri kotača prva u Europi predstavljena je danas u Vitezu. Maverick R dostupan je u tri modela Normal, Sport i Sport +.
Uživajte u vožnji.
izvor: centralna.ba
Internet je postao toliko sastavni dio našeg svakodnevnog života da često i ne razmišljamo koliko se na njega oslanjamo. Ali, ako bi internet globalno nestao makar na samo jedan dan, ekonomski uticaj bi bio ogroman. Takav prekid online usluga bi stvorio velike poremećaje u brojnim sektorima.
Prema podacima koje je iznio Atlas VPN tim, dan bez interneta u svijetu koštao bi 43 milijarde dolara. Sjedinjene Američke Države i Kina zajedno čine skoro polovinu sume, akumulirajući 21 milijardu dolara.
Podaci su zasnovani na alatu NetBlocks Cost of Shutdown Tool. On procjenjuje ekonomski uticaj prekida interneta i mobilnih podataka ili ograničenja aplikacija koristeći indikatore Svjetske banke, ITU, Eurostata i popisa stanovništva SAD, prenosi BIZLife.
Sjedinjene Američke Države, jedna od najpovezanijih zemalja u pogledu korišćenja interneta, suočile bi se sa ogromnim gubicima od oko 11 milijardi dolara za jedan dan bez pristupa internetu. Prekid bi doveo do zastoja mnogih ekonomskih aktivnosti u SAD. I potrošnja i poslovanje bili bi ozbiljno poremećeni.
Procjenjuje se da će Kina izgubiti skoro 10 milijardi dolara, mada ova cifra može potcijeniti stvarnu cijenu. Sa velikim oslanjanjem Kine na proizvodnju i izvoz robe na globalnom nivou, prekid interneta bi značajno usporio prekograničnu trgovinu. Međutim, kineska internet cenzura i ekonomska ograničenja otežavaju tačnu procenu njenih potencijalnih gubitaka.
Ujedinjeno Kraljevstvo, sa svojim snažnim sektorima e-trgovine i finansijskih usluga, izgubilo bi oko tri milijarde dolara. Online kupovina pokreće mnoge maloprodaje u Velikoj Britaniji, dok se njena značajna bankarska industrija oslanja na internet konekciju kako bi efikasno funkcionisala. Ekonomska šteta za UK bi bila značajna.
Predviđa se da će Japan pretrpjeti štetu od oko 2,7 milijardi dolara, s obzirom na vitalnu ulogu koju napredne telekomunikacije i internet tehnologija igraju u njegovoj ekonomiji. Sve bi se zaustavilo, od pametnih telefona do robotike, japanske inovativne internet tehnologije i usluge.
Njemačka vodeća svjetska proizvodna industrija čini okosnicu njene ekonomije, a Industrija 4.0 pokreće automatizaciju i efikasnost. Gubitak interneta bi ozbiljno inhibirao njemačku proizvodnju i poslovne operacije, što bi potencijalno koštalo 1,5 milijardi dolara na osnovu njenog udjela u BDP-u i visokog nivoa zavisnosti od interneta u njenim industrijskim sektorima.
Okeanska ostrva kao što su Tuvalu, Kiribati, Maršalska ostrva, Nauru i Mikronezija, imala bi najmanje gubitke ako bi se internet ugasio na jedan dan. Ove zemlje ne bi izgubile više od 50 hiljada dolara.
Često ne cijenimo ulogu koju internet sada igra. Prekid bi doveo aktivnosti do zastoja i naglasio koliko naše ekonomske funkcije zavise od stabilnog pristupa mreži. Pristup internetu treba da bude osnovno ljudsko pravo i ne bi trebalo da ga ograničavaju vlade ili provajderi.
Program N1
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavilo je upute za postupanje u slučaju pojave tegoba nakon gutanja sumnjive tekućine.
– Ovo je uputa za postupanje u slučaju gutanja sumnjive tekućine s obzirom na to da do sada nije poznato o kojem se sredstvu radi, izostavljen je savjet o pijenju vode. Preporuke se mogu izmijeniti ovisno o rezultatima provedenih laboratorijskih analiza, a u slučaju izmjene, upute će biti objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu – upozorili su iz tog zavoda.
– Promijenjeni okus napitka
– Naglo nastala bol i pečenje usne šupljine
– Krvarenje iz sluznice usne šupljine
1. Odmah ispljunite ostatak tekućine iz usta i prekinite daljnji unos
2. Ne izazivajte namjerno povraćanje
3. Ne uzimajte ništa na usta
4. Sačuvajte ostatak napitka i originalnu ambalažu iz koje ste pili radi mogućnosti provedbe daljnjih analiza
5. Odmah se javite u najbližu hitnu medicinsku službu ili nazovite broj hitne pomoći.
U Velikoj Britaniji otvorena su 104 pisma poslana prije više od 250 godina. Bila su namijenjena mornarima na francuskom bojnom brodu Galatea, ali ih nikada nisu dobili.
Više od stotinu pisama upućenih članovima posade francuskog bojnog broda Galatea u davnim 1757. i 1758. godini prvi su put otvorena u Britaniji. Nikada nisu stigli do adresata jer ih je zaplijenila britanska mornarica. 265 godina kasnije, slučajno ih je u Britanskom nacionalnom arhivu pronašao istraživač s Cambridgea Renaud Morieux.
“Pogledao sam u kutiju samo iz znatiželje i pronašao ih. Pisma su bila u tri hrpe vezana trakom, bila su zapečaćena. Shvatio sam da sam prva osoba koja je pročitala ove vrlo osobne poruke otkako su napisane. Njihovi primatelji nisu dobili tu priliku. Bilo je vrlo emotivno”, kazao je Morieux.
Pisma su došla “bolno blizu svojih adresata”, dodao je. Francuska pošta poslala je pisma u nekoliko vojnih luka širom zemlje kako bi ih pokušala isporučiti, ali bezuspješno.Galatee je preplovio preko mora do Quebeca, ali je na putu pao u ruke Britanaca. Francuske su vlasti stoga odlučile poslati pisma u Englesku, nadajući se da će ipak stići do adresata, no tamo su predana mornarici i više od četvrt milenijuma ležala su zaboravljena u ladicama.
Brod Galetée je bio u luci u Brestu početkom 1758. kada je tifus harao gradom (Foto: Metropolitan Museum of Art)
Morieux je tražio imena i pozadinu svih 181 člana posade francuskog broda i spojio adresate s piscima. Među onima koji su uzalud čekali vijesti o svojim najmilijima bio je i natporučnik Louis Chambrelan.
“Mogao bih ti pisati cijelu noć. Ja sam tvoja uvijek vjerna žena. Laku noć, dragi moj prijatelju. Ponoć je. Mislim da je vrijeme za odmor”, napisala mu je supruga Marie Dubosc.
Nikada se više nisu vidjeli. Ona je umrla sljedeće godine, a on se nekoliko godina kasnije vratio u Francusku i ponovno oženio, sažeo je Morieuxova saznanja BBC.
“Jedva čekam da te opet držim u naručju”, napisala je supruga pomorca Anne Le Cerf svom suprugu Jeanu Topsentu.
Koristila je riječi koje bi mogle značiti zagrljaj ili poljubac. Nikad ih nije pročitao.
“Ova pisma govore o univerzalnim ljudskim iskustvima i nisu jedinstvena za Francusku ili 18. stoljeće. Otkrivaju kako se svi nosimo s velikim životnim izazovima. Kada smo razdvojeni od naših voljenih zbog događaja koji su izvan naše kontrole, poput pandemija ili ratova, moramo dati sve od sebe da ostanemo u kontaktu, da umirimo jedni druge, da se brinemo našeg bližnjeg i održati strast živom”, rekao je Morieux.
Pisma su napisana tokom Sedmogodišnjeg rata, u kojem su se Francuska i Velika Britanija borile na morima za kolonijalne posjede i prevlast u pomorskoj trgovini. Završio je Pariškim sporazumom, koji je konačno učvrstio britansku kolonijalnu prevlast i označio pad Francuske.
Aurora borealis ili polarna svjetlost je bila vidljiva praktično svuda. Na društvenim mrežama objavljene su brojne fotografije ovog rijetkog prirodnog fenomena, a ako ste ga propustili, ne brinite – do kraja sedmice vrlo je izgledno da ćete ga ponovo vidjeti.
Polarna svjetlost ili aurora borealis nastaje kao posljedica solarnih geomagnetskih oluja, kada električki nabijene čestice magnetosfere, uglavnom elektroni, ali i protoni (solarni vjetar) i neki teški ioni (kisik i dušik), dođu u dodir sa Zemljinom atmosferom i reagiraju te posljedično zasvijetle.
Ljestvicu vrijednosti solarnih oluja prema danima. Metoagent
Uvjeti za posmatranje fenomena vjerovatno će biti dobri i sljedećih dana, kažu s Neurja.si, gdje su objavili i ljestvicu vrijednosti solarnih oluja prema danima u kojima će biti vidljive samo one najjače. Ova prognoza vrijedi za područje Slovenije i gotovo cijele Hrvatske.
Inače, aurore mogu imati različite boje. Slabe polarne svjetlosti obično su bijele, ali jače mogu biti žutozelene i crvene.
Crvena svjetlost pojavljuje se kad na najvišim visinama pobuđeni atomski kisik emitira energiju i svijetli na 630 nm. Niska koncentracija atoma i manja osjetljivost očiju na ovoj valnoj dužini uzrokuju to da je ova boja vidljiva samo prilikom intenzivnije Sunčeve aktivnosti.
Mali broj atoma kisika i njihova postepeno sve manja koncentracija odgovorni su za ”blijed” izgled gornjih dijelova ”zavjesa”. Grimizna i karmin crvena najčešće su vidljive nijanse crvene polarne svjetlosti.
Zelena svjetlost pojavljuje se na nižim visinama, gdje dominira emisija od 557,7 nm. Zbog dosta visoke koncentracije atomskog kisika i veće osjetljivosti očiju na zelenu boju, najčešći je zeleni sjaj. Pobuđeni molekularni dušik ovdje igra ulogu jer može prenijeti energiju na atom kisika kroz sudar, a koji je zatim emitira na zelenoj valnoj duljini, piše Neurje.si, prenosi Tportal.
Jedna od obveznih informacija na prehrambenim artiklima je rok trajanja kako bi se potrošaču osigurala mogućnost izbora hrane sigurne za konzumaciju i odgovarajuće kvalitete unutar određenog vremenskog razdoblja. No razumiju li ih građani i koliko i do kada je hrana doista jestiva i bez rizika? Nedavno istraživanje Dukata o bacanju hrane pokazalo je kako najviše otpada na razini zemlje generiraju hrvatska kućanstva s visokih 76% udjela, a čak 40% ispitanika slabo razumije i razlikuje oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. Jedno od istraživanja potvrdilo je i kako jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. I ne znaju, primjerice, da “najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da primjerice zadržava optimalnu hrskavost i boju, ali može biti jestiv i nakon isteka roka.
– Ako primjerice na trajnom mlijeku, brašnu, riži, keksu i slično stoji oznaka ”najbolje upotrijebiti do”, ta se oznaka odnosi na kvalitetu namirnice koja će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma. Međutim, nakon navedenog datuma može doći do promjene senzorskih svojstava namirnice, primjerice do promjene okusa, boje, teksture i slično – kazala je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata.
Slično pojašnjavaju i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) ističući kako subjekti u poslovanju s hranom koji su odgovorni za informacije o hrani, moraju voditi računa o tome da one budu u skladu s odgovarajućim harmoniziranim propisima na razini Europske unije kao i nacionalnim propisima, odnosno da, između ostalog, budu potpune, jasne i lako razumljive potrošaču.
– “Upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva. Nakon isteka „upotrijebiti do” datuma, hrana se smatra nesigurnom za konzumaciju i ne smije se konzumirati – objašnjavaju te dodaju kako se kod tako označene hrane obvezno navodi i opis uvjeta čuvanja hrane. Naime, uz takvu hranu obično dolaze upute “čuvati u hladnjaku” ili “čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i povećava se rizik od trovanja hranom.
– Primjeri hrane koja se označava “upotrijebiti do” su svježe meso, svježa riba, svježe mlijeko i druge lako pokvarljive vrste hrane, kažu iz HAPIH-a, dok je nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma, hrana još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju, kao i da pakiranje koje dolazi u neposredan dodir s hranom nije otvarano i/ili oštećeno.
HAPIH je, podsjećaju, izradio i Smjernice za doniranje u odnosu na rokove trajanja s popisom hrane koja se može konzumirati nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”. U tim smjernicama hrana je podijeljena u četiri grupe s obzirom na duljinu roka trajanja te je za svaku grupu navedena procjena roka u kojem se još može stavljati na tržište i konzumirati nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma, s time da su, kako ističu, naznačeni rokovi okvirni i procjene se donose za svaki slučaj posebno, po mogućnosti u konzultaciji s opskrbljivačem.
Vrlo dugi rok – trajanje godinu i više nakon roka
Sol, šećer, brašno, suha tjestenina, krupica, kus-kus, kava, čaj, riža, suhi keksi, instant prah (niske masnoće kao što je kava, mješavine začina i puding), voda, bezalkoholna pića i pića obrađena UHT (ultra high temperature) metodom (primjerice voćni sokovi), konzervirana hrana (limenka, staklo – povrće, voće, juhe, meso, riba, mlijeko za kavu, džem, pekmez…), sirupi, med, tvrdi slatkiši (lizalice, bomboni) te smrznuti proizvodi (riba, meso, voće i povrće…) proizvodi su s “vrlo dugim” rokom trajanja nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do” , kažu iz HAPIH-a. Ako su sol, šećer, brašno, suha tjestenina, kava, čaj… uskladišteni na suhom mjestu, neće doći do degradacije. No nakon dužeg skladištenja može doći do ustajalosti. K tome, potrebno je obratiti pažnju na tvrdoću, apsorpciju vlage, prisutnost kukaca, užeglost i plijesni. U smjernicama HAPIH-a piše kako su te namirnice pogodne za konzumaciju do jedne godine, a moguće je i duže, nakon roka “najbolje upotrijebiti do” – pod uvjetom da je proizvod karakterističnih svojstava bez vidljivih oštećenja ili da nije oštećena ambalaža. Izuzetak je početna i prijelazna hrana za dojenčad. Nju, savjetuju, ne koristite nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”.
izvor: vecernji.ba
Izlet Talgo vlakom od Sarajeva do Mostara sjajno je iskustvo: put traje samo dva sata, u vlaku je restoran, a osoblje je rijetko simpatično.
‘Ajmo curice, ajmo dječaci, karte na pregled’, prene me iz sanjarenja uz zvučnu sliku Kemala Montena i Rade Šerbedžije negdje na pruzi između Sarajeva i Mostara kondukterka Azra. Nalazim se u restoranu španjolskog Talgo vlaka, okupljalištu osoblja i mnogih putnika, i pijem uobičajenu jutarnju kombinaciju – crni čaj i kiselu vodu. Prespavao sam nekoliko alarma, jedva uhvatio taksi putem sumanute sarajevske aplikacije i našao se tamo gdje sam želio biti, piše Matej Ivušić za Tportal.hr.
Naime povoljan let i još povoljniji smještaj u centru Sarajeva natjerali su moje društvo u Valterov grad, u kojem smo planirali nekoliko dana živjeti kao carevi uz uobičajen gastronomski program. Međutim smo se malkice preračunali i iznajmili stan na punih pet dana, što su bolji poznavatelji prilika u gradu prokomentirali sa skepsom. Ništa zato, Mostar je dovoljno blizu za jednodnevni izlet, mislim si, a iz sjećanja na prethodni boravak u Sarajevu daleke 2009. godine vadim poluinformaciju o modernim vlakovima, koji su bili kupljeni, ali tada još nisu prometovali.
Nekoliko klikova dalje nalazi se stranica Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine koja zalutale mami da dožive ljepote BiH vozom. Nudi i online kupovinu karata – cijena povratne karte je smiješna, niti 12 eura. Nema druge nego da se ode, a dodatni argument je članak The Guardiana iz 2020. godine, koji je ovu dionicu uvrstio u 10 najljepših u Europi. Izgleda da su ga mnogi stranci pročitali jer je na kolodvorskom šalteru, gdje se, uz identifikaciju, izdaju preko interneta kupljene karte, poprilična gužva. Cijena i papirić koji dobivam ne ulijevaju povjerenje, ali me ljubazna šalteruša uvjerava da će sve biti u redu i da na povratku neću morati obaviti istu proceduru.
Budući da putujem sam i da sam u potrazi za pričom, računam da nema boljeg mjesta od restoranskog šanka, a u potpunosti su ga okupirala dva pogranična policajca, dok im društvo pravi zaštitar Mirza, inače diplomirani kriminalist, čija sposobnost za veze i poznanstva očito nije visoka. Šankom suvereno kormilari Sabrija, konobar zaposlen na željeznici od olimpijske 1984. godine, koji za turiste ima samo jedno pitanje: ‘Coffee milk, coffee no milk?’ Koristim priliku da saznam nešto više o Talgo vlakovima: stigli su 2010. godine, no stajali su šest-sedam godina prije nego što su krenuli prometovati do Doboja, Bihaća i Banje Luke, što je pandemija sasjekla u korijenu. Danas voze samo od Sarajeva do Čapljine, što se u sezoni produlji do Ploča.
‘Vidjet ćeš poslije kad izađemo na Neretvu, ovo nema nigdje!’ kaže mi Sabrija dok promatram planinska sela pokrivena maglom. Gosti u međuvremenu kapaju taman takvim ritmom da prekaljeni konobar stigne ćaskati sa mnom. Iz zvučnika sviraju ljuti klasici bosanskohercegovačke predratne produkcije, uglavnom oni lakšeg tempa (tipa Dino Merlin) i na idealnoj glasnoći – da to ne smeta pospanim putnicima. Sabrija je svoju karijeru započeo u vlaku Bosna Ekspres, koji je ‘saobraćao’ samo 10 godina, od 1982. do 1992., kada je rat presjekao željeznički promet iz Sarajeva za Beograd i Zagreb. Trebalo mu je oko šest sati do obje destinacije, imao je stjuardese i crveni tepih, kuhara i bogat meni, a moglo se i pušiti. Kažem da mi je sjajno, ali da mi uz čaj fali cigareta-dvije. Sabrija razumije, i sam je strastven pušač, na dvije kutije žutog Camela dnevno. Pita što ja trošim, vadim bijeli Marlboro, na što odvraća da bi on za dan riješio četiri takve kutije, preslabe su mu.
Ubrzo se spustismo uz opjevanu i ofilmljenu rijeku, stvarno je prekrasno. Magle u nizini nema, sunčan je dan. Razmišljam hoće li se iz vlaka vidjeti most u Jablanici, onaj koji je Veljko Bulajić srušio za potrebe snimanja ‘Bitke na Neretvi’. Ostavljam Sabriju na miru i vraćam se u kupe ne bih li uhvatio kakav komentar putnika na ovo što proživljavamo, ali nitko ne izgleda raspoloženo, nije još ni osam sati. Pogled kroz prozor je dovoljan, ne razmišljam više ni o cigaretama. Do Mostara imamo još sat vremena, ukupno niti dva, taman koliko mogu izdržati bez nervoze. Vraćam se u restoran da pitam ide li ista ekipa za Sarajevo sa mnom popodne u pet i što rade između dvaju vlakova. ‘Hvatamo zjake u Čapljini, imamo sobu za odmor na stanici’, otkriju mi okupljeni oko šanka. Meni će ipak biti bolje u obilasku Mostara, grada u koji prvi put stižem, piše Ivušić.
Nakon čitavog dana u gradu Nemanje Bilbije, vrijeme je za povratak. Na kolodvoru prepoznajem mnoga lica koja sam vidio jutros, očito je ovo što sam izveo popularan potez. Razdragani Sabrija pozdravlja me čim uđem u restoran, ali vožnja prema Sarajevu neće biti ni slična onoj jutarnjoj – pao je mrak, krajolik se ne može nazrijeti kroz prozore, preostaju mi ljudi. No nema ni traga onoj jutarnjoj vrevi, možda nas je ukupno petero zatražilo napitak, a vlak je više popunjen nego jutros. ‘Ma ja, popili su svoje kafe u Mostaru, ne trebam im više’, kaže mi Sabrija. Troje tinejdžera ipak stiže, kondukterka Azra pita ih trebaju li karte za večerašnji koncert Aleksandre Prijović u Zetri, ali uzvraćaju da ih već imaju, da su samo zbog toga potegnuli iz Mostara.Njušim priliku, šaljem poruke prijateljima u Sarajevu i dobivam odgovor da im svakako omogućim to iskustvo i da se pripremimo na ono što nas čeka u Zagrebu početkom prosinca. Azra ima tri VIP karte, što uključuje stol i uslugu konobara – sve što mi treba nakon cjelodnevnog putovanja. Pitam pošto su, Azra kaže da ne prodaje, da poklanja, mašala! Zetra je blizu sarajevskog kolodvora, neću se vraćati u stan, a iz ulice Talirevića stići će mi pojačanje. Prije ulaska u dvoranu kažu nam da je posjet nešto tanji jer je treći dan zaredom, ali nama to ne znači ništa – spektakl može početi!
Svi vrlo znamo da se propisuju kazne za nelegalno odlaganje otpada širom Kantona Sarajevo.
No, ponekad situacija izmakne kontroli, a izgleda da sve više građana ne mari za gradsku čistoću, kao ni rad i zalaganje vrijednih ekipa KJKP Rad Sarajevo.
Ekipa KJKP Rad, na svojoj Facebook stranici podijelila je videozapis u kome je jedna bh. građanka, nastanjena u Kranjčevićevoj ulici u sarajevskom naselju Marijin Dvor, bacala otpad kroz prozor.
Osoba je jako brzo identifikovana, a sačinjena je službena zabilješka, i uskoro se očekuje izdavanje prekršajnog naloga od 100 do 1500 KM.
Lijepa i njegovana kosa jedan je od najvećih beauty imperativa svake žene, ali ipak, koliko god se trudili, kosa katkad jednostavno “ne sluša”.
Srećom, na tržištu postoji milion proizvoda i trikova pomoću kojih možete riješiti svaki problem, a složit ćemo se kako je vlaga kosi jedan od najučestalijih.
Zamislite ovu situaciju, vaša kosa izgleda sjajno i svilenkasto nakon pranja, ali kako dan odmiče, vlaga u vazduhu zadaje probleme. Rezultat? Frizura postaje neposlušna, kosa se kovrdža i na kraju izgledate kao da niste prethodno stilizirali kosu. Ipak, kao što smo spomenuli, razloga za brigu nema jer je ovaj problem rješiv u svega nekoliko koraka, ali prije svega, upoznajmo se s pojmom vlage u kosi, odnosno zašto do toga dolazi.
Vlaga se u kosi nakuplja iz okoline tako da ulazi u kosu i apsorbira vodu iz vazduha, a to posljedično uzrokuje bubrenje vlakana kose. Kao rezultat, kosa postaje blago valovita ili kovrdžava, napuhana i slamnata na dodir. Kako bi izbjegla takav izgled kose, prilikom sušenja važno je biti nježan prema vlasima. To znači da je nakon pranja nježno obrišite rpeškirom, ili pamučnom majicom. Naime, grubo trljanje može oštetiti kutikule kose i doprinijeti povećanju upijanja vlage.
Kada je vaša kosa suha, prilikom stiliziranja pripazite da aparati koje koristite (fen, pegla za kosu i sl.), budu kvalitetni i opremljeni tehnologijom koja maksimalno čuva kosu. Isto tako, nabavite četke od prirodne dlake te svakako izbjegavajte plastiku i slične materijale.
Nadalje, prehrana također može doprinijeti smanjenju vlage u kosi jer hidratacija iznutra je jednako važna kao i izvana. Jedite hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i mineralima, a pripazitew i na vlažnost u prostoriji.
To ćete lako učiniti pomoću ovlaživača vazduha koji kontroliše nivo vlažnosti u prostoriji, a osim za kosu, odličan je i za zdravlje, piše Miss7.
Radiosarajevo.ba
