Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Koji je voćni sok najzdraviji

    sook

    Mnogi ljubitelji soka od jabuke uglavnom smatraju da je bistri sok čistiji i stoga zdraviji.

    No pokazalo se da oni sokovi koji sadrže i meso jabuke imaju više sastojaka koji smanjuju rizik od raznih oboljenja.

    Voće sadrži polifenole, antioksidante koji mogu uništiti one hemikalije u organizmu koje oštećuju ćelije u tijelu.

    Naučnici su proučavali samo sok od jabuke, te je ostalo nepoznato može li se ista spoznaja primijeniti i na druge voćne sokove.

    Jedno je prošlogodišnje istraživanje pokazalo da pijenje voćnih i povrtnih sokova više od triput sedmično može smanjiti rizik od niza bolesti.

    Kanadski su naučnici, opet, preporučili da treba piti čašu soka od brusnice na dan kako bi se povećao nivo dobrog holesterola u tijelu za osam posto.

  • Danas u 17:28 sati počinje zima

     
    Najhladnije godišnje doba će početi danas u 17:28 sati, tj. u trenutku zimskog solsticija.

    Na dan početka zime period dnevnog svjetla je najkraći, a noć najduža za stanovnike sjeverne hemisfere. Zima će biti okončana 20. marta koji je prvi dan proljeća, odnosno proljetna ravnodnevnica

  • Šerbedžija otkrio kako su srpski glumci mislili da je Hrvat

    Glumac, pjesnik i muzičar Rade Šerbedžija će i ove godine tradicionalno u Beogradu održati prednovogodišnji koncert. Međutim, to neće biti jedini povod da nazdravi jer bi baš tog dana trebalo da dobije još jednog unuka.

    Iako ima 71 godinu, Šerbedžija i dalje posjeduje energiju, entuzijazam i posvećenost poslu, a za Blic kaže da o penziji ni ne razmišlja.

    “Uopšte je ne zamišljam, niti o njoj razmišljam. Nisam lud da stanem. Još mogu sve da mijenjam i navike. Evo sada pijem vodu, što je u Beogradu potpuno nezamislivo”, kaže Rade dok s uživanjem ispija čašu ovog napitka.

    U Srbiji su ga prihvatili kao svog, naročito što se spominje da su mu korijeni srpskog porijekla, bilo kako bilo, on je uspio da ostavi pečat i u Hollywoodu.

    Postoji anegdota u kojoj pokojni Dragan Nikolić ubjeđuje pokojnog Zorana Radmilovića da je Rade zapravo Srbin. Šerbedžija kroz osmjeh priznaje da je to tačno i otkriva šta se zapravo dogodilo.

    “Zoran me je cijelog života zvao Hrvatom jer sam iz Zagreba. Meni to nikad nije smetalo. On je mene vezao za Zagreb i ono što donosim iz njega – ijekavicu, zagrebački teatar, kulturu gdje sam odrastao i formirao se kao glumac… On je volio tu našu različitost. To je bilo jedno lijepo vrijeme kad to nije bilo bitno. Zašto bih ja njemu pričao da sam Srbin? Imali smo drugih tema, pričali smo prije o ženama, sportu, a ne nacionalnosti. Onda mu je Gaga rekao da su moji korijeni srpski, a on se iznenadio, nije se razočarao, zašto bi? Samo je rekao da sada ponovo mora naći svog Hrvata”, priseća sa Rade, koji se Beogradu rado vraća.

    izvor: N1

  • Mentalno zdravlje u BiH: Depresija najviše pogađa žene, a muškarci pribjegavaju alkoholu

     
    Trend mentalnih poteškoća u našoj zemlji ne razlikuje se od općih globalnih trendova, saznajemo u razgovoru s bh. psiholozima i psihoterapeutima. Traume, anksizosni poremećaji, depresije, nasilja u porodici, vršnjačko nasilje, mobing te ovisnosti o kocki i alkoholu neki su od najčešćih problema s kojima se bore naši građani. 

    Kolektivna ratna trauma

    Ne mora značiti da su osobe bez mentalnih poteškoća i mentalno zdrave, prvo je što su nam rekli brojni stručnjaci iz ove oblasti. Nije teško iz njihovih odgovora zaključiti da se Bosanci i Hercegovci ne mogu smatrati u potpunosti mentalno zdravom nacijom.

    Psihoterapeutkinja i uposlenica Centra za mentalno zdravlje u Visokom, Nermina Vehabović-Rudež, smatra da BiH nema uslove za dobro mentalno zdravlje, prije svega socijalno i ekonomsko blagostanje. Stres i nezadovoljstvo stoga djeluju kao okidači mentalnih bolesti.

    “Bosna i Hercegovina je država kolektivne traume iz rata koja se nastavila produbljivati i u poslijeratnom periodu. Pored velikog broja stradalih i osoba za kojima se još traga zbog čega nije završen proces žaljenja, naši političari dodatno manipuliraju narodom koristeći se ratnom retorikom”, kritična je psihoterapeutkinja iz Visokog.

    Najveći dio zaštite mentalnog zdravlja tokom i poslije rata uradio je nevladin sektor u BiH koji se bavio psihosocijalnom zaštitom. 

    “Veliki dio posla danas rade centri za mentalno zdravlje koji su jedni od najuređenijih sistema u domovima zdravlja. Tu klijenti dobivaju multidisciplinarnu zaštitu. Pitanje mentalnog zdravlja je javno-zdravstveni problem. To znači da se u zajednici moraju raditi preventivne aktivnosti kako ne bi došlo do psihičkih poteškoća”, kaže Vehabović – Rudež te poručuje kako je svaki pojedinac odgovoran za svoje mentalno zdravlje, baš kao i fizičko.

    Loše mentalno zdravlje može dovesti do lošeg stanja na tržištu rada, gubitka zarade i puno većih zdravstvenih troškova, upozorava psihoterapeutica Armina Čerkić. Prema analizama Svjetske zdravstvene organizacije, postoje različite vrste troškova za osobe ili firme na mikro ekonomskom nivou, ali i za cijelo društvo na makro nivou kada se ne brine o mentalnom zdravlju pojednica. 

    “Opći mentalni problemi kao što su depresija i anksioznost više su prisutni u populacijama koje su u lošijem ekonomskom položaju, ali se siromašniji stanovnici i puno rjeđe odlučuju na traženje pomoći. Kada je u pitanju naša zemlja, izloženost ratnim iskustvima povezana je s anksioznim i poremećajima ponašanja. Ratna iskustva i njihovi utjecaji na mentalno zdravlje su često povezani s povećanim troškovima zdravstvenih usluga, čak i mnogo godina kasnije, posebno za one osobe koje su bile u središtu sukoba”, pojašnjava Čerkić.

    Žene češće traže pomoć

    Veliki broj naših građana pate od depresije. Poznati psiholog Bojan Šošić ističe kako je važno razlikovati depresiju, kao dijagnosticiranu bolest, od depresivnog raspoloženja. 

    “Depresivno raspoloženje ima funkciju da vraća osobu na introspekciju i samopreispitivanje, što je pozitivna karakteristika zdravog funkcionisanja”, dodaje Šošić.

    Saznajemo kako su žene sklonije govoriti o svojim problemima, pa tako i češće od muškaraca traže pomoć već s prvim simptomima nelagode i patnje. 

    “Naučeno suzbijanje agresivnosti kod žena često dovodi do pojave depresivne simptomatologije, pa je tako depresivni poremećaj značajno zastupljeniji kod žena dok kod muškaraca dominira simptomatologija paničnih napada, a nerijetko i razvijena ovisnost o alkoholu kao posljedica potrebe za ‘otupljivanjem’, što je zapravo neadekvatno tretiranje početnih simptoma određenih psiholoških poremećaja”, pojašnjava Šošić koji dodaje kako su žene iz nekog razloga sklonije mentalnim poremećajima od muškaraca.

    Kako navodi Šošić, danas se suočavamo s problemima koji su prešli u domen ličnosti i koji su se često kao takvi “zapekli”. 

    “Žao mi je što više nema jednog sarajevskog grafita koji je jasno sročio da ovdje niko nije normalan. Danas se u akademskim krugovima govori i o kompleksu koji se označava kao posttraumatski poremećaj ogorčenja. O tome se svakako može govoriti u kontekstu bosanskohercegovačke svakodnevice i u medijima sveprisutnih raspamećujućih poruka onih koji za sebe valjda misle da su nekakva elita. Muškarci se nose sa svojim problemima na drugačiji način nego žene, možda s više agresivnosti. Ali i jedni i drugi imaju pravo nositi ožiljke iz vremena koje je iza nas. Postoje krasne priče o ljudima koji su uz odgovarajuću podršku prevazišli to kao hendikep i danas smisleno i vrijedno doprinose društvu, bez ugledanja na ono kako bi političari voljeli da se misli”, kazao nam je Šošić.

    Brinuti o sebi i drugima

    Pozitivni načini suočavanja sa stresom, govori nam psihologinja Enisa Mešić, su druženje s dragim ljudima, porodicom, boravak u prirodi, bavljenje aktivnošću koja nam odgovara, odvajanje vremena samo za sebe, čitanje…

    “Autentična ljudska razmjena je možda i najbolji lijek protiv stresa, a dešava se onda kad znamo komunicirati jedni s drugima, izraziti svoje potrebe, prepoznati potrebe drugih, brinuti o sebi na taj način što ćemo brinuti o drugima. Sve ovo ukazuje da je neophodna odgovornost prema sebi da bi se postigla lična sreća, što nerijetko uključuje puno truda koji je ipak lični izbor”, smatra Mešić.

    Uprkos stalnom zagovaranju institucionalnom pristupu rješavanja problema mentalnog zdravlja, psiholozi su razočarani jer nadležni još nemaju sluha za ovu promlematiku.

    “Nikad nismo dobili odgovarajuću podršku za osnivanje nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i jedina institucija koja se trajno bavi ovom problematikom na nivou države je Akademija nauka i umjetnosti BiH, kroz Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja. Ako želimo ozbiljno rješenje, treba nam i jasna slika o problemu, a to zna svako ko u čitanju nije otišao dalje od Mikija Mausa. Ali opet, u dvije decenije nakon rata jedva da imamo jedan popis stanovništva, a kamoli da govorimo o ozbiljnoj epidemiološkoj studiji koja nam je svakako prijeko potrebna”, kaže Šošić bez mnogo očekivanja za napredak.

    Ni kada su u pitanju samoubistva, Šošić dodaje kako ne postoje sistematske agregacije podataka niti ozbiljnije nacionalne analize.

    “Najzdraviji i najsretniji su oni ljudi koji bar povremeno sreću drugih stavljaju ispred svoje sreće. Nažalost, današnji život izgleda da potkrepljuje sebičnost i kažnjava altruizam ili prosto nema toliko uslova da se ljudi orijentišu jedni na druge. Učiniti nešto dobro za nekog drugog, možda bez ikakvog povoda, ili za nepoznatu osobu, je način kako čovjek može najjednostavnije osjetiti prožimajuće ispunjenje ugodnom emocijom i iskustvom smisla”, kratko i jasno objašnjava Šošić svoje viđenje postizanja sreće.

    Spremni pomoći Bosancima i Hercegovcima te podići nivo mentalnog zdravlja u BiH, psiholozi na kraju poručuju kako bez mentalnog zdravlja nema ni fizičkog.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje za Novu godinu

    vatromet

    Meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda objavili su vremensku prognozu za predstojeće dvije sedmice, a kako je navedeno, stanovnike Bosne i Hercegovine za novogodišnje praznike očekuje stabilno vrijeme uz relativno visoke temperature zraka.

    U Bosni do kraja sedmice, preovladavat će pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom u utorak i u noći sa četvrtka na petak. Na području Hercegovine se prognozira pretežno sunčano vrijeme, a nešto više oblaka očekuje se u petak 22. decembra. 

    U jutarnjim satima u Bosni, postojat će uslovi za maglu ili nisku oblačnost. Jutarnje temperature zraka kretat će se između -9  i -3 stepena Celzijusa u Bosni, a u Hercegovini od -3 do 2 stepena.

    Maksimalne prognozirane temperature zraka tokom sedmice kretat će se od -4 do 3 stepena u Bosni, a u Hercegovini i do 6 stepeni. Najniže temperature očekuju se u srijedu 20. decembra.

    Za period od 25. decembar pa do kraja godine prognozira se relativno stabilno vrijeme sa kišom u četvrtak i petak 28 i 29. decembra.

    Na planinama je moguć i snijeg. Više padavina očekuje se u Hercegovini i istočnoj Bosni. Maksimalne temperature zraka kretat će se između 10 i 15 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Ove sedmice hladno sa snijegom i kišom

    padine Bagine strane pod snijegom na prvi dan proljeca 2007 godine

    Oblačno vrijeme s padavinama očekuje se u većem dijelu Bosne i Hercegovine naredne sedmice. Dok će stanovnici na jugu zemlje moći uživati u nekoliko sunčanijih dana, slabiji snijeg i kiša većinom će pratiti građane u ostatku zemlje.

    Prema prognozama hidrometeoroloških zavoda iz BiH, oblaci nas očekuju već sutra kada će padati slab snijeg i kiša. Vjetar će biti slabiji u odnosu na protekle dane, dok se u Hercegovini i jugozapadu Bosne očekuje jaka bura. Jutarnja temperatura će biti između -5 i 0, a najviša dnevna između -2 i 3 stepena.

    Utorak nam ponovo donosi oblačno vrijeme sa slabim snijegom u centralnim i istočnim područjima zemlje. Vedrije će biti u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Najviša dnevna temperatura će biti nešto niža nego u ponedjeljak, a kretat će se između -4 i 0 stepeni.

    Polovinom sedmice u Bosni će i dalje biti umjereno oblačno, a u Hercegovini sunčano. Novo naoblačenje stiže u četvrtak kad se ponovo očekuju kiša i slab snijeg u Bosni, dok će i Hercegovinu obuhvatiti nekoliko oblaka.

    Dugoročna prognoza koju je izradio meteorolog Bakir Krajinović iz federalnog hidrometeorološkog zavoda kaže kako će do 26. decembra biti hladniji period, a cijeli mjesec očekuju se padavine. Stoga, pripremite kišobrane i tople jakne.

    klix.ba

  • Ako želite smršati, fokusirajte se na kvalitetan noćni san

    Dobar noćni san pomaže ljudima da brže izgube suvišne kilograme, navodi se u novom istraživanju.

    Otkriveno je da su većina osoba koje su na dijeti, a imale su redovne navike spavanja, lakše smršale u predjelu struka. Četiri petine onih koji su dobro spavali imali su i rutinu u navikama jedenja, odnosno konzumirali su tri obroka dnevno u isto vrijeme, što im je također pomoglo da izgube kilograme.

    Najbolji rezultati su bili kod osoba na dijeti koje spavaju između sedam i po i osam sati noću. Optimalno vrijeme za lijeganje je 22:10 jer imate 20 minuta da se uspavate.

    “San ljepote se zove jer osam sati noćnog sna zaista pomaže da izgubimo kilograme i živimo zdravije. Ovo novo istraživanje pokazuje da je ključ uspjeha dijete disciplina i rutina. Morate usvojiti dobre navike i držati ih se. Ukoliko ne liježete na vrijeme onda i ne spavate kvalitetno, te su veće šanse da ćete roviti po frižideru i jesti hranu kasno. Kod osoba koje su stekle navike lijeganja na vrijeme, nemaju problem da brzo utonu u san”, rekao je Lee Smith, direktor organizacije Forza Supplements koja je radila istraživanje.

    Utvrđeno je i da osobe koje su spavale manje od sedam sati najčešće imaju haotične navike u objedovanju, odnosno nikada ne jedu u isto vrijeme. Dvije trećine ih je priznalo da je jedu između obroka. Trećina osoba koje loše spavaju požalile su da se debljaju brže jer duže ostaju budni zbog čega više jedu.

  • Savjeti / Nutricionisti otkrivaju: Namirnice koje smijete jesti prije odlaska u krevet

    Mnogo je onih koji ne mogu zaspati “na prazan stomak”, jer im je muka od gladi ili im to jednostavno smeta. Ako ste među njima, ne brinite, jer postoje namirnice koje smijete jesti pred spavanje bez da se ugojite.

    Jedan od izbora može da bude mozzarela – u jednoj kuglici ima nešto manje od 100 kalorija, a čak šest grama proteina i svega gram ugljikohidrata, prenosi Healthline.

    Uz sve to, unosite i kalcijum i vitamin D, a najbolje od svega je da su šanse da se prejedete minimalne ukoliko uzmete malo pakovanje od par kuglica.

    Ako ne podnosite laktozu ili niste raspoloženi za mliječne proizvode, pola dlana badema ili oraha će pomoći. Imaju dosta masti i kalorija, ali i proteina, vitamina E, selena, magnezijuma i ostalih dobrih stvari.

    Dakle, vaš izbor u sitne noćne sate treba da budu namirnice bogate proteinima, a siromašne ugljenim hidratima.

    Radiosarajevo.ba

  • “Kulturni ljudi ne poziraju, ponašaju se isto i na ulici i u svom domu!”

    “Kulturni ljudi ne poziraju, ponašaju se isto i na ulici i u svom domu!” – Genijalni savjeti Čehova

    “Život ima svoje uslove. Kako bi čovjek bio prihvaćen među istinski obrazovanim ljudima, mora biti kulturan”, poručuje u jednom pismu ruski pisac Anton Pavlovič Čehov svom mlađem bratu, sastavljajući spisak uvjeta koje ispunjavaju kulturni ljudi:

    Oni poštuju ljudsku ličnost i zato su uvijek ljubazni, pažljivi, učtivi i spremni činiti za druge.

    Suosećajni su prema svima, ne samo prema prosjacima i mačkama.

    Brinu i o onome što se ne vidi i spremni su se žrtvovati kako bi pomogli drugima.

    Poštuju tuđe vlasništvo i zato vraćaju svoje dugove.

    Iskreni su i preziru laž. Ne lažu čak ni kad su sitnice u pitanju. Laž vrijeđa slušatelja i ponižava ga u očima govornika.

    Ne poziraju, ponašaju se isto i na ulici i u svom domu, ne prave se važni pred svojim skromnijim prijateljima.

    Nisu skloni blebetanju niti opterećuju druge svojim ničim izazvanim ispovijestima. Iz poštovanja prema tuđim ušima više šute nego što pričaju.

    Ne ponižavaju sebe kako bi izazvali sažaljenje. Ne igraju na kartu tuđe osjetljivosti da bi osvojili pažnju. Ne govore „Mene nitko ne razumije“ ili „Nitko ne mari za mene,“ zato što su to jeftini i vulgarni trikovi.

    Ne pate od plitke taštine. Ne mare za lažne vrijednosti, poznanstva s poznatim osobama ili za to da sami budu poznati. Ako su učinili nešto značajno, ne prave od toga najvažniju stvar na svijetu i ne hvale se time da imaju pristup tamo gdje ga drugi nemaju. Zaista talentirani ljudi se uvijek klone svjetine i reklamiranja.

    Ako imaju neki dar, poštuju ga. Zarad njega žrtvuju odmor, romanse, provod, sujetu. Ponosni su na svoj dar ali su mu i vrlo posvećeni.

    Imaju razvijen osjećaj za lijepo, estetsko. Ne idu na spavanje u odjeći, održavaju čistoću životnog prostora. Jako vode računa da kontroliraju svoje nagone i da u suprotnom spolu ne vide seksualni objekt.

    Teže originalnosti, otmjenosti, čovječnosti, dive se majčinskim osjećajima.

    Ne opijaju se jer smatraju da nisu svinje. Drže se načela mens sana in corpore sano – u zdravom tijelu zdrav duh.

    Tako izgledaju kulturni ljudi. Da bi čovjek bio kulturan nije dovoljno da čita romane i posjećuje kazalište. On mora neprestano, danonoćno raditi na sebi, čitati, učiti, truditi se… i odmah odbaciti sujetu, jer se svaki izgubljeni sat računa, završava svoje pismo Čehov.

    Preuzeto s portala: detinarije.com / atma.hr

  • Đorđe Balašević ponovo pred sarajevskom publikom

    Novosadski kantautor Đorđe Balašević održat će u dvorani “Mirza Delibašić” u Skenderiji.

    “Dvorana Mirza Delibašić rezervisana je za koncert Đorđa Balaševića, međutim još uvijek nije potpisan ugovor”, rekao je direktor KSC Skenderija Amer Kapo za Klix.ba.

    Balašević se u Sarajevo vraća nakon tri godine, a prema riječima Kape nije isključeno da Balaševićev koncert bude održan i dan poslije. Novosadski kantautor Đorđe Balašević održat će koncert 17. februara 2018. godine u dvorani “Mirza Delibašić” u Skenderiji.