Category: Magazin

Ovu teoriju razvio je Cliff Arnall Cardifu, a kasnije se ispostavilo da je zapravo riječ o marketinškom triku nakon što izrazito splasne praznična euforija, a time i kupovna moć.

Na loše raspoloženje ljudi, smatra se, utječe finansijska situacija nakon novogodišnjih praznika, loše vrijeme i iščekivanje ljeta.

Stručnjaci smatraju da je riječ o emotivnoj ispražnjenosti uz besparicu nakon atmosfere radosti i slavlja uz najbliže prijatelje i rodbinu.

Marketinški, cilj je nagnati ljude da više kupuju iako su se istrošili u prethodnim sedmicama, a zbog toga se daju i brojna sniženja u mnogim prodavnicama.

Ipak, treba imati na umu da će veoma brzo novi mjesec odnosno finansijska injekcija.

Ova pomrčina mjeseca bit će jedina potpuna u 2019. i bit će vidljiva s čitave zapadne hemisfere, Europe i zapadnih dijelova Afrike, kao i iz sjeverne Rusije, a moglo bi je promatrati oko 2,8 milijarda ljudi u svijetu.

Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, nego poprima jednu crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.

(FENA) I.B.

Promatranje ptica aktivnost je koja podrazumijeva promatranje ptica u rekreativne, ali i znanstveno-stručne svrhe. U okviru ove aktivnosti promatraju se ptice u svojim prirodnim staništima, bilježe se njihove aktivnosti, gniježđenje i sl. U Bosni i Hercegovini postoji cijela mreža promatrača ptica koji prate i bilježe aktivnosti ptica tijekom cijele godine, a osobito tijekom preleta, odnosno selidbe. Na području općine Tomislavgrad promatranje svakodnevno vrši Mirko Šarac, predsjednik udruge Naša baština iz Tomislavgrada i član udruge Naše ptice iz Sarajeva, piše Večernji list BiH. Na temelju dosadašnjih promatranja objavio je više stručnih radova o pticama.

Prvi na području BiH

Tokom zimskog promatranja na farmi Prančiok na Midenoj planini, zapadno od Duvanjskog polja, Mirko Šarac uočio je jato žutih i vrtnih strnadica (Emberiza citrinella i Emberiza hortulana) na zimovanju. Među ovim pticama bojom perja isticale su se dvije, no s obzirom na to da su se upravo pojavile ušate ševe (Eremophila alpestris), nije pridavana veća pozornost ovim pticama. Tek kasnijim pregledom opsežnog snimljenog materijala i u usporedbi s priručnicima, uočeno je da se radi o novoj vrsti, i to bjeloglavoj strnadici (Emberiza leucocephalos). Kasnije je ustanovljeno da je ovo prvi nalaz bjeloglave strnadice na području BiH. Značaj je veći time što bjeloglava strnadica nikada nije zabilježena ni u okolnim zemljama Srbiji i Crnoj Gori, a u Hrvatskoj je zabilježena 2007.

Objavljen nalaz

Prirodno stanište ovih ptica su rubovi tajgi u Aziji gdje obitava i gnijezdi se, dok zimuje uglavnom u zapadnoj Kini, sjevernoj Indiji i dijelovima središnje Azije. Ove ptice vrlo rijetko zimuju u Europi, a pretpostavlja se da u cijeloj Europi njihov broj ne prelazi 200 parova, tako da se viđenje ove ptice u Tomislavgradu može smatrati iznimnom rijetkošću. Rad o nalazu bjeloglave strnadice objavljen je u Biltenu mreže posmatrača ptica u BiH, br. 13., koji izdaje Ornitološko društvo Naše ptice iz Sarajeva.

Izvor: Večernji list BiH

Sasvim sigurno ste primjetili, no možda niste toga svjesni, ali istraživanje jednog novozelandskog sveučilišta ozbiljno ‘upozorava’ na činjenicu da je James Bond ima ozbiljan problem s – alkoholom!

”Postoji nepobitan dokaz da je James Bond kronični alkoholičar”, piše u zaključku studije objavljene u časopisu ‘Medical Journal of Australia’. Cijela je studija, naime, nastala na pregledavanju 24 filma o najpopularnijem tajnom agentu na svijetu, ali ‘alarm’ se upalio u svakom filmu – jer, eto, Bond već 6 desetljeća ne prestaje piti!

Pažljivom analizom izračunato je kako je Bond ukupno popio 109 pića, tj. prosječno 4,5 po filmu. Čak štoviše, u filmu ”Quantum of Solace” iz 2008. godine iskapio je čak 6 Vesper Martinija što je fatalna količina od čak 240 ml alkohola!

Nije dovoljno što je popularnom tajnom agentu u skoro svakoj sceni ugrožen život – što od negativaca, zgodnih žena i raznih splekti i vratolomnih jurnjava, nego i njegovi tvorci ne vode brigu o njegovu zdravlju – u jednoj je knjizi, primjerice, Bond popio pola litre alkohola što je, budimo realni, količina koja bi gotovo svakoga ubila. Ali eto, ne i agenta 007.

”Kronični rizici su što često pije prije sukoba s negativcima, prije vožnje (uključujući i potjeru), kocka se s velikim ulozima, dolazi u kontakt s opasnim životinjama, izvodi ekstremne pokrete i seksa se s neprijateljima, a ponekad i s pištoljima i noževima u krevetu”, izjavio je prof. Nick Wilson koji je vodio istraživanje te dodao i kako ‘izvješće MI6-a navodi da je Bond ovisan o alkoholu i drogama’.

Nakon svega, najveća misterija oko Jamesa Bonda jest kako je on uopće živ, i kako uspjeva svaku akciju rješiti u vlastitu korist?

izvor:drukciji.ba

Dok jedni savjetuju kako da se zaštitite od hladnoće i upotpunite ove hladne dane u nastavku možete pročitati neke zanimljive i zabavne činjenice koje do sada možda nise znali o ovom zimskom pokrivaču.

Snijeg nastaje kada se vodena para kondenzira pri temperaturama ispod ili blizu 0 stepeni. Tada vodena para prelazi iz plinovitog u kruto stanje bez tekuće faze.

Najprije se stvaraju sitni ledeni kristali, a zatim simetrične pahuljice, koje padaju veoma lagano.

Pri sporoj sublimaciji ledene čestice, od kojih je sastavljen snijeg, imaju pravilne kristalne oblike. Na oblik snježnih pahuljica utječe temperatura okolnog zraka i količina vodene pare u zraku.

Nekoliko zanimljivosti o snijegu:

1. Pahulje snijega padaju prosječnom brzinom od 1,7 m/s. To znači kako im treba otprilike 5

minuta od oblaka do zemlje.

2. Pahulja snijega je u stvari nakupina sitnih kristalića leda različitog oblika
3. U Guinnessovoj knjizi rekorda, najveća pahulja snijega je izmjerena 1887. godine u SAD-u i imala je promjer od 38 cm
4. Oko 12 posto Zemljine površine pokriveno je vječnim snijegom i ledom
5. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog zraka
6. U središtu skoro svake snježne pahuljice nalazi se zrnce prašine
7. Na Zemljinim polovima nikada ne pada puno snijega. Većina mećava koje vidimo na televiziji potiču od starog snijega kojeg nosi vjetar.

Radiosarajevo.ba

Pao je prvi ozbiljniji snijeg u Bosni i Hercegovini i već prvog dana imali smo opći kaos, zastoje, kolone, neočišćene saobraćajnice, prevrtanja vozila i sl.

Građani ove zemlje su usijali društvene mreže šalama i pošalicama na račun zimskih službi, a jedna od – moramo to priznati – najboljih za… zezancija koje smo jutros vidjeli jeste ona da je:

“Zimska služba prvi snijeg dočekala mirno i u krugu porodice.”

Radiosarajevo.ba

Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom Bosne i Hercegovine donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog.

Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla).

Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama.

Atmosferska pojava

Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju. Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou, piše na blogu Quantum of Sciencea.

Smog je smjesa raznih polutanata, koja se stvara pod određenim atmosferskim uslovima. Ova smjesa uključuje čestice veličine 2.5-10 mikrona, tzv “particulate matter”, te se ove čestice, u ovisnosti o dijametru, skraćeno obilježavaju kao PM2.5 I PM10.

Ova komponenta smoga ima promjenljiv sastav, a mogu je činiti čestice različitih anorganskih soli poput sulfata, nitrata, amonijuma, različite kristalne čestice i metali, aldehidi, policiklični aromatski ugljikovodici te mikrobi. Plinovitu faza ove smjese čine ugljenmonoksid, razni oksidi nitrogena te ponekad i oksidi sumpora i ozon.

Upravo su PM ona komponenta smoga koja se često označava kao “lebdeće čestice”. Poseban oblik smoga je fotokemijski smog, koji nastaje usljed djelovanja UV zraka na ozon, okside nitrogene te razne volatilne organske spojeve prisutne u zagađenom zraku, poput raznih aldehida.

Izvori zagađenje mogu biti antropogeni i prirodni, ali, s obzirom da u sezoni smoga obično nema požara niti je naša regija poznata po vulkanskoj aktivnosti, praktično sav smog i zagađenje zraka uopšte možemo pripisati čovjekovoj aktivnosti I nepostojanju odgovora na ovakve situacije. Izvori zagađenja su motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, loženje te industrijska djelatnost.

Na naše zdravlje smog djeluje tako što izaziva iritaciju disajnih puteva – kašalj, pogoršava zdravlje oboljelih od astme, izaziva oštećenje pluća pri dugotrajnom izlaganju, iritira oči i može izazvati upale očnog kapka i oka te iritira kožu. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, izlaganje PM2.5 skraćuje životni vijek za 8.6 mjeseci.

S obzirom na promjer, ovakve čestice mogu lako dospjeti u organizam putem respiratornog trakta i često se povezuju sa signifikantnim porastom oboljevanja od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te sa većom stopom smrtnosti. Smog pogoršava kliničku sliku kod astmatičara, a, uz pušenje, jedan je od glavnih razloga povećanja stope obolijevanja od raka pluća. Policiklični aromatski ugljikvodici su dokazano karcinogene supstance, a metali i soli izuzetno toksični. Najugroženije grupe stanovnika su starije osobe, djeca i osobe sa hroničnim bolestima respiratornog sistema.

Harvardska Studija šest gradova, u kojoj je u periodu 1974. – 2009. praćen odnos koncentracije PM2.5 i stope smrtnosti u šest gradova SAD poznatih po smogu, pokazala je kako smanjenje lebdećih čestica u zraku utječe i na smanjenje stope smrtnosti. Srednje godišnje smanjenje PM2.5 od 2.5 mikrograma po kubnom metru koreliralo je sa smanjenjem stope smrtnosti u iznosu od 3.5%. Studija sprovedena u Švicarskoj, u kojoj se pratio odnos alergija i respiratornih bolesti djece i zagađenosti zraka, pokazala je kako je smanjenje PM10 u zraku u korelaciji sa smanjenjem respiratornih i drugih simptoma kod djece, koji uključuju suh kašalj, bronhitis, prehlade, noćni kašalj i konjuktivitis.

Prema izvještaju UNICEF-a iz oktobra 2016. (“Clear the air for the children”), zagađenje zraka je direktno povezano sa obolijevanjem od upale pluća i drugih bolesti respiratornog sistema koje su uzrok 1 od 10 smrtnih slučajeva djece ispod 5 godina života. Rad objavljen u Nature pod nazivom “The Contribution of Outdoor Air Pollution Sources to Premature Mortality on a Global Scale” iz 2015. godine donosi vrlo lošu prognozu: smatra se da će smrtnost djece do pete godine života usljed akutnih bolesti donjeg respiratornog sistema povezanih sa zagađenjem zraka porasti za oko 50%  do 2050.

Ta predviđanja su u skladu sa projekcijama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) da će do 2060. broj prijevremenih smrtnih slučajeva usljed lošeg kvaliteta zraka iznositi 6.9 miliona. Studije pokazuju i kako PM2.5 negativno utječu na kognitivni razvoj djece, s obzirom na to da ove čestice mogu ući u krv, a a zbog nedovoljne razvijenosti barijere krv-mozak, i u mozak. Zagađenje zraka se povezuje i sa većim brojem slučajeva autizma i shizofrenije te sa povećanim brojem prijevremenih poroda.

U dokumentu UNICEF iz decembra 2017. godine, “Danger in the Air” koji možete pronaći na ovom linku, piše kako je 17 miliona djece do jedne godine starosti ugroženo usljed zagađenj zraka jer čestice u zagađenom zraku ometaju pravilan razvoj mozga. Prema ovom dokumentu, postoji veza imeđu smanjenog verbalnogIQ, spobnosti pamćenja i slabijih rezultata na testovima kod djece izložene zagađenom zraku.

Postoji niz studija koje pokazuje kako čestice u zagaćenom zraku potiču inflamacije u nervnom tkivu mozga, što dovodi do promjena u razvoju mozga. Jedna od takvih studija je ova, objavljena u časopisu Translational Neuroscience (2016.) pod naslovom “How air pollution alters brain development: the role of neuroinflammation”  U Frontiers of Human neuroscience je 2014. objavljen rad “Air pollution and detrimental effects on children’s brain. The need for a multidisciplinary approach to the issue complexity and challenges” koji pokazuje kako zagađenje zraka negativno djeluje na razvoj mozga. Također, izloženost zagađenom zraku djetinjstvu povezuje se sa određenim bihevioralnim problemima u kasnijoj dobi, poput ADHD, tjeskobe i depresivnosti.

Također, zagađen zrak uzrokuje i neplodnost, tako što utječe na gametogenezu (proces stvaranja gameta, tj. muških i ženskih spolnih stanica – spermatozoida i jajnih stanica).

Zagađenja lebdećim česticama

Prema već spomenutom izvještaju SZO iz 2013. godine, oko 80% zagađenja lebdećim česticama se može spriječiti već postojećim i dostupnim tehnologijama, ali to zahtjeva fokusiranu, koncentriranu i harmoniziranu akciju vlasti na svim nivoima, pojedinaca i industrije.  Kako zagađenje zraka, naročito lebdeće čestice, utječu na zdravlje već u malim dozama, to je efikasan menadžment kvaliteta zraka prioritet u svim onim državama koje vode računa o svojim građanima. Svako odbacivanje rezultata već postojećih istraživanja o utjecaju ovog zagađenja na zdravlje kao nedovoljno kredibilnih, predstavlja svojevrsno šarlatanstvo i neozbiljnost.

Oko 90% svjetske populacije je izloženo opasno visokim nivoima zagađujućih supstanci u zraku. Iz Svjetske zdravstvene organizacije je početkom maja 2018. došlo upozorenje kako zagađenje zraka uzrokuje oko 7 miliona smrtnih slučajeva godišnje.  Oko 3.8 miliona tih smrtnih slučajeva uzrokovano je zbog kuhanja pri kojem se koriste tvari koje zagađuju zrak, što žene čini naročito ugroženima.

Izor: radiosarajevo.ba

Slavni aligator, nadimka Chubbs, koji je dug skoro pet metara i koji uživa provoditi vrijeme na suncu na terenu za golf na Floridi, ponovo je snimljen.

Chubbs, koji je posljednji put snimljen 2016, ponovo se vratio na teren Buffalo Creek kako bi prilično prestravio šokirane golfere.

Na snimku, koji je na Facebooku objavio Sage Stryczny, vidi se kako zvijer opušteno šeće, a onda na kraju i legne da malo odmori.

“Često se odmarao”, rekao je Stryczny tamošnjim medijima, a pretpostavljaju da je tražio “baru” koja bi mu odgovarala veličinom.

Chubbs je prvi put snimljen 2016, a video njegove impresivne veličine – koje smo postali svjesni kada je u kadar ušetao čovjek – za kratko je vrijeme postao viralan.

Radnici na golf terenu kažu da niti Chubbs ometa nekoga, niti Chubbsa neko ometa (realno, ko bi se uopće usudio na takvo nešto). Dodaju i da je on tu već dugo, dugo, a pretpostavlja se da je ovo najveći aligator koji je ikada zabilježen.

Izvor: radiosarajevo