Category: Magazin

  • Dino Merlin objavio dvije nove pjesme! Poslušajte ‘Skoro će zima’ i ‘Ne radujemo se’

    Dino Merlin objavio dvije nove pjesme! Poslušajte ‘Skoro će zima’ i ‘Ne radujemo se’

    Dino Merlin, legendarni muzičar i pjevač, objavio je danas dvije nove pjesme!

    Jedna se zove Skoro će zima, a druga je Ne radujemo se.

    Iako naziv pjesme govori nešto sasvim suprotno – Ne radujemo se – upravo ova pjesma izazvala je pravu radosnu euforiju, jer će ovu pjesmu otpjevati u duetu s Markom Louisom!

    “Dragi prijatelji, uskoro izlaze dvije sestre ljepotice, dvije blizanke. Jedna s Markom, jedna sa mnom. Svaka priča svoju priču. Ali, izgleda da je to jedna priča”, rekao je sarajevski Čarobnjak sinoć, 17. novembra, u snimku objavljenom na društvenim mrežama.

    A, obje pjesme na YouTube u par minuta imaju stotine pregleda, a nižu se i desetine komentara.

    Dino Merlin će u beogradskoj Štark Areni održati četiri koncerta u pet dana, prvi je 18. novembra, a očekuju ga i četiri koncerta u Areni Zagreb. A, za doček 2024. godine nastupit će u u Dubrovniku, u prestižnom hotelu Rixos Premium.

     

  • Muharem Hamzakadić Haro nastupit će u popularnoj emisiji “Nikad nije kasno”

    Muharem Hamzakadić Haro nastupit će u popularnoj emisiji “Nikad nije kasno”

     

    Ove nedelje čeka nas još jedna epizoda „Nikad nije kasno“  u kojoj će gostovati Muharem Hamzakadić Haro.

    Haro je na svom fb profilu objavio:

    ” Dragi prijatelji dužan sam vam najaviti emisiju “Nikad nije kasno” u kojoj ću nastupiti 19.11.u 20 sati, hvala svima koji su pisali i pitali je li idem i kad je emisija,hvala vam na tome!! Najzaslužniji i najuporniji u nagovaranju i prijavljivanju su moji prijatelji Franjo Franjic i moj Rasim, Tira Ratka Hodzic,Fadila Škembic Fadila Skembic Dianorra ,hvala vam na iskrenoj podršci,moram se zahvaliti naravno i na predivnoj pratnji u Beograd,mom Ehri Ehrem Hamzakadic i mom Sakib Mehmedagic,mom Zohi Emir Hodzic Zoha koji samnom u prvim redovima godinama stoji na bini,hvala mojim Edni Edna Hamzakadić Čorbo ,Liki Lika Hamzakadić , Senaidu Senaid Corbo , mojoj navecoj podrsci u zivotu,Hvala Bici,Samiru ,Ifeti,Heri,Senkanu,Mirzi Mirza Hadziahmetovic Hazard,Koletu,Edi,Azri Halidi,Rukvašu,Nini ,Belmi,Kikiju,Emiru itd. !!Hvala svima za sve,nadam se da vas necu razocarati u narednom takmicenju,bas sam se raspisaoNadam se da nisam nikog zaboravio”.

  • Vučić u ulozi kuhara: Peče palačinke

    Vučić u ulozi kuhara: Peče palačinke

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, objavio je video na Instagram profilu buducnostsrbijeav kako peče palačinke.

    – Ovo je moj pokušaj priprema za doček velikog broja gostiju iz inostranstva za vinski sajam – napisao je predsjednik Srbije.

    Dodao je da ova priprema neće doprinijeti njegovoj fizičkoj kondiciji i izgledu.

    – Ali sam sretan, svakako – napisao je Vučić.

  • Barem 4.000 koraka dnevno značajno utiče na zdravlje

    Barem 4.000 koraka dnevno značajno utiče na zdravlje

    Hodanje od najmanje 4000 koraka dnevno značajno smanjuje rizik od rane smrti.

    Što više koraka napravite, to su bolji učinci na vaše zdravlje, a svako povećanje broja koraka za 500 do 1000 koraka dnevno može biti povezano sa značajnim smanjenjem smrtnosti, rekao je doktor Maciej Banach.

    Prema studiji, sve ispod 5000 koraka dnevno smatra se sjedećim načinom života, piše CNN.

    “Pokazali smo da je svako povećanje broja koraka za 1000 koraka dnevno povezano sa 15% smanjenjem rizika od umiranja od bilo kojeg uzroka, a svako povećanje od 500 koraka dnevno povezano je sa 7% smanjenjem umiranja od kardiovaskularnih bolesti”, dodao je Banach.

    Činjenica da je potrebno manje koraka za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti nije iznenađujuća, rekao je doktor David Katz, specijalist preventivne medicine koji nije bio uključen u studiju.

    “Vježbanje direktno utječe na kardiovaskularni sistem, dok je dobrobit za druge sisteme ili stanja nešto manje direktno”, rekao je Katz.

    Dok je približno 4.000 koraka dnevno povezano sa značajnim smanjenjem rizika od rane smrti, najveći ut9caj na rizik dogodio se kada su ljudi hodali više od 7.000 koraka dnevno, a najveću korist imali su pri oko 20.000 koraka.

    “Međutim, trebala bih naglasiti da su dostupni ograničeni podaci o broju koraka do 20 000 dnevno, pa je stoga te rezultate potrebno potvrditi u većim skupinama ljudi”, rekla je autorica studije Ibadete Bytyçi, prenosi Lifesytle.

    Prema studiji zdravstvene prednosti bile su iste u svim zemljama i za muškarce i za žene. Dok su i stariji učesnici, definisani kao stariji od 60 godina, i mlađi ljudi vidjeli dobrobiti, nivo smanjenja rizika od smrti bila je manja (kod starijih ljudi) nego kod osoba ispod 60 godina, rekao je Banach, prenosi eKapija.

  • Žene “poludile” za novim dizajnerskim čizmama od 3.000 eura

    Žene “poludile” za novim dizajnerskim čizmama od 3.000 eura

    Iako je sezonama unazad modna kuća Balenciaga bila ta koja je kreirala neobične komade i iste prodavala po paprenim cijenama, sada je Bottega Veneta, odnosno Matthieu Blazy dizajnirao vunene čizme koje podsjećaju na vunene čarape, nama poznatije kao priglavke.

    Suknja koja izleda kao da ste obukli patosnice automobila, gumene papuče sa štiklom, torba koja izgleda kao kesa iz supermarketa… sve su ovo neobične stvari na kojima stoji ime Balenciaga, a taman kad ste pomislili šta još može da se kreira u ovom smijeru, Bottega je vunene čarape pretvorila u čizme.

    Ovaj dizajnerski komad košta od 3.000 do 4000 eura i prodaje se u bež i crvenoj boji.

    A sve je počelo tako što je ove vunene čizme na svom Instagram profilu podijelio Vogue France.

    Ispod njihove objave možemo pronaći komentare u kojima piše kako je ove čizme nemoguće nositi zimi, ali i da su par koji ne izgleda najudobnije.

    Nego, da li se i vama čini kao da ste ove čarape/čizme videli već negdje? Pa, nije ni čudo, ovakve vunene čarape plele su naše nane, a one sa raznim dezenima možete naći i na pijacama koštaju dvadesetak KM. Naše nane plele su i priglavke koje su imale kožni đon. Bottega je dakle davno prevaziđen.

    I da, ove vunene čizme su najnoviji komad Bottega kolekcije, ali ako pitate Bosnacne i Hercegovce, reći će vam kako ovaj brend mnogo, mnogo kasni za modom u BiH.

  • Kako izgleda najkomplikovanija raskrsnica na svijetu

    Kako izgleda najkomplikovanija raskrsnica na svijetu

    Kineski splet nadvožnjaka sa čak 20 rampi u pet nivoa osmišljen je kako bi se vozačima olakšalo pronalaženje puta ako promaše izlaz.

    Ako ikada propustite skretanje na raskrsnici autoputa ili izlaz sa autoputa koji ima više izlaznih traka, uzmite u obzir da bi moglo biti gore.

    Raskrsnica Huangjuewan u Kini – raskrsnica na pet nivoa sa 20 rampi – izgleda kao nemoguć i složen labirint.

    Smatra se najkomplikovanijim putnim čvorištem na svijetu, iako arhitekta Liu Bangjun, koji ga je dizajnirao, kaže da su sve rampe i skretanja neophodne za lakšu i bržu navigaciju ako vozači propuste izlaz, piše Oddity Central.

    Naime, dizajneri su uzeli u obzir ljudske greške i dodali dodatne rampe koje pomažu vozačima da brže pronađu put u pravom smjeru. Prema Liuovim riječima, ako vozači izaberu pogrešnu traku, mogu izaći u roku od 10 minuta, a saobraćajni znakovi su vrlo vidljivi, pa iako rampe s nadvožnjaka Huangjuevan vode u osam različitih smjerova, vozači ne bi trebali biti previše zabrinuti.

    Smatra se arhitektonskim čudom, splet nadvožnjaka izgrađen je 2017. kako bi povezao Chongqing, grad od 8 miliona ljudi, obližnji aerodrom i autoputeve koji prolaze. Izgradnja rampi ukupne dužine 16,4 kilometra trajala je čak 8 godina, a samo planiranje pet godina.

    Međutim, Huangzhuevan nije jedina takva raskrsnica u Kini. Nedaleko je još jedna, Chianchun, sa 18 rampi, od kojih je najviša 37 metara iznad zemlje.

    Inače, širom svijeta postoji dosta “nemogućih” raskrsnica. Neke od njih možete pogledati u videu ispod.

    Izvor: N1

     

  • Zašto biste trebali redovno jesti namirnice gorkog okusa?

    Zašto biste trebali redovno jesti namirnice gorkog okusa?

    Šta je zajedničko radiču, grejpu i prokulicama? Sadrže tvari koje na našem jeziku detektiraju receptori za gorak okus. To su zdrave namirnice, pa i ako nam gorka hrana nije po volji bilo bi dobro povremeno je uključiti u prehranu.

    Od pet različitih vrsta okusa, slatkoga, slanog, kiselog, gorkog i umamija, gorak okus bez sumnje nije najomiljeniji. Smatrate li gorčinu nečim što biste trebali izbjegavati, propuštate i okusne i prehrambene dobrobiti mnogih namirnica.

    Gorka hrana može imati oštar, nerijetko i opor okus. Neka gorka hrana suptilnijeg je okusa, a u mnogim takvim namirnicama nalazimo i elemente slatkoće ili kiselosti.

    Nutricionisti smatraju da je zajedničko svojstvo gorke hrane njezina dobrobit za crijeva i probavu.

    Gorka hrana potiče rad probavnog sustava, smanjuje apetit i oslobađa probavne sokove u gušterači. Stoga može biti korisno popiti neki gorki napitak prije jela ili dodati gorku hranu u svoj obrok ili u predjelo.

    “To nam je urođeno jer gorak okus najčešće signalizira da bi nešto moglo biti otrovno”, pojasnila je Christina Esser, predavačica na njemačkom Sveučilištu za prevenciju i zdravstveni menadžment.

    Brojne biljke proizvode gorke tvari upravo zato da bi se zaštitile od predatora.

    No na gorak okus možete se naviknuti. To objašnjava zašto neki ljudi ne uživaju u prvome gutljaju nezašećerene kave ili zbog čega mnoga djeca mrze prokulice.

    Što čini gorku hranu tako zdravom?

    Gorke tvari pospješuju rad probave, pojasnili su iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima. One pospješuju proizvodnju želučane kiseline i žuči, što olakšava probavu masne hrane.

    Gorka hrana istodobno smanjuje osjećaj gladi i želju za slatkim, a to je prednost za osobe s dijabetesom ili prekomjernom tjelesnom težinom, ali i za sve ostale.

    Esser ističe da gorke tvari imaju protuupalni učinak i mogu smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.

    Želite li u prehranu unijeti više gorkih tvari, najbolje je da to činite korak po korak. Najprije možete kombinirati gorke i slatke komponente.

    Salata puterica i gorki radič pomiješani s bobicama nara i slano-slatkim preljevom ukusan su početak, savjetuje Christina Esser.

    Mogu li gorke tvari biti štetne?

    U nekim slučajevima da. Savjetuje se oprez, primjerice, ako su tikvice, krastavac ili bundeva gorkoga okusa, upozoravaju iz Njemačke organizacije za pomoć dijabetičarima.

    Ovo povrće ne bi smjelo imati gorak okus, a ako se to ipak dogodi, znači da sadrže neželjene, toksične tvari. U tom biste slučaju takvo povrće trebali baciti.

    Konzumirate li grejp ili pijete sok od grejpa imajte na umu da to voće može umanjiti ili pojačati djelovanje lijekova koje uzimate.

    To se, primjerice odnosi na lijekove za sniženje kolesterola ili lijekove za liječenje kardiovaskularnih bolesti.

    Jesu li za vas opcija i suplementi s gorkim tvarima?

    Neki dodaci prehrani temelje se na ekstraktima biljaka koje sadrže gorke tvari.

    Primjerice, možete nabaviti kapsule s ekstraktom artičoke. Stručnjakinja za prehranu Astrid Tombek kaže da biste se ipak trebali odlučiti za svježe povrće, umjesto za kapi, kapsule ili tablete.

    Povrće je jeftinije, ukusnije i bolje zbog ostalih zdravih sastojaka koje sadrži.

    Još jedna stvar koju treba imati na umu – kod dodataka prehrani može doći do predoziranja.

    Konzumirate li umjesto suplemenata prirodne gorke tvari iz povrća, začinskog bilja ili salata, to se neće dogoditi jer nam u nekom trenutku gorak okus postane preintenzivan.

    Gorak okus imaju brokula, prokulice, kupus, cvjetača, korijander, čaj i listovi maslačka, divlje šparoge, crna čokolada, kelj, rukola, raštika, radič, ‘mišancija’, jabučni ocat, zeleni čaj…

    Je li gorka hrana bogata nutrijentima?

    Gorko zeleno povrće poput rukole, kelja i brokule bogato je vitaminima, mineralima, antioksidansima i korisnim biljnim komponentama poput vitamina A,C i E kao i kalcija, kalija i magnezija.

    U usporedbi sa špinatom, maslačak koji je gorkog okusa ima 8 puta više antioksidansa, triput više vitamina A, pet puta više vitamina E i dvostruko više kalcija.

    Program N1 

  • Čudo prirode kod Banja Luke: Kameni most nastao djelovanjem vjetra

    Čudo prirode kod Banja Luke: Kameni most nastao djelovanjem vjetra

    Objektiv fotoaparata bh. fotografa Borisa Trogrančića odveo nas je u okolinu Banje Luke, na obalu rijeke Vrbas gdje je zabilježio prirodni fenomen koji se rijetko viđa – Kameni most nastao samo prirodnim djelovanjem, a smješten je nedaleko od Krupe na Vrbasu.

    Kako navodi, ova prirodna atrakcija nalazi se blizu ceste između Jajca i Banja Luke. Do mosta vodi pješačka staza do koje se dolazi prelaskom preko visećeg mosta na Vrbasu.

    Lokalno stanovništvo ovaj most nazivaju Djevojački, prema legendi koja kaže da je jedna djevojka skočila u smrt s njega zbog neuzvraćene ljubavi.

    Ovakvi geomorfološki oblici obično se mogu pronaći na klisurama rijeka ili kanjonima, ima ih na različitim mjestima u svijetu ali svaki je poseban na svoj način.

    Nastao je erozivnim djelovanjem vjetra koji je hiljadama godina formirao rupu u stijeni koju mi vidimo kao most.

    Kameni most je dug više od 70 metara, a u zadnje vrijeme je popularan među penjačima, jer je na njemu uređeno nekoliko penjačkih smjerova različitih težina.

    Cijeli ovaj kraj obiluje prelijepim vizurama, a u neposrednoj blizini nalazi se mnoštvo vodenica u kojima se i danas melje žito.

  • Jelovnik s Titanica prodat za 80.000 funti

    Jelovnik s Titanica prodat za 80.000 funti

    Jelovnik za večeru  za putnike prve klase na Titanicu prodan je na aukciji za više od 80.000 funti.

    Jelovnik veličine 15,8 x 10,8 centimetara ima reljefni crveni okvir i izvorno je sadržavao pozlaćene inicijale vlasničke kompanije OSNC pored slova “RMS Titanic”.

    “Natpis ima znakove potapanja u vodu i djelomično je izbrisan, a stražnja strana jelovnika također jasno pokazuje dodatne dokaze o tome”, rekao je aukcionar Andrew Eldridge, dodajući da to ukazuje da je jelovnik bio izložen ledenim vodama sjevernog Atlantika.

    Večera, koja je sadržavala kamenice, govedinu, janjetinu i patku, poslužena je 11. aprila 1912., nakon što je brod krenuo iz Queenstowna u Irskoj za New York na svoje sudbonosno prvo putovanje.

    Više od 1.500 putnika i članova posade poginulo je kada je Titanic navečer 14. aprila 1912. udario u santu leda i potonuo sljedeći dan.

    Jelovnik je otkriven u albumu fotografija iz šezdesetih godina prošlog stoljeća nakon smrti Lena Stevensona, a pronašli su ga njegova kćerka i zet.

    Kao strastveni povjesničar u Novoj Škotskoj, Stevenson je prikupio i sačuvao mnoge zapise.

    Izvor: Klix

  • Evropa odbacuje ručni mjenjač: Skoro 70% novih auta prodano s automatikom

    Evropa odbacuje ručni mjenjač: Skoro 70% novih auta prodano s automatikom

    Još prije desetak godina ručni mjenjači bili su apsolutni standard i u većim i skupljim automobilima. Danas, međutim, zbog emisija i mijenjanja prioriteta kupaca, oni polako ali sigurno gube bitku s automatskim mjenjačima.

    Iako se s ovom konstatacijom neće svi složiti, ali automobilska industrija je posljednjih godina doživjela ogroman tehnološki napredak. Atmosferski motori su gotovo izumrli, a malolitražni motori s turbopunjačem su sada postali standard čak i za male i jeftine automobile. Nadolazeće čisto električno doba popraćeno je različitim nivoima elektrifikacije, od niza hibrida (blagi hibridi, klasični hibridi, plug-in hibridi) do čistih baterijskih vozila.

    Takvi automobili nisu zamišljeni s ručnim mjenjačem. Sve donedavno, naprimjer, nismo mogli zamisliti da u automobilu imamo samo dvije nožne pedale. Rugali smo se Amerikancima, ljubiteljima automatskih mjenjača i smijali im se zbog njihove lijenosti da mijenjaju brzine.

    Ali moda ‘’automata’’ preko noći je stigla i u Evropu. Nepostojanje papučice kvačila danas nikoga ne iznenađuje. Uostalom, s obzirom na sve gušći saobraćaj i česte kolone, ručno mijenjanje brzina i čest stisak kvačila postaje sve neugodnije. Iza razvoja automatskih mjenjača nekako stoji borba za smanjenjem emsije CO2.

    Automatsko mijenjanje stepeni prenosa logično omogućava bolju kontrolu šaltanja brzina, a novi tip automatskih mjenjača dolazi sa većim brojem brzina, što se odražava na manju potrošnju i posljedično tome nižu emisiju CO2. Osim toga, kod električnih i hibridnih (izuzetak su blagi hibridi) nemate druge opcije.

    Ako se vratimo u 2010. u Evropi su novi automobili s automatikom činili tek desetinu ukupnog tržišta, a u prvoj polovini ove godine automatski mjenjači su činili skoro 70 posto prodaje! Prekretnica se uglavnom dogodila između 2019. i 2020., kada su automatski mjenjači skočili s otprilike četvrtine na više od 40 posto tržišta. Osim Evropljana, ljubitelji manuelca ostali su Južnoafrikanci (udio od 42 posto) i zemlje Latinske Amerike s 36 posto. Naprotiv, jugoistočna Azija daleko je iza nas (15%). U Kini ručni mjenjači zauzimaju tek četiri posto tržišta, u Japanu dva posto, te u Sjevernoj Americi (SAD i Kanada) tek jedan posto.

    Ipak, zanimljivo je, na primjer, da su donedavno kupci u Americi mogli kupiti automobili s ručnim mjenjačem, koji je u Evropi bio dostupan isključivo s automatikom. Ta iznimka je bio BMW M5. S druge, strane BMW je kod serije 2 počeo naplaćivati 500 eura (u Njemačkoj) kao doplatu za ručni mjenjač što potvrđuje fokus na automat.

    Izvor: Klix