Category: Magazin

Podaci koje su u četvrtak objavili američki naučnici pokazuju ono što ljudi u Evropi, te u dijelovima Afrike i Južne Amerike već znaju: juni 2019. najtopliji je u proteklih 140 godina koliko se mjere i bilježe temperature.

Raniji rekord je držao juni 2016.

Mjerenje za pokazuje da se radi o 414. mjesecu zaredom i 43. junu zaredom u kojemu su prosječne globalne temperature iznad prosjeka, prema bazi podataka NOAA.

Podaci koji su u skladu s drugim službenim analizama pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja koji bi mogao postaviti 2019. na mjesto jedne od najtoplijih godina od 1880-ih.

Globalni izvještaj za juni pokazuje da su temperature tla i okeana 0,95 stepeni iznad prosjeka za 20. stoljeće od 15,5 stepeni.

Rekordno visoke temperature tokom juna 2019. zabilježene su u dijelovima centralne i istočne Evrope, Sjeverne Rusije, Azije, Afrike, Južne Amerike i iznad dijelova Indijskog, Tihog i Atlantskog okeana, prema NOAA.

Izvještaj NOAA za juni 2019. također procjenjuje razinu arktičkog leda.

U tom mjesecu zabilježena je druga najniža razina leda u lipnju u proteklu 41 godinu, odnosno 10 posto ispod prosjeka za razdoblje 1981. – 2010.

Dnevni avaz

Krpelji su posebno opasni za djecu. Šta činiti kako boravak u prirodi ne bi zagorčao krpelj?

1. U prirodi poželjno je hodati obilježenim stazama.

2. Izbjegavajte nepotrebno provlačenje kroz grmlje, ležanje na travi i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.

3. Prikladno obucite dijete: duge nogavice i dugi rukavi nisu naodmet, ali vodite računa o tome da materijali budu lagani.

4. Pri povratku sa šetnje ili izleta presvucite dijete i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Važno je pregledati mjesta gdje je koža najtanja: pazuh, pupak, prepone, na glavi i iza uha.

5. Eventualno otkrivenog krpelja treba što prije odstraniti s kože, ali najbolje je da dijete odvedete liječniku.

6. Nikako mjesto ujeda ne premazujte uljem ili alkoholom, jer se tada može dogoditi da krpelj izbaci sadržaj iz stomaka u krv, što može biti opasno ukoliko je krpelj zaražen.

Naveo je da je poruku 17. novembra 1969. godine, napisao 13-godišnji Britanac Paul Gilmore

Ribar Paul Elliot izjavio je da je tokom pecanja sa sinom na poluotoku Eyre, na jugu Australije, pronašao poruku u boci.

Naveo je da je poruku 17. novembra 1969. godine, napisao 13-godišnji Britanac Paul Gilmore.

U poruci je napisao da brodom putuje na juga na zapad Australije. Elliot želi upoznati autora poruke stare 50 godina.

Najstarija poruka u boci u svijetu pronađena je u pijesku.

Fokus.ba

Prethodnih godina uočava se trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj neželjenih posljedica. Sve vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta), poručuju iz Zavoda za javno zdravstvo

Za stanovništvo su pripremili opće preporuke, savjete i uputstva u slučaju ekstremno visokih temperatura. Opće preporuke Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima stana, kuće .. Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi, uz adekvatnu odjeću (pamučne tkanine svijetlih boja); Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i alkohol; Pratiti vijesti i redovno slušati vremensku prognozu kako biste bili informirani o vrijednostima temperature; Planirati unaprijed svoje aktivnosti i na taj način pokušati smanjiti rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom; Posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu.

Svakodnevno se tuširajte mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću; Izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira; U intervalu od 11-15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto; Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30); Prilikom boravka u vodi takođe je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 metra dubine; Sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 sati i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka; U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Šta treba učiniti? Klonite se vrućine. Ako su prognozirali toplotni val, pokušajte planirati dan na način da izbjegavate izloženostvrućini; Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavajte napor; Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgodite to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro; Ako morate izaći, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponesite sa sobom vodu za piće. Osvježite se. Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće; Zamračite prostorije okrenute prema suncu; Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvorite ih noću kada vrijednost vanjske temperature padne; Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježite se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak; Redovno pijte vodu i ako ne osjećate žeđ.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera; Izbjegavajte alkohol i kafu, oni utiču na gubitak tečnosti iz organizma; Jedite manje kaloričnu hranu, unosite u organizam više salate, voća i povrća; Jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi) ; Lako kvarljive namirnice kupovati samo na mjestima gdje su one sigurno uskladištene i obavezno ih čuvati u frižideru; Ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica. Praktični savjeti u slučaju ekstremnih vrućina – toplotnih udara Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja.

Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu. Potrebna je pomoć ljekara. Sklonite se na hladnije mjesto i pijte dosta vode ili voćnih sokova. Ako ste u prilici, istuširajte se mlakom vodom ili se osvježite spužvom koja je namočena u hladnoj vodi. Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt. Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti:

Nazovite svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome; Obratite pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem; Ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite pomoć ljekara ako vam se stanje ne popravi ili se pogorša. Pružite pomoć drugima: Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala; Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati. Dok čekate hitnu pomoć: Ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto; Otvorite prozore da stvorite strujanje zraka; Rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotajte u vlažne čaršafe; Ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka; Nemojte joj davati nikakve lijekove.

Izvor: Radiosarajevo.ba i TnTPortal

Jasmina Hrnjić (41) iz Donjeg Vakufa, domaćica, već 12 godina bavi se ručnim radovima. Iako je prvobitno pravila pletene i heklane proizvode, a potom i nakit, danas se Jasmina posvetila isključivo pravljenju nakita. U međuvremenu, svoj talenat je iskoristila i osmislila biznis plan koji je uspješno realizovala. Ona je neko ko kaže da je do sada ostvarila što je zacrtala. Ako ste dovoljno hrabri da započnete, dovoljno ste hrabi i da uspijete.

-„Prestala sam heklati i plesti jer su cijene preniske, a uzimaju puno vremena, ali sam nastavila praviti nakit. Izrada nakita je hobi koji volim i pretvorila sam ga u svoj posao“ – rekla je Jasmina koja je prije 4 godine otvorila obrt pod nazivom Suvenirnica Yasmin u Donjem Vakufu.

Dok Jasmina pravi nakit, njen suprug Danijel (43), RVI, izrađuje suvenire i rukotvorine od drveta kao što su sehare, sahat kule, levhe i ukrase od drveta. Nerijetko se u posao uključe kćerka i sin pa pomažu roditeljima kada je puno posla na šta su Jasmina i Danijel naročito ponosni.

-„Ja sam uporna i tvrdoglava, kreativna, optimistična i iskrena osoba. Ako današnji dan nije dobar, uvijek vjerujem da će dan koji slijedi biti bolji. Ja sam neko ko vjeruje u čuda. Uvijek se nadam boljem. Moj motiv su zadovoljne mušterije koje se uvijek vraćaju“ – naglasila je Jasmina čije proizvode možete pogledati na Facebook profilu Suvenirnica Yasmin  i na Instagram profilu @suvenirnica.yasmin

-„Do sada, sve što sam zacrtala to sam i postigla. Težimo proširenju posla odnosno da imamo još veću radnju na još atraktivnijoj lokaciji. Također, želimo ostvariti saradnju sa suvenirnicama u drugim gradovima i plasirati svoje proizvode. Možemo se pohvaliti da naših proizvoda ima po cijelom svijetu. Mušterije se uvijek vraćaju ponovo što nam daje motiv za dalje“ – otkrila je Jasmina.

izvor: zeda. ba

Ako ste planirali da na moru malo roštiljate, te ponesete nekoliko kilograma mesa za ovu aktivnost, bilo bi dobro da odustanete, posebno ukoliko odlazite na more u Hrvatsku, jer ova zemlja, članice Evropske unije ne dozvoljava unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoju teritoriju, dok su ostali prehrabreni proizvodi uglavnom dozvoljeni u ograničenim količinama.

Ukoliko se spremate za ljetovanje u Hrvatskoj biće vam dozvoljeno da u svom prtljagu imate: 5 kilograma svježeg voća i povrća, hljeb, keks, čokoladu i ostale konditorske proizvode, 2 kilograma mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe, 5 litara vina, 16 litara piva, 2 litra alkoholnog pića, piše srbijasnki Blic.

Ljetovanje u Crnoj Gori

Tokom ljetovanja na crnogrskom primorju moraćete da na datoj turističkoj destinaciji osigurate meso i mlijeko, dok će vam sa druge strane biti dozvoljeno da iz svoje zemlje donesete slatkiše, tjestenine i ostale nekvarljive proizvode.

Moći ćete da ponesete: 5 kilograma svježeg voća i povrća (osim krompira), kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa, čajeva, litar žestokog pića u originalnoj ambalaži, 5 litara flaširane vode, 5 litara sokova i ostalog bezalkoholnog pića, kilogram konzervirane hrane.

Unos alkohola i duhana na morske destinacije:

U vazdušnom i pomorskom saobraćaju dozvoljeno je od duhanskih prerađevina nositi: 200 cigareta ili 100 cigarilosa (težine do 3 grama po komadu) ili 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje.

U drumskom saobraćaju dozvoljeno je od duhanskih prerađevina nositi: 40 cigareta ili 20 cigarilosa (težine do 3 grama po komadu) ili 10 cigara ili 50 grama duhana za pušenje.

Osoba starija od 17 godina u ličnom prtljagu mogu prenijeti: 1 litar alkoholnog pića sa udjelom alkohola većim od 22%, ili 2 litra alkoholnog pića sa udjelom alkohola manjim od 22%, ili 4 litra vina, ili 12 litara piva.

Lijekovi

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama neophodnim za uobičajenu terapiju i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepis historije bolesti, potvrda ljekara).

• 

  Hamzović: Zadovoljna prodajomFoto: (Avaz)

Naučnici su došli do otkrića da je godišnji odmor, bio on ljetni ili zimski, izuzetno dobar za srce i um. Istraživanja provođena tokom godina ukazuju na to da su praznici i odvajanje od stresne dnevne rutine mnogo više od fotografisanja i kupovine suvenira te da oni donose i evidentne koristi za zdravlje.

Posljednje istraživanje je pratilo muškarce u 50-im godinama i to tokom devet godina te je zaključilo da su oni koji su uzimali više godišnjih odmora manje skloni umiranju od kardiovaskularnih uzroka, uključujući srčane udare. Ostale ankete i studije povezivale su odmor s manje depresije, smanjenim stresom i boljim općim blagostanjem.

Dr Anand Rohatgi, kardiolog, kaže da je potrebno više istraživanja o ovoj temi, ali da ova teza ima smisla.

“To su uglavnom opservacijske studije, ali ljudi koji uzimaju manje odmora su obično više pod stresom i imaju više zdravstvenih problema. Ukoliko ne uzmete sebi vremena da se oporavite, nećete se dobro snaći i možda ćete biti skloniji povredama, upalama, ali i ozbiljnim bolestima”, rekao je on.

Jedna od prepreka za donošenje konačnih zaključaka, rekao je on, je poteškoća u razdvajanju pitanja o odmoru od bilo kojeg drugog faktora koji negativno utiče na zdravlje.

“Ljudi koji odluče da odu ili koji su u prilici da imaju više odmora mogu biti drugačiji u zdravstvenom smislu od ljudi koji ne idu. No, to može biti povezano s poslovnim ili finansijskim statusom, a ne samo za sami odmor”, rekao je Rohatgi.

Ipak, kardiolog kaže da savjetuje pacijentima, posebno onima sa srčanim problemima, da smanje stres te da maksimalno iskoriste slobodno vrijeme kao dio te strategije.

“Stres može podići krvni pritisak, može ubrzati puls, može dovesti do aritmije ili pogoršati bilo koje od ovih stanja. Postoje jasne kardiovaskularne implikacije održavanja ravnoteže i smanjenja stresa. Na njima morate raditi na dnevnoj bazi. Morate pravilno koristiti taj odmor”, rekao je Rohatgi.

Takođe, ono čime se profesionalno bavite i kako jedete može napraviti razliku, prenosi Health24.

“Cilj je da pokušate učiniti svoj odmor sličnim vašim normalnim navikama u ishrani. Održavajte redovne obroke u rasponu od četiri do šest sati i obavezno užinajte tako da niste pretjerano gladni u bilo kojem trenutku“, rekla je Andrea D’Ambrosio, nutricionistica.

Jeste li primijetili da narandže, mandarine i limuni u trgovinama nikada nisu u plavim ili ljubičastim mrežicama?

Iako se tako može činiti, razlog za to nije slučajan. U crvenoj mreži narandže izgledaju rumenije i primamljivije zbog čega je i veća vjerovatnoća da ćemo poželjeti da ih kupimo.

Trgovci se služe trikovima i kada je u pitanju limun ili grejp kojima najbolje odgovara žuta ili zelena. U crvenoj ambalaži bi djelovali narandžasto. Nije slučajno ni to da su košarice u trgovinama sve veće.

Martin Lindstrom, autor bestsellera koji piše o tome kako su nam brendovi isprali mozak kažkako s većim košaricama kupci kupuju 19 odsto više.

Mudri trgovci stavljaju hladnjake s mlijekom na kraj trgovine kako bi kupcima još ponešto zapelo za oko dok idu prema namirnici koju kupuju svakodnevno, piše “Pun kufer”.

Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming 1928. godine, 9. juna pronašao penicilin. Njegovo otkriće iskorišćeno 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

Aleksandar Fleming (Alexander Fleming) bio je britanski ljekar, biolog, farmakolog i botaničar, škotskog porijekla. Najpoznatiji je po otkriću penicilina. Dobio je Nobelovu nagradu u polju medicine i fiziologije, 1945. godine. Rođen je u Darvelu u Škotskoj, 06. avgusta 1881. godine, a umro je 11. marta 1955. godine u Londonu. Djetinjstvo i školovanje Aleksandar Fleming rođen je na farmi u Ejširu, blizu Darvela. Njegovi roditelji, Hju (Hugh) i Grejs (Grace) bili su poljoprivrednici, a Aleksandar je bio jedno od njihove četvoro djece. Takođe je imao četvoro polubraće, koji su bili djeca iz prvog braka njegovog oca.

Pohađao je osnovno obrazovanje u  „Louden Moor School“, „Darvel School“ i „Kilmarnock Academy“ prije nego što se preselio u London 1895. godine, gdje je živio sa svojim starijim bratom Tomasom (Thomas Fleming). U Londonu je Fleming završio osnovno školovanje na „Polytechnic Regent Streetu“. Fleming je bio zdrav i marljiv mladić,, čvrstog karaktera i odlučne smjernosti, ukorijenjene osobine koje su ga vodile kroz život krupnim koracima. Tokom svojih srednjoškolskih dana, radio je u jednoj parobrodskoj kompaniji, a vikendom odlazio na roditeljsku farmu, kako bi tamo odradio svoj dio posla. Fleming je bio pripadnik Teritorijalne vojske, koju je služio u Londonskoj škotskoj regimenti, za vrijeme Burskog rata, s tim što njegova jedinica nije napuštala Veliku Britaniju.

Zajedno sa njim, u istoj jedinici, bili su i njegova braća, Robert (Robert Fleming) i Džon (John Fleming). Nakon vojske kratko je u Londonu proveo na poziciji činovnika gdje je radio špediterske poslove. Naslijedio je nešto novaca od svog ujaka, pa je nasljeđe uložio u dalje školovanje. Po uzoru na starijeg brata Tomasa, koji je bio medicinski okulista, odlučuje se za ovu profesiju. Ušao je u polje medicine 1901. godine, na Medicinskom fakultetu Univerziteta „St. Mary’s“ u Londonu, gdje je dobio i stipendiju. Dok je pohađao ovaj univerzitet osvojio je zlatnu medalju kao vrhunski medicinski student. Kako su farmerski poslovi započinjali ranim jutrom, tako je Fleming, stekavši ovu naviku od prije, na studijama nastavio tim tempom.

To se pokazalo kao velika prednost. Dok su njegove kolege još spavale, Aleksandar bi već završavao veći dio posla. Puno rada i zdrave navike stvorili su odgovornog pojedinca, koji će postati uspješan u svom poslu do kraja života. Godine 1906. diplomirao je sa najboljim ocjenama. Lični život i karijera Aleksandar Fleming planirao je postati hirurg, ali privremeni položaj u Odjelu za inokulaciju u Bolnici „St. Mary’s“ odveo ga je na put prema tada novom području, bakteriologije. Tamo je razvio svoje istraživačke vještine u oblasti vakcinacije, kao asistent bakteriologa i imunologa sir Almrota Rajta (Almroth Edward Wright), čije revolucionarne ideje u polju vakcina i imunologije predstavljaju tada sasvim novi pravac liječenja. U privatnoj praksi, kao venerolog, radio je u periodu od 1909. do 1914. godine. U braku je bio sa Sarom Merion MekElroj (Sarah Marion McElroy), medicinskom sestrom iz Irske. Imali su sina Roberta, koji se isto bavio medicinom.

U to vrijeme, kao jedan od prvih ljekara, primjenjivao je „arsphenamine (Salvarsan)“, lijek za liječenje sifilisa. U isto vrijeme radio je i kao profesor na Univerzitetu „St. Mary“. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Fleming je služio u činu kapetana u Medicinskom korpusu Kraljevske vojske. Radio je kao bakteriolog, proučavao infekcije rana u improvizovanom laboratoriju koji je postavljen u Boulogneu u Francuskoj. Tamo je, kroz svoje istraživanje Fleming otkrio da su antiseptici, koje su obično koristili u to vrijeme, radili više štete nego koristi, jer su narušavali imunitet, te tako nisu imali sposobnost da razgrade štetne bakterije. Više vojnika je umiralo od antiseptičkog liječenja, nego od infekcija koje su pokušavali uništiti. Fleming je preporučio da se, radi efikasnijeg liječenja, rane jednostavno održavaju suhe i čiste. Međutim, njegove su preporuke u velikoj mjeri zanemarivane. Vraćajući se u „St. Mary’s“ nakon rata, 1918. godine, Fleming je preuzeo novu funkciju: pomoćnik direktora Službe za inokulaciju.