Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Roditeljska dilema: Kada je pravo vrijeme za početak pranja zuba kod beba?

    Roditeljska dilema: Kada je pravo vrijeme za početak pranja zuba kod beba?

    Kada je pravi trenutak da krenemo s higijenom usta i zuba kod djece? Odgovor stomatologa je vrlo jasan: “Od prvih dana bebinog života!”

    “Poželjno je da majke posle svakog dojenja prebrišu bebina usta i jezik gazom natopljenom mlakom vodom. Postoje i vlažne maramice za jednokratnu upotrebu baš za ovu namjenu”, kaže za N1 Srbija dr. Natasa Vukadinović, specijalistica ortopedije vilica.

    Liječnica savjetuje kada niknu prvi zubi treba krenuti s četkicama koje sadrže mekana ravno sječena vlakna kako bi se uklonile naslage hrane/ plak i biofilm/, a da ne ozlijedimo okolna meka tkiva.

    “U ovom uzrastu djeci to izgleda kao igra. Ponekad će pružati otpor, ali roditelji ne trebaju odustati. Od roditelja se očekuje da postepeno i strpljivo uče djecu pravilnom pranju zuba”, kaže naša sugovornica.

    Ona dodaje da već u drugoj godini dijete može na prvi pregled kod stomatologa. Poželjno je da stomatolog ima sposobnost prilagođavanja individualnim osobinama djeteta, da posjeduje empatiju, toleranciju i fleksibilnost.

    Pranje zuba je obveza i dužnost roditelja do djetetove 10 godine života.

    Važnost mliječnih zubića

    Prema riječima liječnice Vukadinović mliječni zubi su podjednako važni kao i stalni zubi. Neophodni su za pravilni razvoj govora, vilica i lica. Nema boljih čuvara prostora za nicanje stalnih zuba.

    “Kada govorimo o oralnom zdravlju kod djece, nemoguće je ne spomenuti prehranu. Navikavati dijete na namirnice koje su dobre za zube i za cijeli organizam – jogurt, svježe voće i povrće, mlijeko, nemasni sir, voda. Dani s nezdravom hranom su realnost. Ništa strašno! Pokušajte ograničiti i smanjiti takve obroke”, kaže naša sugovornica.

    Dodaje da je potrebno savjetovati roditelje da krajem prve godine bebe pokušaju navikavati na čašicu za bebe, a početkom druge godine polako ih odvikavati i od flašice.

    Proizvode bogate šećerom ograničiti na razumne količine, a posebno je važno izbjegavati ih pred spavanje.

    “Volim djeci reći da se čist zubi se ne može pokvariti! Poslije pojedenog slatkiša, ako već nisu u prilici oprati zube, treba ih isprati vodom”, kaže dr. Vukadinović.

    Ona dodaje da veliki problem predstavlja i sjedenje djece više sati za računalom uz ispijanje sokova i grickanje slatkiša, pa su ima šećeri konstantno prisutni u ustima što u kratkom roku dovodi do nastanka zubnih kvarova.

    “Zube peremo onoliko dugo koliko je potrebno da budu čisti. Četkice je potrebno mijenjati svakih 6 mjeseci, zbog oštećenja vlakana i zadržavanja bakterija između njih”, savjetuje liječnica.

    Liječnica na kraju podsjeća da male rutine mogu napraviti velike i pozitivne promjene.

    Prema riječima liječnice, djeca u početku trebaju koristiti klasične četkice prilagođene njihovom uzrastu i što ranije ovladati tehnikama pravilnog pranja zuba.

    “Primjećujem da djeca nedovoljno i kratko žvaću hranu, samim tim vilice se slabije razvijaju, mliječni zubi se sporije mijenjaju stalnim, mišići usana, obraza i jezika ne mogu se pravilno razvijati. Može doći do problema s gutanjem i izgovorom pojedinih glasova. Suradnja s logopedom je poželjna”, rekla je.

    Problemi razvoja vilica, pozicije jezika i disanja na usta već kod predškolske djece mogu se u velikoj mjeri suzbiti silikonskim funkcionalnim aparatima. Oni u početku djeci služe za vježbanje – interaktivna igra dijete roditelj. Kasnije oni počinju nositi aparatiće za zube i relativno se jednostavno navikavaju na njih, zakljucuje dr. Nataša Vukadinović.

    Program N1 

  • Dronovi s defibrilatorima spašavaju ljudske živote

    Dronovi s defibrilatorima spašavaju ljudske živote

    Istraživači s Instituta Karolinska istražuju ideju slanja dronova opremljenih automatiziranih eksternih defibrilatora prema pacijentima koji su doživjeli srčani zastoj umjesto ambulantnog vozila te su ustanovili da su u više od polovine slučajeva dronovi brži za tri minute.

    U većini slučajeva u kojima pacijent doživi srčani zastoj, defibrilator dostavljen pomoću drona je iskorišten za sprečavanje pogoršanja stanja ili smrti.

    “Korištenje defibrilatora je najvažniji faktor u spašavanju života. Koristimo dronove opremljene defibrilatorima od ljeta 2020. godine, a studija je pokazala da dronovi stižu na lokaciju nekoliko minuta prije ambulantnih vozila. Ovo vrijeme omogućava ljudima da koriste defibrilatore na mjestu događaja u nekoliko slučajeva”, rekao je glavni istražitelj Andreas Claesson.

    Zastoj srca je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se događa kada srce iznenada prestane kucati. To se može dogoditi kao rezultaat infarkta, aritmija ili drugih srčanih poremećaja. Kako bi se sačuvao život osobe, potrebna je hitna intervencija.

    Korištenje defibrilatora je jedna od najvažnijih intervencija u slučaju zastoja srca. Defibrilacija je medicinska procedura u kojoj se terapeutska doza električne energije dostavlja u srce s ciljem uspostavljanja normalnog srčanog ritma. Defibrilatori se rutinski koriste u ovu svrhu na javnim mjestima, u domovima, kao i u bolnicama. Zbog toga je njihova isporuka na lokacije gdje je došlo do srčanog zastoja od ključne važnosti.

    Institut Karolinska testira ideju slanja dronova s defibrilatorima istovremeno s ambulantnim vozilima s ciljem smanjenja vremena dolaska na lokaciju i to čini od 2020. godine. U projektu je učestvovalo 200.000 ljudi u Švedskoj, a prvi rezultati dobijeni tokom ljeta 2020. godine pokazali su da je koncept održiv i siguran.

    Dronovi su korišteni za isporuku defibrilatora u 55 slučajeva sumnje na srčani zastoj, a u 37 navrata (67 posto) su stigli prije ambulantnog vozila i to u prosjeku 3 minute i 14 sekundi.

    “Naše istraživanje pokazuje da je moguće isporučiti defibrilator dronovima te da se to može obaviti nekoliko minuta prije dolaska vozila hitne pomoći”, jasan je bio Claesson.

    Dodao je da, zbog uštede vremena, centar za hitnu medicinsku pomoć može dati instrukcije osobi koja je pozvala hitnu pomoć kako da preuzme i koristi defibrilator u nekim situacijama prije dolaska medicinske ekipe.

    izvor: klix.ba

  • Video / Predivan prizor sa Borove glave

    Video / Predivan prizor sa Borove glave

     

    Preko 100 konja na Borovoj glavi, na magistralno putu između Šujice i Livna, izašlo je na cestu lizati sol po putu. Oprezno vozite kako ne bi ugrozili ove plemenite životinje.
    Snimak su portalu Bugojno danas  ustupili momci iz benda Hiljadarka bend.
  • Počinje izvlačenje broda koji skriva najveće blago u istoriji

    Počinje izvlačenje broda koji skriva najveće blago u istoriji

    Brod za koji se vjeruje se da čuva najveće pomorsko blago u istoriji, uskoro bi mogao biti izvučen na površinu.

    Ovaj španski brod zovu ”majkom svih brodoloma” i ”svetim gralom brodoloma”, a o njemu je pisao i Gabriel García Márquez.

    Radi se o ostacima više od 300 godina stare španske galije San José, koja je potonula kod obale Kolumbije,

    Jedan od glavnih ciljeva kolumbijskog predsjednika Gustava Petra je da se barem dio broda izvadi na kopno do kraja njegova mandata 2026. godine. Međutim, čini se da je najava izvlačenja olupine iz Karipskog mora, koja čuva oko 200 tona zlata, srebra i smaragda, uzburkala mnoge duhove.

    Zasad su se javile najmanje četiri zainteresovane stranke koje tvrde da bi upravo one trebale polagati pravo na nagradu. Uz kolumbijsku vladu, koja tvrdi da je blago broda San José njeno jer je brod potopljen u kolumbijskim vodama, pravo vlasništva između ostalih traže i španska vlada i jedna američka kompanija.

    I  Bolivija takođe polažue pravo na sadržaj olupine, koja je otkrivena 2015. zahvaljujući kolumbijskoj mornarici u blizini luke Kartagine.

    Britanska kraljevska mornarica potopila je špansku galiju 8. juna 1708. godine tokom rata za špansko nasljeđe, a njegova lokacija ostala je nepoznata puna tri vijeka.

    izvor: nezavisne.com

  • Povrtna supa za dobro zdravlje u hladnim zimskim danima

    Povrtna supa za dobro zdravlje u hladnim zimskim danima

    Želite li održati dobro zdravlje u hladnim zimskim danima, prije svega trebate znati koja hrana štiti i njeguje vaš organizam tokom hladne sezone.

    Zimi smo češće bezvoljni, umorni i najradije bismo samo bili unutar svoja četiri zida.
    Upravo su umor i manjak energije simptomi koje možete protumačiti kao upozorenje vašeg tijela da morate promijeniti prehranu.

    S godišnjim dobima savjeti o ishrani mijenjaju se, a za zimsko razdoblje, uz standardne preporuke (korjenasto povrće, patlidžan, krompir, citrusno voće, mahunarke), blagotvorno je jesti variva, posebice supe i čorbice. Jela “kašikom” najbolji su odabir u hladnim danima, pa svakako nastojte konzumirati jednostavne supice od povrća, mahunarki i žitarica. Krepke zimske supe griju organizam, ali i štite od sezonskih bolesti.

    Jednostavnu supu možete pripremiti od kelja.
    Potrebna vam je glavica luka, dva krompira, mrkva, dvije šoljice kelja, dvije kašike prosa, četiri šoljice temeljca, a začiniti je valja po ukusu. Narežite sitno luk i kratko popržite, pa dodajte krompir narezan na kockice, narezanu mrkvu, kelj i proso. Sve sastojke dinstajte pet minuta, pa podlijte vrućim temeljcem i posolite.
    Zajedno kuhajte 20 minuta i na kraju dodajte začine po želji. Ova supa ne sadrži masnoće, a prepuna je vitamina i blagotvorna zimi.

    izvor:akter.ba

  • Prije tri godine preminuo bard regionalnog glumišta Mustafa Nadarević

    Prije tri godine preminuo bard regionalnog glumišta Mustafa Nadarević

    Na današnji dan 2020. godine, preminuo je bosanskohercegovački, hrvatski i regionalni pozorišni i filmski glumac i režiser Mustafa Nadarević.

    Rođen je u Banjoj Luci 2. maja 1943. godine iz koje je, usljed bombardiranja grada, s porodicom odselio u Zagreb, gdje je pohađao prvi razred osnovne škole. Potom se Nadarevići sele u Bosanski Novi, gdje ostaju sedam godina, a zatim sele u Rijeku, gdje Mustafa završava gimnaziju i pravi prve glumačke korake u pozorišnoj grupi “Viktora Cara Emina”. Na studij odlazi u Zagreb, gdje diplomira na Akademiji dramskih umjetnosti i počinje glumiti na sceni Zagrebačkog kazališta mladih.

    Od 1969. do 2018. godine bio je član drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a gostovao je u HNK “Ivan pl. Zajc” u Rijeci, u HNK u Splitu te na Dubrovačkim ljetnim igrama.

    Ostvario je brojne pozorišne, televizijske i filmske uloge. Naročito se proslavio ulogom ujaka u filmu “Otac na službenom putu”, te ulogama u filmovima “Miris dunja”, “Već viđeno”, “Glembajevi”, “Praznik u Sarajevu”, “Gluvi barut”, “Savršeni krug”…

    Izet Fazlinović

    Posljednjih godina regionalna publika je najviše uživala pored tv-ekrana gledajući Nadarevića u ulozi Izeta Fazlinovića, u veoma popularnoj bosanskohercegovačkoj tv-seriji “Lud, zbunjen, normalan”.

    Osim toga, Mustafa je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu predavao dvije godine, a na sarajevskoj jedan semestar. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom.

    Početkom 2020. godine otkrio je da se bori s rakom pluća, a iste godine je preminuo u Zagrebu, u 78. godini života.

  • Zašto je Mars već desetak dana nevidljiv

    Zašto je Mars već desetak dana nevidljiv

    Fenomen „nevidljivi Mars“ se dešava zahvaljujući solarnoj konjunkciji: periodu tokom kojeg Sunce zaklanja Mars i Zemlju jedno od drugog. To se dešava u prosjeku na svakih 25 mjeseci, a ove godine, traje od početka novembra do početka decembra. „Djeluju kao plesači sa dve strane ogromne vatre, dve planete su tokom tog plesa privremeno nevidljive jedna drugoj“, objasnili su u Nasi.

     

    Током периода конјункције је тешко, а некада и немогуће размењивати информације

    Tokom perioda konjunkcije je teško, a nekada i nemoguće razmijenjivati informacije

    Zemlja i Mars dožive fenomen konjunkcije svake dve godine, a portal space.com piše da su dve planete u proseku udaljene 225 miliona kilometara – ali tokom solarne konjunkcije, bivaju razdvojene na udaljenosti od oko 380 miliona kilometara.

    Solarna konjunkcija utiče i na rad stručnjaka Nase koji su zaduženi za komuniciranje i slanje signala svemirskim letjelicama na Marsu

    „Nemoguće je predvidjeti koje informacije mogu biti izgubljene zbog smetnji usljed naelektrisanih čestica sa Sunca, a ta izgubljena informacija bi potencijalno mogla da ugrozi funkcionisanje svemirskog broda. Zato, prije solarne konjukcije, inženjeri šalju uputstva za dve nedjelje i čekaju“, saopšteno je iz Nase.

    Moratorijum 2023. na komandovanje svemirskim brodovima na Marsu traje do 25. novembra, dodaju iz Nase.

    Ali naučnici su naglasili da to ne znači da su misije na Marsu dobile slobodne dane.

    „Naši cijeli timovi misije proveli su mjesece pripremajući liste obaveza za sve naše svemirske letjelice na Marsu“, rekao je Roj Glejden, menadžer mreže Mars Relay Network iz Nase.

    Tokom perioda konjunkcije je teško, a nekada i nemoguće razmjenjivati informacije, kako među Marsovim orbiterima, tako i rovera na površini i zemaljskih stanica, jer solarna korona, ili ređe – disk Sunca, ometaju radio-komunikaciju.

    izvor: rts.rs

  • Ovo je, kažu, bio Titov omiljeni kolač

    Ovo je, kažu, bio Titov omiljeni kolač

    Za Josipa Broza Tita pričalo se da je veliki gurman, kao i da se, uprkos dijabetesu, nije mogao odreći slatkog.

    Za prve dvije tvrdnje moguće je pronaći dokaze po fotoarhivama, a poneki detalj još se tu i tamo pojavi kroz svjedočanstva njegovih savremenika koji su još živi, poput njegovog nekadašnjeg kuvara koji je prije nekoliko godina ispričao za jedan dnevni list kakve je sve specijalitete pripremao za doživotnog predsjednika bivše države.

    A da je jako volio slatko, odnosno barem jedan kolač, uvjeravaju nas objave na društvenim mrežama i pojedinim medijima “u regionu” pa se tako u posljednje vrijeme piše da je Tito obožavao poslasticu s orasima, čokoladom i kafom. Navodno je recept dugo bio dobro čuvana tajna. Sada, očito, više nije, piše Slobodna Dalmacija.

    Bio to zaista Titov najdraži kolač ili ne, recept podsjeća na kolače kakvi su nekad bili jako omiljeni na ovim prostorima.

    Sastojci:

    Kora:

    • 4 jaja
    • 200 g šećera
    • 1 vanilin šećer
    • 100 g mljevenih oraha
    • 5 kašika kuvane kafe
    • 5 kašika brašna
    • 1 prašak za pecivo
    • 3 kašike ulja

    Fil:

    • 400 ml mlijeka     ​
    • 200 g maslaca
    • 100 g otopljene čokolade
    • 10 kašika šećera
    • 5 kašika brašna
    • 3 kašike mljevenih oraha
    • 2 žumanca
    • 1 vanilin šećer

    Ukras:

    • malo čokolade
    • malo mljevenih
    • oraha

    Priprema:

    Za koru odvojite bjelanca od žumanaca. Bjelancima dodajte 100 g šećera pa sve dobro izmiksajte. Žumancima dodajte 100 g šećera pa i to izmiksajte. U smjesu sa žumancima dodajte 5 kašika hladne kafe, 100 g oraha, 5 kašika brašna s praškom za pecivo i 3 kašike ulja pa sve dobro promiješajte ina kraju pažljivo umiješajte u snijeg od bjelanaca. Smjesu sipajte u posudu za pečenje i pecite u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko pola sata.

    Za fil mlijeku dodajte 5 kašika brašna i 2 žumanca pa sve kuhajte uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Pustite da se ohladi.

    Izmiksajte maslac, šećer i vanilin šećer pa im dodajte otopljenu čokoladu. Sve dobro izmiješajte pa pomiješajte s ohlađenim kuhanim filom.

    Kada je tijesto pečeno, izvadite koru i ostavite da se ohladi pa po njoj ravnomjerno rasporedite fil i ostavite da se stegne. Ukrasite narendanom čokoladom i mljevenim orasima pa izrežite na kocke i poslužite.

  • Bijeli luk može imati velike posljedice po zdravlje: Stručnjak objasnio i kada

    Bijeli luk može imati velike posljedice po zdravlje: Stručnjak objasnio i kada

    Luk je gotovo neizostavan sastojak domaćih jela. Neki ga vole više, neki manje, ali činjenica je da svakom specijalitetu daje poseban, bolji šmek.

    Osim kao sastojak u obrocima, mnogi ga konzumiraju i kao salatu. Međutim, u narodu se vjeruje da luk, posebno bijeli pomaže i kao lijek.

    Zbog toga ga mnogi uzimaju na svoju ruku, jedu u neprimjerenim količinama i na način na koji to nije preporučljivo.

    Stručnjaci su napokon dali odgovor na pitanje da li je bijeli luk zdrav kao što se mislilo:

    “Mnogo poziva dobijamo od pacijenata koji imaju tegobe zbog visokog pritiska, ali često ustanovimo da nisu uzimali adekvatnu terapiju.

    Nipošto ne treba na svoju ruku smanjivati ili povećavati doze, a naročito ne treba koristiti prirodna ljekovita sredstva bez konsultacije sa doktorom, objašnjava doktorica Ivana Stefanović na RTS.

    Kako tvrdi, ljudi su često čitajući neprovjerene tekstove na internetu sami konuzumirali bijeli luk i to na neadekvatan način kojim su ugrozili svoje zdravlje.

    “Imali smo slučajeve da ljudi čitaju razne savjete na internetu i primjenjuju ih, a onda nam se javljaju sa raznim simptomima. Tako se raširio neki recept po kojem treba gutati po cijelu čehnu bijelog luka.

    To za posljedicu ima užasne bolove u želucu, treba nam vremena da ustanovimo otkud te tegobe, a onda otkrijemo da su gutali bijeli luk.

    To može da ih dovede dotle da budu disfunkcionalni i po 48 sati”, objasnila je Ivana Stefanović.

    Radiosarajevo.ba

  • Međunarodni dan muškaraca

    Međunarodni dan muškaraca

    Ciljevi proslave Dana muškaraca uključuju fokusiranje na zdravlje muškaraca i dječaka, poboljšavanje rodnih odnosa, promoviranje spolne ravnopravnosti

    Danas se obilježava Međunarodni dan muškaraca (MDM), godišnji događaj koji je inauguriran 1999. godine na Trinidadu i Tobagu. Ovaj dan je s popratnim zbivanjima stekao podršku mnogih pojedinaca i grupa te se slavi u više od 50 zemalja u Australiji, na Karibima, u Sjevernoj Americi, Aziji, Evropi, Africi te Ujedinjenim nacijama.

    Ciljevi proslave Međunarodnog dana muškaraca uključuju fokusiranje na zdravlje muškaraca i dječaka, poboljšavanje rodnih odnosa, promoviranje spolne ravnopravnosti, te isticanje pozitivnih muških uzora. Prilika je to za naglašavanje diskriminacije prema muškarcima i dječacima te proslavu njihovih postignuća i doprinosa, naročito za njihove doprinose zajednici, porodici, braku i skrbi za djecu.

    avaz