Category: Magazin

  • Jabuka tjera doktora iz kuće

     

    Jabuka je kraljica ne samo zimskog voća nego i svih godišnjih doba. Malu riznicu sastojaka koji pozitivno utječu na organizam pronaći ćete u jabuci. Naime, sadrži i do 90 posto vode u kojoj su otopljene različite tvari, a prolazi kroz želudac u roku od 15 do 20 minuta, stoga se njena konzumacija preporučuje prije ili nekoliko sati nakon obroka.

    Jabuka sadrži ugljikohidrate, vlakna, vitamin C te vitamine A, E, B1, B2, B6 i beta-karoten. Također, sadrži i minerale, kalij, kalcij, fosfor, magnezij i željezo.

    Jabuka potiče imunološki sistem i vrlo je učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i utjecaja slobodnih radikala, stoga odlično štiti od prehlade, a dokazano je i da preventivno djeluje na pojavu tumora, prije svega debelog crijeva.

    Odlična je i kod problema s probavom, sprečava nakupljanje štetnih tvari u krvi, snižava povišeni holesterol i začepljenje krvnih žila, smanjuje rizik od pojave tromboze i ateroskleroze, a pozitivno djeluje i na rad srca.

  • Kesten – riznica vitamina i saveznik u mršanju

    Jesen je stigla, a s njom i sezona mnogima omiljene poslastice – kestenja. Miris pečenog kestena koji se širi ulicom svima nam je dobro poznat, ali možda ne znate sve prednosti koje kesten ima po zdravlje.

    Pripada grupi orašastih plodova, ali za razliku od oraha, badema i lješnjaka, sadrži manje masti, visok procenat skroba i vitamin C. Blago je slatkastog okusa i ima široku primjenu u kulinarstvu. U prodavnicama zdrave hrane može se naći i kestenovo brašno koje se koristi za pravljenje hljeba i peciva.

    Poznato je više različitih vrsta kestena, ali se uopšteno dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva.

    Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih mješavina.

    Možda vam bude interesantno: Evo kako spriječiti i liječiti proširene vene

    Izbor, čuvanje i nutritivna vrijednost

    Kesten je u prodaji od oktobra do marta. Pri kupovini kestena birajte veće plodove koji su sjajni i bez rupica na ljusci.Pošto kesten spada u grupu orašastog voća, treba posebno voditi računa o njegovom skladištenju. Podložan je oksidaciji kada masti dođu u kontakt sa vlagom i vazduhom.

    Kada se kupuje kesten u ljusci, potrebno je osetiti njegovu težinu i odstraniti kestenaste orahe koje je zahvatila buđ. Treba ga čuvati u frižideru, te ga iskoristiti u roku od dvije sedmice.

    Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kcal. Iako je plod kestena vrlo hranljiv, dosta se teško vari. Zanimljivo je da pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka.

    Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama. Bjelančevine im nisu jača strana, ali su zato vrlo bogati skrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno.

    Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6. Takođe su i dobar izvor kalijuma i folne kiseline te prehrambenih vlakana neophodnih za pravilno funkcionisanje probavnog sistema.

    Kesten kao lijek

    Brzo zasićuje – Zbog visokog sadržaja biljnih vlakana i složenih ugljenih hidrata, kesten brzo izaziva osjećaj sitosti. Naravno, to je poželjno u kontroli težine.

    Dobar za zube i kosti – Zbog kombinacije kalcijuma, fosfora i magnezijuma ima izuzetan uticaj na zdravlje kostiju i zuba.

    Stimuliše funkcije nervnog sistema – Bogat mineralima i vitaminima B grupe, pospješuje dobro zdravlje nervnog sistema i sprečava neurološke promjene i oboljenja.

    Koristan u ishrani dijabetičara – Zbog spore apsorpcije ugljenih hidrata i nepodizanja naglo insulina u krvi, koristan je u ishrani dijabetičara.

    Sadrži sve esencijalne amino kiseline – Ovo je posebno značajno za osobe koje su na veganskoj ishrani, stare osobe i sportiste.

    Brašno od kestena je namirnica bez glutena – Ovo ga čini idealnim u ishrani osoba sa celijakijom i osoba u različitoj mjeri osetljivih na gluten.

    Kesten je dobar u borbi protiv anemije – Sa visokim je sadržajem govožđa i u kombinaciji sa nekim svježim voćem (zbog vitamina C) pomaže kod anemije i umora.

    Kesten ima efekat kardio-štita – Time što sadrži dobre masnoće i obezbjeđuje dobru proporciju omega 3 i 6 masnih kiselina, kesten štiti srce.

    Dobar za osobe sa visokim krvnim pritiskom – Zbog niskog sadržaja natrijuma a visokog kalijuma, odličan je u ishrani osoba koje boluju od hipertenzije. Njegovo diuretično dejstvo, čini ga pogodnim za osobe kod kojih se zadržava voda u organizmu.

    Čuva crijevni sistem i imunitet – Bogat biljnim vlaknima, omogućava dobar rad crijevnog sistema, dobro stanje bakterijske flore, sprečava konstipaciju i poremećaje crijeva što sve zajedno blagotvorno djeluje i na imunitet.

    Čaj od lista kestena – je poznati narodni lijek protiv tegoba sa disajnim sistemom poput bronhitisa i astme. Napravite ga tako da stavite šaku svježeg lišća ili pola šake suhog lišća kestena na pola litre vruće vode i pustite da odstoji. Možete piti tri šoljice dnevno. Čaj možete i grgljati kod prehlade i upale grla.

    Kora i drvo kestena se zbog bogatstva taninima upotrebljavaju kao adstrigensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože)

    Med od kestena – vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti. Ovaj ljekoviti proizvod ima izraženo antiupalno i antibakterijsko djelovanje.

    Rese kestena – koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih povreda kože.

    Kuhani plodovi – pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.

    Priprema kestena

    Gastronomska primjena ide mnogo dalje od pukog uživanja u kuhanim ili pečenim kestenima. Od njih možete napraviti ukusnu krem čorbu ili svima poznati kesten pire, koji smo vam mi pravili čak dva puta.

    Pronašli smo još jedan savršen recept za čorbu u koju smo pored kestena stavili i korjenasto povrće. Šta smo sve koristili od sastojaka i kako smo je pripremili, pronađite u nastavku.

    Čorba od kestena i korjenastog povrća

    Sastojci:

    • 3 kašike ulja po izboru
    • 1 mljevena mrkva
    • 1 mljeveno rebro celera
    • 1 mljeveni luk
    • 6 šoljica povrtnog temeljca
    • 1/4 šoljice nasjeckanog svježeg peršuna
    • 1/4 kašičice klinčića
    • 2 lista lovora
    • pola kile oguljenih pečenih kestena
    • 1/4 šoljice nezaslađenog sojinog mlijeka
    • so i biber

    Priprema:

    Lagano dinstajte mrkvu, celer i luk osam do 10 minuta. Dodajte povrtni temeljac i dobro promiješajte. Dodajte peršun, klinčić, lovor i kestenje. Dok zavrije, pustite da se kuha oko 30 minuta.

    Nakon toga izmiješajte čorbu, dodajte sojino mlijeko i pustite da opet zavrije. Posolite i pobiberite I vasa topla jesenja čorba je spremna za konzumiranje.

    Salata od kestena, narandži i mandarina

    Sastojci:

    • 700 grama narezanog kuhanog kestena
    • 250 grama narezanih mandarina i narandži
    • ¼ šoljice tamari ili soja sosa
    • 1-2 kašičice javorovog ili agava sirupa
    • 2 kašičice soka limete ili limuna
    • sjemenke nara ili listići badema za ukras

    Priprema:

    Pomiješajte tamari (ili soja sos) i sirup agave (ili javorovo) sa sokom limete. Dodajte ostalim sastojcima te dobro izmiješajte. Po želji dodajte još sirupa ili soka mandarine. Poslužite u čašama. Salatu možete ukrasiti sjemenkama nara ili listićima badema.

  • Musk tvrdi da će za izgradnju prvog grada na Marsu biti potrebno 1.000 Starshipa i 20 godina

    Radi se o dugoročnoj Muskovoj viziji te planovima njegove kompanije da učini ljude interplanetarnom vrstom. On je rekao da lansiranje rakete Starship košta 2 miliona dolara, a da bi održivi grad na Marsu postao stvarnost, SpaceX mora napraviti i lansirati oko 1.000 Starshipa koji će transportovati teret, infrastrukturu i posadu na Mars u periodu od 20 godina. Udaljenost Marsa bi realno dozvoljavala jedan let svake dvije godine.

    Musk je govorio i o količini tereta koji Starship može ponijeti. Njegov dizajn je prilagođen tako da se maksimizira ponovna upotreba, a Musk je kazao da Starship u idealnim uslovima može letjeti do tri puta dnevno. Taj broj znači više od 1.000 letova godišnje za Starship, a to znači da ukoliko bude 100 Starshipa koji mogu ponijeti 100 tona u orbitu, onda će na godišnjem nivou SpaceX moći u orbitu lansirati do 10 miliona tona godišnje.

    Ako se uzmu u obzr sve letjelice koje su trenutno operativne i transportuju teret, ukupno se godišnje može transportovati samo 500 tona tereta. Rakete Falcon kompanije SpaceX transportuju polovinu tog tereta.

    Prije nego se napravi održivi grad. potrebno je da se obavi let s posadom na Crvenu planetu. Međutim, sada se čeka povratak astronauta na Mjesec, NASA je postavila rok do 2024. godine. SpaceX se nada da će na lunarnu površinu spustiti svoj Starship do 2022. godine kako bi pomogao u pripremama za slijetanje astronauta.

    U prošlosti je Musk također spominjao misiju odlaska posade na Mars 2024. godine, ali se taj rok čini preambicioznim.

    izvor: klix.ba

  • Rijetka, brza i popularna: U Bužimu se prodaje najskuplja mačka na svijetu

    Već nekoliko mjeseci na jednom bh. internet oglasniku prodaju se F1 Savannah mačići. Kako navodi oglašivač iz Bužima, Savannah je naijinteligentnija i najbrža mačka na svijetu sa nevjerovatim akrobatskim sposobnostima, a pri tom hipoalergijska, što je naslijedila od Servala.

    Ovo je, kako se dalje dodaje, jedna od najrjeđih i najskupljih mačaka na svijetu. Navedeno je da je cijena ženki Molly i Momm 20.000 eura, a mužjaka Marka i Mallyja 16.000 eura.

    – Mačići su vrlo ljubazni s djecom i ostalim kućnim ljubimcima kao što su ptice i psi i ostale kućne mačke. Oni su najbolji bijeli mačići Grand Savannah F1, rijetka vrsta Savannah Kittensa. Mačke zapravo čine i dobre kućne ljubimce, zbog svoje nezavisne prirode i opće čistoće. Sada je najpopularniji ljubimac na svijetu, i to zasluženo – navodi, između ostalog oglašivač.

    Uz oglas stoje brojni upiti, uglavnom u šaljivom tonu, pa prodavca tako pitaju “koliko jezika govori”, “šta ima od fakulteta”, “do kada je registovana”…

    Savannah mačke nose titulu najskupljih mačaka ljubimaca na svijetu. Naime, da bi uzgajivač dobio leglo praktički mora križati dvije različite vrste što nije jednostavno. Za postići tako nešto potrebno je nekoliko godina i puno novaca. Zato su Savannah mačke izuzetno rijetke i skupe.  Uglavnom ih kao ljubimce drže bogataši kojima je ova mačka statusni simbol.

    Izvor:  Faktor

  • Godišnje doba u kojem ste se rodili otkriva vaš najjači adut

    Kao što se godišnja doba razlikuju i imaju svoje specifične ljepote i kvalitete, tako se i ljudi razlikuju u nekim stvarima ovisno o tome u koje doba godine su rođeni.

    U koje doba godine ste se vi rodili?

    Proljeće

    Vi ste dobra duša koja voli pomagati bližnjima i rado će ih saslušati. Ljudi kojima ste okruženi često vas smatraju svojim spasiocem i često izmamite osmjehe na njihova lica. Lako sklapate prijateljstva. Skromni ste i imate veliku želju promijeniti svijet nabolje. Vaš najjači adut je veliko srce.

    Ljeto

    Vi ste nadareni probleme rješavati s lakoćom i vrlo ste neovisni. Maštoviti se i cijenite trenutke u kojima se možete opustiti. Pozitivni ste i ljudi se vole družiti s vama. Istina vam je jako važna i izbjegavate lagati ljudima koje volite. Vaš najjači adut je snalažljivost.

    Jesen

    Prije donošenja bilo kakve odluke, vi ćete sve dobro proanalizirati i isplanirati. Uvijek ste pomalo oprezni i lako prepoznajete laž od istine. Kada razgovarate s ljudima, volite voditi dubokoumne razgovore i nemate problema reći im sve – bilo to dobra ili loša vijest. Vrlo ste otvoreni, iskusni i znate davati kvalitetne savjete. Vaš najjači adut je oštroumnost.

    Zima

    Kada vas neko traži neku uslugu, teško vam je reći “Ne”. Također, kada nekoga zavolite, u stanju ste ga voljeti do kraja života i davati mu se potpuno. Mnogi vas smatraju jako dobrim prijateljem i cijene vaš karakter. Odličan ste domaćim i ljudi vam rado dolaze u posjete. Kako što ste velikodušni i inače u životu, tako ste darežljivi i kada su vaši gosti u pitanju, otkriva portal meowgag.com. Vaš najjači adut je velikodušnost.

  • Kad postane neprijatelj: Da li pijete previše vode?

    Poznato je da je voda neophodna za život i normalno funkcionisanje organizma.

    Ali, treba znati i da konzumiranje prevelike količine vode može negativno da utiče na zdravlje.

    Nutricionista Vedrana Dučkić ukazala je na opasnost koju vašem organizmu može prouzrokovati velika količina vode.

    Ona tvrdi da ukoliko pijete više vode nego što vaši bubrezi mogu podneti, možete poremetiti prirodnu ravnotežu natrijuma u krvi i izazvati hipohidraciju i hiperhidraciju, a posledice mogu biti i smrtonosne.

    – Kao što su poznate sve posledice dehidracije tela i hiperhidracija može štetno da deluje na organizam. Ako unosimo više vode od naših stvarnih potreba, telo će da izbaci višak putem bubrega. Međutim, problem je što se eliminisanjem viška vode gubi i deo natrijuma u plazmi, te dolazi do povećanja volumena unutarstanične tečnosti i nastaje oticanje ćelija svih organa, naročito mozga i pluća – kaže Vedrana.

    Simptomi hiperhidracije

    Najpre se javlja oticanje, te visok pritisak, mučnina, povraćanje, konfuzija, a može doći i do slabosti celog tela i grčenja mišića što dovodi do stanja hiponatremije.

    – Hiponatremija može da prouzrokuje trovanje vodom, komu ili smrt usred zastoja rada srca ili otkazivanja rada drugih vitalnih organa poput pluća i mozga – kaže Vedrana.

    Iako nema ničeg zabrinjavajućeg u tome da za vreme velikih vrućina popijemo veću količinu vode, problem je kada istu tu količinu pijete odjednom i prebrzo.

    Naime, bubrezi mogu probaviti tek oko pola litre vode po satu pa voda koju ne mogu izbaciti putem mokraće postaje opasna po zdravlje.

    – Količina vode je potpuno individualna i zavisi od čitavog nizu faktora zdravstvenog stanja pojedinca do fizičke aktivnosti i znojenja, mase tela, doba i pola. Kada bismo odjednom uneli šest litara vode u telo ta količina bi predstavljala tzv. letalnu dozu za vodu. Ali, ovoliku količinu nije moguće popiti odjednom, pa je verovatnoća postizanja letalne doze manje verovatna.

    Može li doći do trovanja i koje su preporučene doze?

    Mala je verovatnoća, ali da bismo unosili vodu u količinama koje će telo dovesti u stanje euhidracije, pripazite da ne dođe do hiperhidracije i gubitka elektrolita natrijuma, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma i cinka.

    Preporučeni unos vode

    za žene oko 2 litra vode dnevno

    za muškarce 2,5 litra vode i više dnevno.

    – S obzirom na to da se stvarne potrebe zaista razlikuju zbog zdravstvenog stanja pojedinca, ukupne energetske potrebe, nivoa fizičke aktivnosti, ove potrebe mogu znatno da se razlikuju i treba se individualno prilagođavati – navodi Vedrana.

    Potreba za tečnošću može da se izračuna na osnovu ukupne energetske celodnevne potrošnje kalorija. Preporuka je unositi 1 mL vode/kcal prosečne energetske potrošnje kod aktivnosti koje ne podrazumevaju jači fizički napor ili ekstremnije uslove okoline.

    – Međutim, promena intenziteta fizičke aktivnosti, kao i promene vremena, mogu znatno da utiču na preporučeni dnevni unos, pa to može iznositi i pet ili više litara dnevno kod sportista, a preporuka je i nadoknada elektrolita.

    Pratite boju svoje mokraće

    Tamna boja – dehidriranost.

    Svetla boja – preopterećenje bubrega.

    U rizične grupe spadaju bebe zbog svojih malenih organa, ali i trkači maratona.

  • Stari recept za bosanske lokume

    Sastojci koji će vam biti potrebni za bosanske lokume su:

    250 gr putera
    4 kašike šećera u prahu (ukoliko imate vanilin šećer u prahu, onda stavite dvije kašike običnog i dvije vanilin šećera u prahu)
    400 gr brašna
    2 kašike ulja

    Način pripreme:

    Puter koji je prethodno omekšao na sobnoj temperaturi stavite u dublju posudu, dodajte šećer u prahu i dobro izmiješajte kašikom. Dodajte još dvije kašike ulja da bi tijesto bilo prhko.

    Brašno dodajite postepeno, miješajte dok ne izradite tijesto. Tijesto ne treba stajati. U međuvremenu rernu zagrijte na 130 stepeni.

    Tijesto stavite na radnu površinu i napravite šest loptica od kojih ćete napraviti valjke. U svakoj loptici treba biti oko 80 grama kako bi vam lokumi bili jednaki.

    U tepsiju stavite papir za pečenje i redajte lokume te ih pecite na 120 stepeni jedan sat. Lokumi moraju ostati bijeli. Kada se lokumi uspeku pospite ih šećerom u prahu.

    Što duže stoje, lokumi su ukusniji. Služite ih uz kafu ili čaj. Prijatno!

  • Kako zimsko računanje vremena utječe na zdravlje

    Naše tijelo i mozak osjećaju svako pomjeranje sata na veoma izražen način, pa ako osjetite neku od tegoba o kojima bude riječi u tekstu znajte da je za to krivo pomjeranje sata.

    Naše tijelo i mozak reaguju na nivo dnevnog svjetla. U toku noći se luči hormon melatonin koji utiče na sve fiziološke procese u organizmu. Tokom dana se povećano luči hormon serotonin, poznat kao hormon sreće, koji takođe podstiče rad organizma. Pomjeranjem vremena, ovi procesi se remete.

    “Menjanjem vremena se poremeti bioritam koji reguliše celokupne funkcije tela. Da bi se bioritam nivelisao i vratio u normalu potrebno je izvesno vreme. Tegobe i promene u zdravstvenom stanju uzrokovane promenom satnice su potvrđene na ispitanicima koji imaju zdravstvene probleme”, rekla je za B92 doktorka Radmila Šehić.

    Sat se pomjera dva puta godišnje zbog ljetnog i zimskog računanja vremena. Tegobe najčešće osjete ljudi koji imaju neko hronično oboljenje i djeca jer njima treba mnogo više sna.

    “Najčešće se javlja poremećaj sna, dnevna pospanost, gubitak koncentracije, glavobolja, osećaj preskakanja srca, malaksalost, razdražljivost i značajan pad raspoloženja. Znamo da sada pada mrak već oko 17 časova, a leti je to tek oko 20 časova, a gubitak dnevnog svetla utiče na mentalno stanje u smislu usporenosti, gubitka volje što posledično utiče na celokupno zdravstveno stanje“, dodaje doktorka Šehić.

    Odrasloj osobi je potrebno sedam do osam sati kvalitetnog sna, a poremećajem i promjenom ritma dosta toga se u organizmu poremeti.

  • Omiljeni jutarnji napitak: Četiri zdravstvene prednosti turske kafe

    Kafa je nezaobilazan jutarnji napitak kod mnogih ljudi, a bez obzira kako je konzumirate, sadrži brojne pogodnosti za naš organizam.

    U nastavku saznajte o čemu se tačno radi.

    Malo kalorija 

    Dodavanje mlijeka, pavlake ili šećera u kafu može biti primamljivo, ali svi ovi dodaci sadrže kalorije.

    Ako pripremite šolju obične crne kafe, u njoj će se naći svega 5 kalorija i 0 grama šećera.

    Brži metabolizam 

    Kofein je prirodan dodatak za sagorijevanje masnoća, ali dodavanjem mlijeka i šećera u omiljeni napitak efekat se poništava.

    Takođe, istraživanja pokazuju kako crna kafa može ubrzati vaš metabolizam za 3-11 posto.

    Kafa je diuretik 

    Ako nakon konzumiranja kafe češće morate na toalet, sigurno znate i da je to potpuno normalno. Naime, kafa je diuretik koji čisti tijelo od štetnih toksina.

    Manji rizik od nekih vrsta raka 

    Laboratorijska istraživanja pokazala su kako fitohemikalije u zrnima kafe mogu da pomognu u kontroli rasta ćelija, te umanjuju razvoj ćelija raka. Naročito se to odnosi na rak jetre, prenosi kurir.rs

  • Posljednja bosanska kraljica napustila je Bobovac riječima: Zbogom ostaj, moja Bosno slavna

    Posljednja bosanska kraljica, ona koja je najviše zapamćena u narodu kroz brojne legende, pjesme i kazivanja, Katarina Kosača-Kotromanić umrla je na današnji dan 1478. godine.

    Legenda kaže da je, napuštajući Bobovac, kazala: ”Zbogom ostaj, moja Bosno slavna, i u tebi do tri dobra moja – pšenica s Liješnice, ribe iz Bukovice i voda s Radakovice, jer toga troga više na svijetu nema.”

    Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić rođena je 1425. u Blagaju kod Mostara, bila je žena bosanskog kralja i bana Stjepana Tomaša, proglašena blaženom, članica franjevačkog svjetovnog reda.

    U narodu se tradicionalno naziva posljednjom bosanskom kraljicom.

    Brak sa Stjepanom Tomašom Kotromanićem

    Katarina Kosača-Kotromanić rođena u porodici Jelene Jelene Balšić i Stjepana Kosače, koji je u januaru 1448. godine u povelji njemačko-rimskog cara Fridrika III nazvan “Herzogom”, što na njemačkom jeziku znači “vojvoda”. Stjepan Kosača je već i prije te povelje imao naslov Vojvode Humske zemlje. Njemu se, međutim, svidio njemački naziv titule vojvoda, pa ga u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u pohrvaćenu obliku “herceg od Svetog Save”. Odatle i potječe novi naziv Humske zemlje – Hercegovina.

    Dolazi iz humske velikaške porodice iz Hercegovine Kosače, otac joj je bio Stjepan Vukčić Kosača, braća su joj bila veliki vezir Osmanskog carstva Ahmed-paša Hercegović, također i Vladislav Hercegović Kosača, Vlatko i Stjepan te sestra Mara.

    Herceg Stjepan borio se za stabilnost Humske zemlje, pa je zbog turskih osvajačkih prijetnji s istoka održavao prijateljske odnose s rodom Kotromanića, hrvatskih kraljeva i banova u Bosni. Iz tih odnosa se javila simpatija, zatim ljubav i na koncu brak njegove kćeri, Katarine Kosače i uglednog prestolonasljednika Stjepana Tomaša Kotromanića. Tim brakom su Hercegovina i Bosna bile ujedinjene. Budući da je Stjepan Tomaš obećao papi da će iskorijeniti bogumile iz svoga kraljevstva, dvadesetdvogodišnja Katarina je postala postala rimokatolkinja.

    Stjepan Tomaš Kotromanić je postao kralj i ban Bosne te je s kraljicom Katarinom je imao dvoje djece: Sigismunda, Katarinu i treće dijete o kojem se gotovo ništa ne zna. Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu pokraj Kraljeve Sutjeske. Kralj Stjepan Tomaš umire 1461., a nasljeđuje ga njegov sin iz prethodnog braka Stjepan Tomašević. Kraljici Katarini je dan naslov kraljice majke i nastavila je živjeti na kraljevskom dvoru.

    Za života je podigla nekoliko kapela i crkava: Svetu Katarinu u Jajcu, Presveto Trojstvo u Vrilima kod Kupresa, franjevački samostan i crkvu Svete Kate u Kreševu i kod Fojnice u Kozogradu kapelu, crkvu sv. Marije u Grebenu (Krupa na Vrbasu), crkvu sv. Marije u „Virbenu“ (Vrbanja, Kotor Varoš)…

    Bijeg u Kozov grad

    Nakon turskog osvajanja Bosne godine 1463. Kraljica Katarina privremeno se sklanja u ljetnikovac “Kozov Grad” iznad Fojnice. Poslije suprugove smrti živjela je povučeno sa svojom djecom Katarinom i Sigismundom u Kozogradu i po legendi uupravo je s tog mjesta vodila odbranu zemlje.

    Legenda kaže da se s naopako potkovanim konjima povukla na Kupres, gdje j okupljala vojsku. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona a zatim do Dubrovnika. Za njen je odlazak vezana legenda o nastanku imena grada Zenice.

    U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila “pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva”, kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. I Dubrovnik je bio pod turskom prijetnjom. On je jakom diplomatskom aktivnošću i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio očuvati svoju neovisnost i slobodu, a Kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti “radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere”.

    Njezinu djecu Žigmunda i Katarinu su oteli Turci i prema sultanovoj naredbi, poslani su u Carigrad na njegov dvor.

    Katarina je umrla prirodnom smrću i pokopana je po islamskom obredu u Skoplju, gdje joj se i danas nalazi turbe koje je podigao utemeljitelj Sarajeva Isa-beg Isaković (jedna od rijetkih žena u čiju je čast sagrađena ovakva vrsta mauzoleja).

    U turskim izvorima princeza Katarina se spominje kao Tahiri Hanuma.

    Šimun je na sultanovom dvoru preodgojen u duhu islama i kasnije je ostvario važnu vojnu karijeru u Osmanskom carstvu. U povijesti je ostao zabilježen kao Ishak-beg Kraljević od Karasija.

    • Borba za Bosnu do posljednjeg daha - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Borba za Bosnu do posljednjeg dahaFoto: (Avaz)

    Upamćena do danas

    Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je na današnji dan u Rimu, a njeno tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu. Plemenite ljudske i vjerske vrline su joj priznate, kad je proglašena blaženom.

    U narodu je ostala upamćena do danas kroz brojne običaje, pjesme, kazivanja i legende. Žene u kraju Kraljeve Sutjeske i danas se pokrivaju crnim maramama kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom.

    Legenda kaže da je upravo Katarina seoske žene u Kraljevoj Sutjesci naučila vesti takve marame.

    Savremeni povjesničari smatraju da je Katarina bila posljednja bosanska kraljica. Uzroci legendi o Katarini, posljednjoj bosanskoj kraljici temeljito su ispitivani i povjesničari smatraju da su uspjeli otkriti razlog. Naime, nakon smrti njenog posinka, kralja Stjepana Tomaševića 1463, Katarina je ostatak svog života provela pokušavajući dobiti pomoć za obnavljanje kraljevstva u Bosni.

    Pri tome, Katarina je polagala pravo na bosansko kraljevstvo, a sa sobom je u izgnanstvo ponijela i sve kraljevske oznake (i krunu), koje su se prenosile s kralja na kralja, simbole kraljevske moći.

    Obje činjenice govore da je ona utjelovljavala posljednji oblik kraljevstva u Bosni, tj. da je sukladno tome bila posljednja kraljica. Zbog toga je se neformalno smatra posljednjom kraljicom u Bosni, iako ona to formalno nikad nije bila.

    izvor: avaz.ba