Category: Magazin

  • Savjet kako možete da efikasno uklonite neugodan miris cigareta iz zatvorenih prostorija

    Pušenje u zatvorenom prostoru ostavlja neugodan miris koji se zavlači u odjeću, zavjese ili namještaj. Pokušajte sa ovih nekoliko jednostavnih trikova da se riješite neprijatnih mirisa duhana.

    Sirće ili ugalj – Ugalj i sirće upijaju i neutralizuju neprijatne mirise.

     U nekoliko posuda naspite malo vinskog sirćeta ili stavite komadiće aktivnog uglja te postavite u prostoriju u kojoj se puše cigarete. Ako imate djecu ili kućne ljubimce, posude stavite na nedostupno mjesto. Parfem  Poprskajte malo parfema po hladnoj sijalici. Kada se svjetlo upali i sijalica ugrije, prostorijom će se proširiti prijatan miris koji će barem djelimično prikriti dim cigarete.

    Omekšivač za odjeću – Ako osjetite da su vaši modni dodaci poput rukavica, kape ili šala upili miris cigarete, a planirate ih nositi, tokom sljedećeg dana ostavite ih sat vremena na otvorenom neka se provjetre, a nakon toga stavite ih preko noći u plastičnu kesicu, zajedno sa omekšivačem u obliku maramica ili mirisnim kesicama za ormar.

     

    Pijesak za mačke –  U pepeljaru naspite malo običnog ili još bolje mirisnog pijeska za mačke. On će potpuno ukloniti neprijatni miris opušaka, a i lakše ćete očistiti pepeljaru. Soda bikarbona Uveče prije spavanja pospite sodu bikarbonu po tepihu, ugaonoj garnituri i ćoškovima prostorije u kojoj se pušilo. Ujutru usisajte..Izvor: Dnevni avaz

  • Oprez: Ubod krpelja može prenijeti zarazne bolesti

    Ljetnji odmori i raspusti idealna su prilika za uživanje u prirodi. Iako je mnogima na tropskim temperaturama idealan boravak na morskoj obali, neki radije biraju svjež planinski ili seoski vazduh. Međutim, boravak na travi krije opasnost u vidu parazita koji ponekad može biti prenosilac zaraznih bolesti.

    Krpelj je, objašnjavaju za DN iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, parazit koji se hrani sisanjem krvi čovjeka i životinje. Mada, najveći broj krpelja nije zarazan, on, potencijalno, može biti vektor za prenošenje nekih zaraznih bolesti. Bakteriju prenosi ubodom – Opasnost krpelja za ljude je u tome što oni mogu biti potencijalni prenosioci zaraznih bolesti (lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, kongo-krimska hemoragijska groznica i druge bolesti). Krpelj se zarazi prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a ubodom može prenijeti bolest na čovjeka – napominju u IJZ.

     

    Najpoznatije oboljenje koje krpelj može prenijeti je, kako navode, lajmska bolest. Tako je od početka godine Institutu za javno zdravlje prijavljeno tri slučaja obolijevanja od Lajmske bolesti, a da ova bolest nije rijetka, pokazuju i podaci za prethodne godine. – Tokom prethodne kalendarske godine je zabilježeno 12 slučajeva obolijevanja od lajmske bolesti, a za isti period 2015. godine četiri slučaja – upozoravaju u IJZ. Uzročnik lajmske bolesti je, objašnjavaju, bakterija spiroheta Borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi ubodom.

     – Na sreću, nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti (u Evropi oko 30 posto). Također je potrebno da krpelj provede minimalno 24 sata na tijelu domaćina da bi se uzročnik prenio, pa je stvarno zaraženih svega nekoliko procenata – navode u IJZ. Prvi simptomi tek poslije tri do 30 dana Ipak, simptomi lajmske bolesti nisu nimalo naivni, te tako, bolest zahvata kožu, srce, zglobove i centralni nervni sistem. – Prvi simptomi lajmske bolesti se javljaju tri do 30 dana nakon uboda. Na samom mjestu uboda se najprije uočava bubuljica i prstenasto crvenilo koje se širi. Može biti prisutna povišena tjelesna temperatura, glavobolja, otok limfnih žlijezda i bol u mišićima i zglobovima (koji se može javiti i nekoliko sedmica kasnije). Ukoliko se pravovremeno ne liječi bolest može dovesti do razvoja, komplikacija; neuroloških ispada, zapaljenja srčanog mičića i promjena na koži i zglobovima – kažu u Institutu.

    Kako napominju, krpelji su široko rasprostranjeni u prirodi, a njihova najčešća staništa su zelene površine. – Njihova staništa su zelene površine dvorišta, livade i šume. Za aktivnost krpelja je vrlo važna temperatura i vlažnost zbog čega imaju sezonsku aktivnost – najaktivniji su u proljeće i početkom ljeta. Krpelj ima mali radijus kretanja i odrasla jedinka može preći svega nekoliko metara u potrazi za hranom, mada postoje vrste koje aktivno traže domaćina pa mogu preći i više desetina metara – predočili su u IJZ.

    Sredstva protiv parazita kao zaštita

    Najbolji način da se zaštitimo od krpelja je, kažu u Institutu, da izbjegavamo područja gdje se oni nalaze. – Zatim: košenje trave i uređivanje terena; lični pregled kože i odjeće tokom i nakon boravka na zelenim površinama; nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i svjetlijih boja (krpelj se lakše uočava); korištenje repelentnih sredstava koja odbijaju krpelje – ističu u IJZ. Ukoliko do uboda već dođe, oni pak napominju da ne treba koristiti hemijska sredstva, čupati ili gnječiti krpelja, već ga izvaditi pincetom ili zatražiti doktorsku pomoć. – Važno je pratiti mjesto uboda krpelja oko mjesec dana jer pojava crvenila ukazuje na razvoj infekcije – dodaju u IJZ.

     Kako se zaštititi

     

    Najbolji način zaštite od krpelja je izbjegavanje područja gdje se oni nalaze. košenje trave i uređivanje terena   lični pregled kože i odjeće tokom i nakon boravka na zelenim površinama  nošenje odjeće dugih rukava i nogavica i svjetlijih boja (krpelj se lakše uočava)  korištenje repelentnih sredstava koja odbijaju krpelje  ukoliko je došlo do uboda krpelja ne treba koristiti hemijska sredstva, čupati ili gnječiti krpelja, već ga izvaditi pincetom ili zatražiti ljekarsku pomoć,  važno je pratiti mjesto uboda krpelja oko mjesec dana jer pojava crvenila ukazuje na razvoj infekcije.

    izvor:Avaz.ba

  • Najbizarnije zabrane na plažama

    Turisti možda još mogu znati da ne smiju bacati smeće na plaži, ali zapravo stalno niču nova pravila i propisi o ponašanju na nekim turističkim destinacijama. Evo malog izbora najbizarnijih.

    Zabranjeno mokrenje

    Dok se kupate u moru, ako vam je sila i ako nema wc-a na plaži, malo tko će dva puta razmisliti da li da “pusti vodu”: tko će primijetiti tu doslovno kap u moru? Ali oprez: mokrenje u moru u općini Lepe na jugoistoku Španjolske je najstrože zabranjeno još od 2012! Kazna za to iznosi do 750 eura, makar nikome nije jasno kako bi se uopće mogao utvrditi počinitelj tog teškog prijestupa. Gradska vijećnica Maria de los Angeles Lorenzo ipak tvrdi da to nije tek hir gradskih vlasti kako bi se “ogulilo furešte”: “Želimo ljude senzibilizirati za probleme okoliša”, prenosi DW.

    Zabranjene kule od pijeska

    Na više plaža Tenerife vas mogu “opaliti” globom i ako na plaži odlučite izgraditi “veću” kulu od pijeska ili figuru od istog materijala. Zabrana služi “iz estetskih razloga”, kako se tumači. Na plaži Santadera na sjeveru Španjolske je zabranjeno mnogo toga: jahanje, igranje loptom, surfanje, ali i slušanje muzike i jelo. Na “plaži Rima”, Ostiji se pak vodi bitka protiv iznajmljivanja sandolina i čamaca turistima.

    Sakrijte bicikl

    Na plaži Valencije ne samo da ne smijete nešto jesti, nego i sve vrste prometnih sredstava – bicikle, skateboardovi, “role” – na plažu morate donijeti “poskrivečki”. Taj grad – kao i mnoga druga ljetovališta gdje su turisti uvjereni da prometna pravila ne vrijede za vrijeme odmora – ima golemih problema s biciklima i drugim prijevoznim sredstvima po šetnicama i pješačkim zonama, tako da je ovaj propis posljedica tih muka i pokušaja da se “uvede civilizacija”, kako je rekao jedan glasnogovornik grada.

    Zabranjen sapun

    U Benidromu na španjolskoj Costi Blanci je zabranjeno mnogo toga, između ostalog i pranje sapunom ili šamponom u moru. Zabranjeno je i ostati na plaži preko noći, zabranjen je i igrati tenis ili druge “igre koje smetaju” drugima na plaži, zabranjena je i upotreba kuhinjskog pribora. Tolike zabrane možda nisu posve nepotrebne: u tom gradiću inače živi jedva sedamdesetak tisuća duša, preko ljeta to postane metropola s milijun i pol “fureštih”.

    Zabranjena rezervacija

    Tu su Nijemci velemajstori: u cik zore obično otac obitelji osvane na plaži i “rezervira” mjesto ručnikom, suncobranom, ležaljkama i drugim priborom za plažu – nakon toga obitelj mirno doručkuje i u neko doba dana dođe na “svoje” mjesto. U sve više ljetovališta je to zabranjeno, u Torroxu na Malagi su upozoreni da će čitav taj krš biti uklonjen s plaže ako korisnici nisu prisutni.

    Zabranjeno uzimanje kamenja

    Može se razumjeti zabrana da netko “kao suvenir” uzme komad nekog arheološkog spomenika, ali u Grčkoj je zabranjeno uzimanje bilo kakvog kamenja u područjima antičkih spomenika. Točnije – može vam se dogoditi da provedete noć na policijskoj postaji dok se ne nađe neki gradski arheolog koji će procijeniti je li ono što ste stavili u džep arheološki artefakt ili običan kamen.

    Zabranjeno stajanje

    U Veneciji se turisti brojnim plakatima upozoravaju da ne smiju stati gdje im puhne i zuriti naokolo: previše je turista u koloni iza njih tako da je zastoj neminovan. To se događa pogotovo na mostovima, što (rijetke preostale) stanovnike Venecije dovodi do ludila. 

    Zabranjeno objedovanje

    Firenca vodi rat protiv turista koji su toliko drski da ne ručaju u (skupim) gradskim restoranima, nego jednostavno kupe namirnice u trgovini i sjednu negdje na stepenice u središtu grada da bi pojeli što imaju. Trenutno su gradske vlasti došle na ideju oko podneva sva primjerena mjesta poprskati vodom. U Rimu je na nekim poznatim turističkim mjestima zabranjen već i predah: ako netko već i sjedne na – na primjer Fontanu di Trevi, odmah će biti upozoren zviždukom čuvara. Naravno da je i kupanje zabranjeno – globa je do 500 eura, ali uvijek ima turista koji ne mogu odoljeti. 

    Zabranjeno…

    …je mnogo toga i ovo su samo neki primjeri. Pušači se često već moraju brinuti za goli život, a zabranjeno je i kupovanje, barem kod ilegalnih trgovaca. U Firenci ima i ekološki podnošljivih grafita na bazi jogurta koji turiste upozoravaju na ulične prodavače i mogućnost da budu kažnjeni s globom i do 7.000 eura.

     

    izvor : N1

  • Najbizarnije zabrane na plažama

    Turisti možda još mogu znati da ne smiju bacati smeće na plaži, ali zapravo stalno niču nova pravila i propisi o ponašanju na nekim turističkim destinacijama. Evo malog izbora najbizarnijih.

    Zabranjeno mokrenje

    Dok se kupate u moru, ako vam je sila i ako nema wc-a na plaži, malo tko će dva puta razmisliti da li da “pusti vodu”: tko će primijetiti tu doslovno kap u moru? Ali oprez: mokrenje u moru u općini Lepe na jugoistoku Španjolske je najstrože zabranjeno još od 2012! Kazna za to iznosi do 750 eura, makar nikome nije jasno kako bi se uopće mogao utvrditi počinitelj tog teškog prijestupa. Gradska vijećnica Maria de los Angeles Lorenzo ipak tvrdi da to nije tek hir gradskih vlasti kako bi se “ogulilo furešte”: “Želimo ljude senzibilizirati za probleme okoliša”, prenosi DW.

    Zabranjene kule od pijeska

    Na više plaža Tenerife vas mogu “opaliti” globom i ako na plaži odlučite izgraditi “veću” kulu od pijeska ili figuru od istog materijala. Zabrana služi “iz estetskih razloga”, kako se tumači. Na plaži Santadera na sjeveru Španjolske je zabranjeno mnogo toga: jahanje, igranje loptom, surfanje, ali i slušanje muzike i jelo. Na “plaži Rima”, Ostiji se pak vodi bitka protiv iznajmljivanja sandolina i čamaca turistima.

    Sakrijte bicikl

    Na plaži Valencije ne samo da ne smijete nešto jesti, nego i sve vrste prometnih sredstava – bicikle, skateboardovi, “role” – na plažu morate donijeti “poskrivečki”. Taj grad – kao i mnoga druga ljetovališta gdje su turisti uvjereni da prometna pravila ne vrijede za vrijeme odmora – ima golemih problema s biciklima i drugim prijevoznim sredstvima po šetnicama i pješačkim zonama, tako da je ovaj propis posljedica tih muka i pokušaja da se “uvede civilizacija”, kako je rekao jedan glasnogovornik grada.

    Zabranjen sapun

    U Benidromu na španjolskoj Costi Blanci je zabranjeno mnogo toga, između ostalog i pranje sapunom ili šamponom u moru. Zabranjeno je i ostati na plaži preko noći, zabranjen je i igrati tenis ili druge “igre koje smetaju” drugima na plaži, zabranjena je i upotreba kuhinjskog pribora. Tolike zabrane možda nisu posve nepotrebne: u tom gradiću inače živi jedva sedamdesetak tisuća duša, preko ljeta to postane metropola s milijun i pol “fureštih”.

    Zabranjena rezervacija

    Tu su Nijemci velemajstori: u cik zore obično otac obitelji osvane na plaži i “rezervira” mjesto ručnikom, suncobranom, ležaljkama i drugim priborom za plažu – nakon toga obitelj mirno doručkuje i u neko doba dana dođe na “svoje” mjesto. U sve više ljetovališta je to zabranjeno, u Torroxu na Malagi su upozoreni da će čitav taj krš biti uklonjen s plaže ako korisnici nisu prisutni.

    Zabranjeno uzimanje kamenja

    Može se razumjeti zabrana da netko “kao suvenir” uzme komad nekog arheološkog spomenika, ali u Grčkoj je zabranjeno uzimanje bilo kakvog kamenja u područjima antičkih spomenika. Točnije – može vam se dogoditi da provedete noć na policijskoj postaji dok se ne nađe neki gradski arheolog koji će procijeniti je li ono što ste stavili u džep arheološki artefakt ili običan kamen.

    Zabranjeno stajanje

    U Veneciji se turisti brojnim plakatima upozoravaju da ne smiju stati gdje im puhne i zuriti naokolo: previše je turista u koloni iza njih tako da je zastoj neminovan. To se događa pogotovo na mostovima, što (rijetke preostale) stanovnike Venecije dovodi do ludila. 

    Zabranjeno objedovanje

    Firenca vodi rat protiv turista koji su toliko drski da ne ručaju u (skupim) gradskim restoranima, nego jednostavno kupe namirnice u trgovini i sjednu negdje na stepenice u središtu grada da bi pojeli što imaju. Trenutno su gradske vlasti došle na ideju oko podneva sva primjerena mjesta poprskati vodom. U Rimu je na nekim poznatim turističkim mjestima zabranjen već i predah: ako netko već i sjedne na – na primjer Fontanu di Trevi, odmah će biti upozoren zviždukom čuvara. Naravno da je i kupanje zabranjeno – globa je do 500 eura, ali uvijek ima turista koji ne mogu odoljeti. 

    Zabranjeno…

    …je mnogo toga i ovo su samo neki primjeri. Pušači se često već moraju brinuti za goli život, a zabranjeno je i kupovanje, barem kod ilegalnih trgovaca. U Firenci ima i ekološki podnošljivih grafita na bazi jogurta koji turiste upozoravaju na ulične prodavače i mogućnost da budu kažnjeni s globom i do 7.000 eura.

     

    izvor : N1

  • Počastite se: Danas je Svjetski dan sladoleda

    U svijetu se danas obilježava Svjetski dan sladoleda, koji je ustanovljen u Sjedinjenim Američkim Državama prije 33 godine. Obilježavanje Dana sladoleda predložio je tadašnji predsjednik SAD Ronald Regan. Priča o sladoledu počinje u Kini, gdje su na kraljevskim dvorovima pravili mješavinu leda i mlijeka i dobijali poslasticu koja se smatra pretečom današnjeg sladoleda. U Evropu su sladoled donijeli Arapi, a na engleski dvor je stigao u 17. stoljeću. Kralj Charles II bio toliko oduševljen hladnim desertom da je platio veliku svotu novca kuharu kako bi zadržao recept u tajnosti.  Početkom 20. stoljeća, počeli su da se javljaju različiti oblici sladoleda – prvo kornet, zatim i sladoled na štapiću.  Čuvena britanska premijerka, “Čelična Lady”, Margaret Tatcher je svoju karijeru počela pronalaskom hemijskog jedinjenja koje se dodaje sladoledu da bi bio kremast. Najskuplji sladoled na svijetu košta 25.000 dolara, a uz tu čokoladnu poslasticu dobijete zlatnu narukvicu sa dijamantima.

  • Kraljica Jelena Gruba – jedina žena na čelu Bosanskog kraljevstva

    Jelena Gruba je bila bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskom vladarskom tronu.

    Brak sa Dabišom je trajao od 1391. do njegove smrti 1395. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, Stana. Poslije Dabišine smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanske vlastele. Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno uništavali i slabili centralnu vlast.

    Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je vlastela kraljevine Bosne, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni, sa titulom kraljice. O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva historijska izvora. Ti dokumenti su: jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svog muža, Stjepana Dabiše. Rođaci su joj bili plemići Nikolići, koji su vladali jednim dijelom Huma.

     

    Legenda o Jeleni Gruboj

    ”Izgradnja dvorca u srcu Zvijezde, na prijevoju Pribija, među žitelje okolnih naselja unese nemir i ogorčenje. Na zahtjev kraljice Jelene trebalo je sačiniti veliko kameno zdanje u nevjerojatno kratkom vremenu. Kraljičina zapovijed bila je jasna, pa je graditelje čekao iznimno težak posao. Nisu smjeli ni pomisliti što bi se dogodilo ako u njemu ne uspiju.Mnogi su moć kraljičinoga vladarskog žezla osjetili još za kraljeva života. A sada, poslije njegove smrti, Jelena bijaše od velikaša izabrana na kraljevsko prijestolje, te čvrstom rukom zavlada iz stolnoga grada Bobovca. Od njezine moći i okrutnosti žacnuše se i oni koji je izabraše nadajući se da će dovođenjem žene na tron lakše nametnuti svoj utjecaj. No, poučena iskustvom iz prošlih vremena, Jelena je savršeno znala kako treba voditi kraljevstvo koje bi rado za sebe imali i najmoćniji vladari toga doba.Čvrste bobovačke zidine štitile su Jelenu od ratnika sa sjevera i istoka. Još je samo trebalo naći načina kako da sebe i svoga nedoraslog sina u čije je ime vladala zaštiti od unutarnje opasnosti. Sumnja u vjernost najvažnijih velikaša i njihova prevrtljiva narav tjerali su kraljicu od bobovačkih kula i zidina. Stoga se sve snažnije nametala potreba za izgradnjom dvorca u kojem bi boravila sa rođacima i najodanijim podanicima, pod budnim okom naoružanih stražara, čime bi opasnost po krunu koju je nosila i sinovljevu glavu bila umnogome otklonjena. U slučaju pak vanjske opasnosti imala bi dovoljno vremena da se skloni u sigurnost tvrdih bobovačkih zidina.

    Izbor Pribije za izgradnju dvorca nije bio slučajan. Više je razloga vodilo kraljicu da se opredijeli za tu blagu uzvisinu na zvjezdanskom platou. Još za muževljeva života bila je opčinjena prekrasnim krajolikom u Zvijezdinom podnožju. Znala je satima sjediti na zvjezdanskom kršu i promatrati prostrana pšenična polja kako se ljeskaju na blagom povjetarcu. Otad joj ta uzvisina priraste srcu, te joj ju kralj ubrzo dade u vlasništvo.

    Kraljica tu podiže naselje u kojem nastani rodbinu i najvjernije velmože. Okolne su oranice davale obilje žita, a bujni pašnjaci bili su dostatni za brojna stada. Kraljica je često boravila u tome naselju. Odluči stoga dvorac graditi u njegovoj neposrednoj blizini.

     Kameno zdanje na vrhu Zvijezde bilo je izvrsno rješenje za njene brige. Svoju sigurnost stavit će u vlastite ruke. Skloniti se dakle izvan bobovačkih zidina, a opet im biti blizu da može obavljati državničke poslove i po potrebi se u njih skloniti, te istodobno uživati u ljepoti područja za koje se vezala svim svojim bićem, bili su dovoljni razlozi da se dvorac gradi baš na prijevoju Pribija. 

    Izgradnja krenu silovito. Podigoše se najodlučniji klesari i zidari, pod teškim teretom zategoše se brojne podaničke mišice, začu se mukli topot stotina konja i volova koji su od kamenoloma do mjesta izgradnje prenosili i vukli goleme kamene blokove. Radilo se do iznemoglosti, od rane zore do kasnih večernjih sati. Kraljica je preko nadglednika budno pratila izgradnju. Kad joj se učini da i pored svih napora radovi sporo napreduju, zapovjedi da se u gradnju uključe i žene koje su dotad obrađivale okolna polja.

     

    Oko gradilišta te putem do kamenoloma dade postaviti mnogobrojne baklje u kojima je noću gorjela smola što su je po vijačkim i dubostičkim šumama skupljala odraslija djeca. Radovi se sada nisu prekidali ni noću. Vrijedni graditelji počeše padati od umora, a trudne su žene od silnih napora gubile začetu djecu. Ali, kraljica ne poštedi ni trudnice.

    Svako malo ugibaše iscrpljeni konji i volovi.

     

    Shrvani teškom nevoljom i ogorčeni zbog kraljičine prevelike revnosti, njezini je podanici prozvaše Jelena Gruba. To se ime brzo proširi po kraljevstvu i zauvijek obilježi ženu koja pokuša vladati željeznom rukom.

     

    Kad dvorac uz goleme muke i žrtve napokon bi gotov, kraljica se sa sinom smjesti u nj. Okružena moćnom stražom i ljudima u koje je imala povjerenja, konačno je mogla odahnuti. Uživala je u prelijepom okolišu, posjećujući često i svoje naselje koje narod po njezinom nadimku prozva Grubanovići.

     

    (…) Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav.”

     

     

    Izvor: www.bosnae.info

  • Jeste li znali da tokom dana treba svaka tri sata unositi barem pola litre vode

    Voda je izvor života i jedan od njegovih esencijalnih čimbenika, što potvrđuje i činjenica da gotovo 70% površine naše planete te oko 60% čovjekova organizma čini upravo voda. Zbog toga je njezinu ravnotežu i u našoj okolini i u našem organizmu izuzetno važno održavati. Hidracijska ravnoteža okosnica je pravilnog rada vitalnih organa te svako njeno narušavanje, bilo da je riječ o dehidraciji ili trovanju vodom, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i život čovjeka.

    Dehidracija podrazumijeva prekomjeran gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja uslijed infekcija (proljev i povraćanje), pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi kao jasan signal tijela za hitnu hidraciju, a svoj organizam u tom trenutku možemo zamisliti kao napola ispuhan balon. Cilj pravilne hidracije je ne dozvoliti osjećaj žeđi i tokom cijelog dana tijelu osiguravati dovoljan unos tekućine.

    Više je načina kojima se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tekućine u odnosu na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i druge čimbenike. No, kada je riječ o zdravoj populaciji odnosno pojedincu, Instutute of medicine postavlja jedan od najboljih modela pravilne hidracije nazvan „8 čaša vode na dan“. Ova preporučena količina vode podrazumijeva 1,5 do 2 litre na dan, što je prosječna potreba za tekućinom za odrasle osobe.

    Kod hidracije nije važna samo količina i vrsta tekućine, već i pravilno pristupanje njenom unosu, jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličke procese. Zato se preporučuje da se u periodu od 9 do 21 sat popije oko pola litre vode tokom svaka tri sata, odnosno ukupno oko 2 litre vode.

    Svima onima koji se bave bilo kakvom tjelesnom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znoje tokom ljetnih mjeseci, bit će potrebno unijeti i nešto veću količinu kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina. Upravo u situacijama kada je potreban povećan unos tekućine u organizam mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Naime, u ovim slučajevima osim vode dolazi i do gubitka elektrolita, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno „ispire“ što dovodi do hiponatrijemije ili tzv. trovanja vodom.

    Kako osim vode dolazi i do gubitka mnogih minerala poput natrija, kalija i magnezija, najbolje ih je nadoknaditi konzumacijom prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih čajeva, supa, variva te medicinskih pripravaka – oralnih rehidracijskih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralnim tvarima. Odličan izvor tekućine pruža i „mokra hrana“ kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici posebno kada je riječ o hidraciji kod djece.

    Puno je ideja kako se možemo osvježiti tokom ljetnih mjeseci, a istovremeno pravilno rehidrirati tijelo. Uživanje u rashlađenom voću značajno doprinosi unosu tekućine u tijelo pa tako jedna kriška lubenice (300g), dvije kriške dinje ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode (250ml). S druge strane jedna cijela papaja u sebi sadrži čak pola litre vode. Kao alternativu klasičnoj konzumaciji, voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica možemo iskoristiti za pripremanje aromatizirane vode bez dodanih šećera, bogate vitaminima i mineralima.

    Prirodni sladoledi, na vodenoj i mliječnoj bazi mogu biti, također, odličan izvor tekućine, a jako lako ih je pripremiti. Prirodan sok narandže, limuna, limete, ali i miksano voće može se jednostavno staviti u kalupe za sladoled, a kao kvalitetan međuobrok preporučuje se jogurtni sladoled od miksanog bobičastog, egzotičnog ili sezonskog voća poput breskvi, marelica i nektarina u kombinaciji s jogurtom.

    Problem s gaziranim pićima je što ona na prvu pružaju osjećaj „gašenja“ žeđi, jer CO2, koji je prisutan u njima, napuhuje želudac stvarajući osjećaj napunjenosti, no zbog toga se popije puno manja količina tekućine od one koja je potrebna za hidraciju organizma. Gazirana pića posebno su popularna među djecom i tinejdžerima te su upravo oni izloženi riziku dehidracije u vrućim ljetnim danima.

    Djecu je od najranije dobi potrebno educirati o važnosti konzumacije vode što pokazuje i istraživanje provedeno na 2.099 učenika sedmih razreda iz 33 bosanskohercegovačke škole u sklopu projekta Zdravo, koje je pokazalo da čak 26% učenica i učenika svakodnevno pije gazirane sokove.

     

    Kada je riječ o kafi i alkoholnim pićima ona imaju diuretski učinak, što ih čini „tekućinom bez tekućine“, stoga se uz njihovu konzumaciju uvijek savjetuje popratna čaša vode.

  • Psiholog dao ubjedljivo najbolju i najkraću lekciju o stresu

    Jedan psiholog održao je svojim studentima sljedeće predavanje: „Svakog dana suočavamo se sa izazovima i preprekama, koje nam pomažu da rastemo i koji nas definiraju. Ali, kada se stres uvuče, to može da učini da stvari postanu skroz nemoguće. Može nas čak paralisati i spriječiti da uradimo stvari koje moraju da se završe“.

    Onda je sipao vodu iz bokala u čašu i pitao svoje studente: „Koliko je teška ova čaša vode?“

    Studenti su davali razne odgovore: „Dva decilitra,“ rekla je jedna studentkinja, a zatim su se nizali odgovori „Tri decilitra, pet decilitara“.

    Profesor im je na to odgovorio:

     

    „Apsolutna težina ove čaše nije bitna. Ona zavisi od toga koliko dugo je držim. Ako je držim jedan minut, ništa se neće desiti. Ako je držim jedan sat, počet će da me boli ruka. Ako je držim cijeli dan, moja ruka će utrnuti i bit ću paralisan. Dakle, težina čaše nije se promijenila, ali što je duže držim, ona postaje teža. Stresovi i brige u životu su poput ove čaše vode. Ako mislite o njima neko vrijeme, onda nije problem. Ako mislite o tome malo duže, onda počinje da boli. Ako mislite o njima cijeli dan, bit ćete paralisani i nesposobni da uradite bilo šta drugo. Zapamtite: Spustite čašu“.

  • Predviđanje naučnika: BiH će postati nenaseljiva pustinja, ljudi će migrirati na Sibir

    Internetski portal Big Think objavio je kartu koja pokazuje kako će izgledati svijet ako prosječna godišnja temperatura bude viša za četiri Celzijeva stepena.

    – Polinezije više nema, potonula je ispod mora. Pakistan i južna Indija su napušteni, a Evropa se polako pretvara u pustinju. Takva nas situacija očekuje kada svijet u prosjeku godišnje bude topliji za samo četiri stepena, piše novinar Frank Jacobs. 

    Zapadna Antarktika više nije ledena i nenaseljiva. U novim zelenim područjima osnivat će se novi gradovi. Sjeverna Kanada, Skandinavija i Sibir hranit će stotine miliona klimatskih migranata koji će biti prisiljeni ovdje se naseliti, navode naučnici.

    Ovu kartu prvi je objavio New Scientist, a zatim ju je preuzeo Parag Khanna za svoju knjigu “Connectography”, u kojoj je postavio pitanje: “Čitava populacija arktičke regije danas iznosi manje od četiri miliona. Može li u sljedećih 20 godina taj broj porasti na 400 miliona?”

    Novinar Jacobs je zaključio da je “sad pravo vrijeme za kupovinu nekretnina na Greenlandu, prije nego i on pozeleni”. Područja na karti označena smeđom bojom predstavljaju teritorij koji će biti “nenaseljiv zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta”. Među njima su istočna obala SAD-a, Meksiko, Centralna Amerika te središte Južne Amerike.

    U Africi će tako završiti Madagaskar i Mozambik, a u Aziji Indija i Pakistan. Indokina i Indonezija također će biti potpuno napuštene.

    Narandžastom bojom su označena područja “nenaseljive pustinje”, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina i cijeli Balkanski poluotok, te Austrija, Mađarska, Njemačka, Španija, Portugal… Rijeke su presušile i više nema snijega na Alpama, predviđa se na karti. Ovako će završiti većina SAD-a, Južne Amerike, gotovo cijela Afrika te južni dijelovi Evrope i Azije.

    Područja označena crvenom bojom će biti potopljena zbog rasta nivoa mora. Pretpostavlja se da će zatopljenje od četiri stepena uzrokovati povišenje morskog nivoa od dva metra. Iako se ovaj broj ne čini velikim, radi se o gusto naseljenim područjima. Na primjeru SAD-a to je čak 40 posto čitave populacije.

    Svijetlozelenom bojom označena su područja na kojima će biti moguć uzgoj hrane i osnivanje gradova. Među njima je zapadna Antarktika, sad neprepoznatljiva i gusto naseljena. Novi Zeland također će postati jedno od najgušće naseljenih područja.

    U Sibiru i Kanadi će padavine i više temperature stvoriti idealne uvjete za uzgoj hrane za većinu svijeta. Velika Britanija, Skandinavija, Greenland i sjeverna Rusija će pružiti utočište većini svjetske populacije.

    Tamnozelenom bojom označen je teritorij na kojem je moguće ponovno pošumljavanje. Ovdje su uključeni afrički Sahel i zapadna Australija.

    Napuštena područja neće ostati beskorisna. Ona označena zelenim tačkama koristit će se za solarnu energiju, a crvenim tačkama za geotermalnu energiju. Ogromne vjetroelektrane na obalama Južne Amerike, Aljaske i Sjevernog mora proizvodit će ostatak energije potrebne planeti.

     

    izvor:Faktor.ba

  • Ribar iz Drine izvukao soma teškog 23 kilograma

    Soma teškog 23 kilograma i dugačkog 167 centimetara na rijeci Drini ulovio je Marko Savić iz Višegrada.

    – Borba sa somom je trajala desetak minuta jer se opirao. Pomogli su mi drugovi koji su pecali zajedno sa mnom na čamcu – rekao je Savić.

    On je dodao da je ranije ulovio više primjeraka mladice u rijeci Drini, te da je imao sreće pri ulovu ovakve ribe. 

    Savić kaže da je veliki ljubitelj prirode i da je soma ulovio na varalicu ručne izrade, pišu nezavisne.com.

    – Potrebno je mnogo strpljenja i uspjeh u ribolovu je zagarantovan – rekao je Savić koji se ribolovom bavi od djetinjstva.

     

     

    izvor:Fokus.ba