Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Naučnici otkrili nepoznate čestice na Antartiku koje fizika ne može da objasni

     

    Naučnici su nedavno došli do otkrića koje bi moglo uzdrmati današnje shvaćanje zakona fizike. Naime, u hladnim područjima Antarktike u nekolika su navrata registrirali izuzetno čudne čestice čija je narav za sada neobjašnjiva.

    Prvo su NASA-ini stručnjaci još 2006., a zatim i 2014. godine pomoću balona s detektorom čestica (Antarctic Impulsive Transient Antenna, ANITA) uočili neobične signale. S vremenom su shvatili da se radi o visokoenergetskim česticama koje su se kretale pod kutom koji sugerira da su neometano jurile kroz naš planet, piše New Scientist.

    Standardna fizika nema objašnjenje

    Najnovija analiza tih čudnovatih čestica isključila je sva moguća objašnjenja njihove pojave standardnim modelom. Standardni model je teorija u fizici elementarnih čestica koja uspješno opisuje tri od četiri fundamentalne interakcije između elementarnih čestica od kojih se sastoji sva poznata materija: elektromagnetizam te jaku i slabu nuklearnu interakciju, piše Index.hr.

    Prema dosadašnjim spoznajama novootkrivene čestice mogu se objasniti jedino izvan principa standardnog modela, što bi značilo da će za njihovo tumačenje možda biti potrebna neka sasvim nova fizika.

    Fizičari išli provjeriti radi li se o neutrinima

    Naučnici su prvo razmatrali ideju da se radi o neutrinima, vrlo neobičnim česticama bez električnog naboja koje slabo međudjeluju s materijom, odnosno za koje se zna da bez problema prolaze kroz druge tvari. No, nove čestice registrirane su na vrlo visokim energijama i da se radi o neutrinima, oni bi pri tako visokim energijama ipak reagirali s česticama unutar Zemlje, a ne bi s lakoćom klizili kroz tisuće kilometara tla.

    Neki naučnici su smatrali da se možda ipak može raditi o visokoenergetskim neutrinima koji su došli iz svemira, možda iz neke daleke galaksije koja ih je pogurala i ubrzala na putu prema nama.

    Skupina naučnika odlučila je provjeriti ovu hipotezu. Tog posla prihvatili su se fizičar Alex Pizzuto sa Sveučilišta Wisconsin-Madison i njegovi kolege koji rade u opservatoriju IceCube Neutrino, zasebnom projektu na Antarktici unutar kojeg se može otkriti širi spektar neutrina, uključujući i one nižih energija. Naime, takvi niskoenergetski neutrini trebali su iz istog izvora u svemiru stići na Zemlju u isto vrijeme kao i visokoenergetski koje je registrirala ANITA kada bi hipoteza stajala. Tim je upravo završio dugogodišnju analizu svih prikupljenih podataka tražeći dokaze o postojanju takvih signala. No, nisu naišli ni na kakve tragove.

    “Što god da je uzrok tim česticama, bilo da je riječ o novoj fizici ili nekom procesu koji nam je za sada nepoznat, ovo je izuzetno zanimljivo razdoblje“, rekao je fizičar Stefan Söldner-Rembold sa Sveučilišta Manchester.

    Dokaz supersimetrije?

    Fizičari sada čekaju rezultate najnovijeg istraživanja tima ANITA-e koje bi trebalo biti objavljeno kasnije ove godine, a u kojem će biti opisane sve neobične detekcije tijekom četvrtog, odnosno zadnjeg leta balona 2016. godine. Ono bi moglo pružiti dodatne podatke o visokoenergetskim signalima i pomoći pri rješavanju ovog misterija.

    U međuvremenu, u naučnoj zajednici pojavile su se nove teorije o tome što bi mogle biti zagonetne čestice, ako doista dovode u pitanje standardni model.

    Astrofizičar Derek Fox s Državnog sveučilišta Pennsylvania smatra da bi se moglo raditi o stau neutrinima, odnosno težem obliku tau neutrina. Takav scenarij odgovarao bi supersimetriji – teoriji da sve elementarne čestice imaju svoje mnogo masivnije supersimetrične partnere.

    Neki drugi naučnici tvrde pak da bi čestice koje je detektirao balon ANITA mogle biti signali tamne tvari ili sterilni neutrini.

  • Na današnji dan: U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka

     

    Na današnji dan 1720. godine Švedska i Pruska su potpisale Štokholmski mir. Na isti datum 1899. godine firma Opel je započela s proizvodnjom automobila.

    21. januara:

    1911. – U Monte Karlu održan prvi autoreli.

    1925. – Albanija je proglasila sebe republikom.

    1954. – SAD porinule Nautilus, prvu podmornicu na nuklearni pogon.

    1968. – Počela je bitka za Ke San u Vijetnamskom ratu.

    1968. – Američki bombarder Boeing B-52, koji je nosio četiri hidrogenske bombe, srušio se na Grenlandu.

    1976. – Dva anglo-francuska Concordea istovremeno poletjela iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama tog supersoničnog aviona.

    1976. – U SSSR-u prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima „New York Times“ i „Financial Times“.

    1989. – Trupe pobunjeničko nastrojenih domorodaca svirepo ubile tadašnjeg gradonačelnika Bambulabada Darmila Akrofila u namjeri rušenja vlade, pri čemu je nastradalo oko 3.500 nedužnih civila.

    1997. – Kancelar Njemačke Helmut Kol (Kohl) i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Njemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke, od 1938. do 1945., a Češka zbog protjerivanja Nijemaca iz Sudetske oblasti poslije Drugog svjetskog rata.

    1998. – Na poziv kubanskog predsjednika Fidela Kastra (Castro) papa Jovan Pavle II počeo petodnevnu historijsku posjetu toj komunističkoj zemlji.

    1998. – U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka.

    Na današnji dan:

    1561. – Rođen Francis Bakon (Bacon), engleski filozof.

    1901. – Rođen Rikardo Zamora (Ricardo), španski fudbaler.

    1905. – Rođen Kristijan Dior (Christian), francuski modni kreator.

    1922. – Rođen Aristotelis Teli Savalas (Telly), američki glumac i pjevač.

    1924. – Rođen Alfred Hotorn Beni Hil (Hawthorne Benny Hill), britanski komičar.

    1956. – Rođena Grina Dejvis (Geena Davis), američka glumica.

    1957. – Rođen Vasile Stinga, rumunski rukometaš i trener.

    1961. – Rođen Ivo Pukanić, hrvatski novinar i urednik.

    1961. – Rođen Halid Muslimović, bosanskohercegovački pjevač narodne muzike.

    1964. – Rođen Aleksandar Šoštar, vaterpolo golman.

    1970. – Rođen Alen Bokšić, hrvatski fudbaler, “Vatreni 1998.”.

    1974. – Rođen Haris Mujezinović, bosanskohercegovački košarkaš.

    1974. – Rođen Kim Dotkom (Dotcom), rođen kao Kim Šmic (Schmitz), poznat i kao Kimbl (Kimble), njemačko-finski programer i biznismen.

    1975. – Rođen Niki Bat (Nicholas Butt), engleski fudbaler.

    1976. – Rođena Ema Li Banton (Emma Lee Bunton), engleska pjevačica, muzičarka i glumica (Spajs Gerls).

    1976. – Rođena Nataša Marković, srbijanska filmska, televizijska i pozorišna glumica.

    1977. – Rođen Fil Nevil (Phil Neville), engleski fudbaler i trener.

    1979. – Rođen Angelco Panov, makedonski fudbaler.

    1981. – Rođen Deni Hitli (Dany Heatley), kanadski hokejaš.

    1982. – Rođen Vladislav Veselinov, bosanskohercegovački rukometaš.

    1982. – Rođen Nikola Mai (Nicolas Mahut), francuski teniser.

    1992. – Rođena Marija Vuković, crnogorska atletičarka.

    21. januara:

    1774. – Umro Mustafa III, osmanski sultan od 1757. do 1774.

    1851. – Umro Albert Lortzing, njemački kompozitor, bio je glumac, operni pjevač (tenor buffo) i dirigent.

    1870. – Umro Aleksandr Ivanovič Hercen, ruski književnik i političar.

    1938. – Umro Žorž Melijes (Georges Méliès), koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom. Snimio oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film „Partija karata“ i prvi dugometražni „Drajfusova afera“. Njegov skroman atelje propao 1908. u naglom razvoju filmske industrije.

    1942. – Poginuo Slaviša Vajner Čiča, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.

    1950. – Umro britanski pisac-satiričar Džordž Orvel (George Orwell), pravo ime Erik Artur Bler (Eric Arthur Blair), autor pripovjedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji „1984.“ i „Životinjska farma“.

    1959. – Umro američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po historijskim spektaklima i melodramama.

    2002. – U Los Anđelesu u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop-muzike.

    2006. – Umro Ibrahim Rugova, albanski intelektualac i političar, prvi predsjednik Demokratske lige Kosova i Republike Kosovo.

    2015. – U Zagrebu zbog infekcije umro Kemal Monteno, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjevača, kantautora i šansonijera.

  • Danas je “plavi ponedjeljak”: Kako se osjećate?

    Danas je “plavi ponedjeljak”: Kako se osjećate?

     

    Treći ponedjeljak u januaru, takozvani plavi ponedjeljak (blue monday), smatra se najdepresivnijim danom u godini.

    “Plavi ponedjeljak” ustanovljen je prije 14 godina, kada je psiholog Klif Arnal (Cliff Arnall) to pojasnio s nekoliko stvari – vremenske prilike su redovito loše iako su dani duži, praznici su se završili i svi su se, uglavnom, vratili poslu, računi su ispražnjeni, a većina je već shvatila da neće uspjeti ispuniti svoje novogodišnje odluke.

    • Najdepresivniji dan u godini - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Najdepresivniji dan u godiniFOTO: (AVAZ)

    Sve zajedno, smatraju psiholozi, rezultira tugom i niskom razinom motivacije. Psiholozi preporučuju da je negativne osjećaje najbolje otjerati druženjem s prijateljima i porodicom te nekom fizičkom aktivnošću.

  • Kašalj – prirodni lijekovi koje imate u kući

    Kašalj – prirodni lijekovi koje imate u kući

    U ovom zimskom periodu skloni smo prehladama, gripu i kašlju. Posebno nas muči suhi kašalj koji može trajati danima. Kašalj je najčešće simptom prehlade, a može biti uzrokovan alergijom, suhim vazduhom, astmom, dimom cigarete i slično. Srećom, postoje prirodni lijekovi koje svaka kuća ima, a koji mogu ublažiti kašalj.

    Koje namirnice su prirodni lijekovi za kašalj, te kako ih koristiti, pročitajte u nastavku.

    Đumbir – najbolji prirodni lijek za kašalj

    Đumbir se prvenstveno koristi kao začin jelima, ali može poslužiti i kao moćan lijek u liječenju grlobolje, prehlade, probavnih tegoba, vrtoglavice i migrena. Đumbir je bogat eteričnim uljima, vitaminom B, kalijem, manganom, bakrom i magnezijem.

    Najbolji lijek za kašalj jeste čaj od đumbira. Može se piti topao i ohlađen. Preporučena dnevna doza je pola litre, odnosno dvije šolje dnevno.

    Za pripremu ovog recepta potrebni su vam sljedeći sastojci:

    Možete koristiti svježi đumbir ili đumbir u prahu.

    Priprema: 

    Navedeni recept je dovoljan za pripremu jedne šolje čaja.

    1. Pripremitevrh izdanka tako da ga operete i ogulite (guljenje nije nužno, kora đumbira je hranjiva, ali mi ga ipak gulimo),
    2. Vrh narendajte na tanke komadiće. Trebaće vam 1 kašičica za jednu šolju čaja.
    3. U šolju stavite nasjeckani đumbir i prelijte sa 2 dcl prokuhane vode.
    4. Pričekajte5 minuta, zatim procijedite i odvojite đumbir od čaja.
    5. Po želji dodajte limuni med.

    Sirup i čaj od lovorovog list

    Lovor je biljka koja može biti lijek za suhi nadražajni kašalj. Lovorov list je bogat natrijumom, kalijumom, kalcijom i vitaminima. Zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava, od lovora se može pripremiti odličan sirup ili čaj.

    Sirup od lovorovog lista je blago gorak i sladak, a možete ga pripremiti kod kuće. Jedan je od najkorištenijih lijekova protiv kašlja. Za izradu sirupa vam je potrebno:

    • 6 listova lovora
    • 6 kašika meda
    • 250 ml vode
    • sok od limuna

    Priprema:

    1. Listove kuhajte u vodi 5 – 10 minuta, a nakon toga listove izvadite i sačuvajte vodu u kojoj su se kuhali.
    2. U tu vodu dodajte med i sok od limuna, te miješajte dok se med ne istopi.
    3. Sirup ostavite u frižider do tri dana, a popijte po jednu kašičicu kad osjetite napad kašlja.

    Mlijeko sa kurkomom protiv noćnog kašlja

    Poznato je da je noćni kašalj najnaporniji. Kako biste umirili kašalj noću isprobajte mlijeko sa kurkomom i začinima.

    Potrebni sastojci:

    • 1 šolja mlijeka (kokosovog, bademovog ili drugo po želji)
    • Kašičica kurkume
    • Kašičica meda
    • Prstohvat cimeta
    • Prstohvat bibera

    Priprema

    1. Stavite sve sastojke u malu šerpu.
    2. 3 minute grijte na srednjoj temperaturi, uz povremeno miješanje (nemojte kuhati).
    3. Ulijte u šolju, dobro promiješajte i popijte.

    Crveni luk i med

    Ako vas muči kašalj, suhi posebno, ovaj lijek od crvenog luka i pravog domaćeg meda jako dobro će doći. Osim što je jako efikasan, lijek se lako priprema. Sve što vam je potrebno jeste glavica luka i med.

    Priprema:

    Uzmite glavicu luka i nožem odstranite donji dio. Nakon toga, luk zarežite nožem da dobijete što više rascjepa u samoj glavici.

    Kada ste pripremili glavicu, stavite je u neku staklenu zdjelicu, i sa gornje strane, koju ste zarezali, zalijte glavicu sa dvije kašike meda.

    Ukoliko teško podnosite luk, odlična zamjena je rotkva. Pripremate je tako što vrh rotkve isiječete (i sačuvate za kasnije kao poklopac). Izdubite sredinu i napunite je medom, a potom poklopite. Držite na hladnom mjestu i pojedite kašiku meda 3 puta dnevno.

    Dodatni savjet

    Ukoliko vam i nakon nekoliko dana ovo ne pomogne, obavezno se javite doktoru, a mi vam preporučujemo da počnete koristiti Sedatuxil sirup, kompanije 3C PHARMA. Naime, ovaj sirup je potpuno na biljnoj bazi. Kombinuje biljke poput bijelog sljeza i timijana, kao i bijelog luka i klinčića, što daje dobitnu kombinaciju u smirivanju kašlja. Sirup mogu koristiti svi, i odrasli i djeca starija od 36 mjeseci.

    Sastav sirupa u 30 ml:

    • Ekstrakt divizme (rastapa sluz) 9900 mg
    • Ekstrakt timijana (smiruje kašalj, ubica bakterija) 252 mg
    • Ekstrakt bijelog sljeza (sadrži sluz te oblaže sluznicu) 5010 mg
    • N-acetylcystein (kida disulfidne veze) 175,32mg
    • Med (povečava produkciju pljuvačke) 1200 mg
    • Kvarcetin (antihistaminik) 150 mg
    • Ekstrakt trputca (smiruje kašalj) 750 mg
    • Ekstrakt bijelog luka E 0,2% alicina (antiseptik, prirodni ekspektorans) 10 mg
    • Ekstrakt klinčića (antiinflamator) 510 mg

    Nadamo se da će vam ovi prirodni lijekovi pomoći da neugodan kašalj postanu vaša prošlost.

  • Evo kako da uzgajate biljke zimi

    Evo kako da uzgajate biljke zimi

    Postoje vrste sobnih biljaka koje, uz pravilnu njegu, zimi lijepo napreduju, a njihovi cvjetovi predstavljaju savršenu dekoraciju u domu. Treba znati da nekoliko vrsta dekorativnih biljaka sjajno uspijeva u kućnim uslovima, a uz pravilnu njegu cvjetaće tokom čitave zime.

    Ciklama

    Biljka ciklama cvjeta zimi i ima zaista neodoljiv cvijet. Ciklama zahtjeva svježije prostorije i temperature oko 10 ili 15 stepeni. Voli sjeverne dijelove stana i najbolje je da je stavite pored prozora. Ovoj biljci prija kada je zemlja u saksiji u kojoj se nalazi vlažna, a najbolje je saksiju uranjati u vodu kako bi biljka pokupila onoliko vlage koliko joj je potrebno. Saksiju možete držati i na vlažnim kamenčićima.

    ciklama biljka cvijet dom zima

    Vazduh u prostoriji vlažite raspršivačem, nikako direktno na biljku. Tokom cvjetanja, od jeseni do proljeća, smanjite zalijevanje. Ciklama je tada osjetljivija na visoku temperaturu i suvi vazduh, kao i na centralno grijanje i promaju. Ciklame tokom zime zalijevajte samo u tanjirić koji se nalazi ispod saksije.

    Azaleje

    Šarmantne azaleje gajite sa mnogo vode i pažnje da nikad ne budu izložene direktnom suncu. Busen ne smije da im bude sasvim suv, a biće dovoljno da ih zalijevate svaki drugi dan i suvišnu vodu prosipate iz tacne. Saksiju možete da uronite u vodu sobne temperature, sve dok mjehurići prestanu da izlaze. Trebalo bi da precvjetale cvjetove uvijek pažljivo odlomite ili odsiječete makazama.

    cvijece azalea

    Od sredine maja azalejama prija svjež vazduh na otvorenom pa ih, ako imate mogućnosti, iznesite napolje. Prije prvih mrazeva saksiju unesite u kuću, na hladno i svijetlo mjesto, a u toplije prostorije možete je prenijeti tek kada pupoljci počnu da dobijaju boju. Okvirna temperatura koja im prija je od 13 do 18 stepeni. Azaleje ne smiju da budu u direktnom kontaktu sa zagrijanim vazduhom, a kao znak da im nešto ne prija primijetićete opuštene cvjetove.

    Madagaskarski jasmin

    Da bi uspjevao u kućnim uslovima i cvjetao tokom zime, ova vrsta jasmina traži mnogo svjetla, ali je treba skloniti od direktnih sunčevih zraka. Vole mjesta pored prozora, a prija im temperatura od oko 13 stepeni Celzijusa i zalijevanje jedanput sedmično vodom sobne temperature bez kamenca. Stavite je na mokre kamenčiće i time osigurajte stalnu vlažnost vazduha. Madagaskarskom jasminu ne prija propuh i duvanski dim, već svježi prostori optimalne temperature.

    Sobni zvonćič

    Biljka sobni zvončić u prostor unosi radost, a za njeno lijepo napredovanje povoljno je gajenje na istočnoj i sjevernoj strani kuće. Dok cvjeta morate je zaštititi od direktnih sunčevih zraka. Kako bi stalno cvjetala potrebno ju je jedanput sedmično prihranjivati đubrivom za cvijeće. U doba cvjetanja redovno uklanjajte precvale cvjetove, a nakon cvjetanja duge mladice se mogu skratiti. Tokom zime biljku treba držati u prostoriji koja nije suviše hladna, ali i u kojoj nema jakog grijanja, a u to vrijeme, ne treba mnogo vode ni đubriva.

    U rano proleće presadite je u svježu zemlju za cvijeće. A svoj dom, osim ovim zanosnim cvjetovima, upotpunite i prekrasnim mini baštama ili sjajnim trikovima za dekoraciju enterijera biljkama, dobićete osvježavajući ambijent u svom stanu ili kući na kojem će vam svi zavidjeti.

    Kako gajiti biljke koje cvjetaju zimi

    biljke zima cvijet

    Nakon što ste napravili listu omiljenih biljaka koje cvjetaju zimi, preostaje da naučite i neka osnovna pravila za zimsku njegu biljaka, pa vam u nastavku otkrivamo 5 savjeta koja obavezno morate znati.

    Odredite pravo mjesto

    Cvijeće inače ne voli velike promjene temperature, pa ih ne treba držati ni na previše hladnom, ali ni u previše toplom prostoru. Biljkama koje cvjetaju zimi uglavnom je potrebno obezbijediti dovoljno svjetlosti, ali ne izlagati ih direktnim sunčevim zracima niti direktnom izvoru toplote. Mnogim vrstama prija da stoje pored prozora, ali ih obavezno treba odmaknuti od grijnog tijela na dva do tri metra.

    Biljke ne vole promaju, zato ih prilikom provjetravanja prostorija zaštitite ili pomjerite.

    Nije vreme za presađivanje

    Nije preporučivo presađivati biljke tokom zime jer su u stanju mirovanja, ali ako to činite odaberite saksiju za broj veću i obogatite je novom zemljom.

    Pravilno zalijevanje

    Svaka vrsta ima preporučenu količinu vode koju zahtjeva pa se treba držati tih pravila. Ne treba ih zalijevati prečesto, već toliko da im zemlja nije suva, jer bolje podnose suvu zemlju nego zemlju previše natopljenu vodom.

    Nakvasite lišće

    Tokom grijne sezone vazduh je suv, pa cvijeće odmaknite od grijnih tijela. Iz tog razloga orošavajte lišće vaših sobnih biljaka redovno, osim u slučaju kada njegujete vrste koje imaju lišće sa dlačicama, poput ljubičice. Sve što je potrebno je da čistom vlažnom krpom uklanjate prašinu sa listova.

    Sobna temperatura vode

    Vodu ostavite u posudi za zalijevanje preko noći, jer će biljkama prijati zalijevanje vodom sobne temperature.

  • Kako koristiti med za ljepotu i zdravlje?

    Med je u svakom pogledu  superhrana i zaslužuje pohvale. Osim što je izvrsna prirodna alternativa za šečer, nudi nejverovatnu wellness podršku, njegu i trebao bi biti dio svačijeg režima ljepote.

    Ishrana:

    Istraživanja su pokazala da med sadrži širok spektar vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidanata. Flavonoidi i fenolne kiseline, koji djeluju kao antioksidanti, nalaze se u medu. Količina i vrsta ovih spojeva uveliko ovisi o cvjetnom izvoru.

    Wellness:

    Kada je riječ o zdravlju, niko ne uživa u bolnom i nadraženom grlu. Med nudi umirujuće i učinkovite rezultate.

    Studija istraživačkog tima Penn State College of Medicine otkrila je da med može roditeljima ponuditi učinkovitu i sigurnu alternativu. Studija je otkrila da je mala doza heljdinog meda koja se uzimala prije spavanja olakšala noćni kašalj i poteškoće sa spavanjem kod djece.

    Ista studija otkrila je da se med koristi stoljećima u nekim kulturama za liječenje simptoma gornje respiratorne infekcije poput kašlja, a smatra se sigurnim za djecu stariju od 12 mjeseci. Med ima dobro utvrđene antioksidacijske i antimikrobne učinke, što bi moglo objasniti njegov doprinos zacjeljivanju rana.

    Ljepota:

    Lijepa koža je glatka i hidratizirana. Med pruža oboje! Med je ovlaživač, što znači da privlači vodu. To čini kožu hidriranom i blistavom. Med je također sredstvo za umirenje, što znači da pomaže u smirivanju i omekšavanju vanjskog sloja kože.

    U kozmetičkim formulacijama djeluje ublažavajuće, hidrirajuće, umirujuće, održava kožu mladolikom i usporava stvaranje bora, regulira pH i sprečava infekcije patogenima. Kozmetički proizvodi na bazi meda uključuju masti za usne, mlijeka za čišćenje, hidratantne kreme, nakon sunčanja, tonik losione, šampone i balzame.

    Najlakši i najučinkovitiji način za korištenje meda kod kuće je dodavanje u jogurt. Dobro ga promiješajte i nanesite na lice i vrat. Izmasirajte dobro nekoliko minuta, zatim namočite kožu i nježno istrljajte mekom toplom krpom. Vaša će koža biti lijepa i meka.

  • Od pranja zuba do nošenja donjeg rublja: Nevjerojatna historija svakodnevnih rutina

    Kada se osvrnemo i pogledamo naša životna dostignuća, sjećanjima će vjerojatno dominirati slike nervoznog prvog poljupca, prve ljubavne veze, kupovine stana, vjenčanja, rođenja djeteta. Ali u pozadini ovih krupnih događaja za svakog od nas, veći dio naših života provodimo u rutinskim dnevnim aktivnostima koje uopće ne pamtimo. Kroz čitavu evoluciju, Homo sapiens ima iste potrebe poput kupanja, pranja zubi, jedenja, pijenja, spavanja, obavljanja nužde i naravno, komuniciranja s drugim pripadnicima vrste.

    Ustajanje iz kreveta

    Madraci, iako se možda ne čini tako, ipak nisu nedavni pronalazak. Arheolozi iz Južnoafričke Republike pronašli su madrace od lišća i trske, stare oko 77.000 godina, iz razdoblja mezolitika, kao neku vrstu preteče današnjih udobnih podloga za spavanje.

    U starom Egiptu, bogatiji sloj je mogao sebi priuštiti izdignute drvene krevete. I dok je sirotinja glave držala na jastucima od uvijene životinjske dlake, bogataši su odmarali na oblikovanim jastucima izrađenim od kombinacije drveta, slonovače i alabastera.

    Odlazak u kupatilo

    Kada ustanemo iz kreveta, prvo se zaputimo u kupatilo. Hladna daska WC školjke je iznenađujuće slična kamenoj verziji korištenoj kod starih Egipćana, ali ipak, školjka s mehanizmom za povlačenje vode nije bila poznata sve do 1590. godine kada ju je dizajnirao Sir John Harrington. Ipak, budući da je bio previše zauzet pisanjem poezije, pronalazak je na svoju širu upotrebu morao pričekati francusku aristokraciju iz 18. stoljeća, koja ga je rado prihvatila.

    Većina pripadnika srednje klase sve do druge polovine 19. stoljeća nije imala priliku zamijeniti klasičnu kantu s wc školjkom.

    Hvatanje za toaletni papir

    Ekvivalent toaletnom papiru u Kameno doba bili su lišće i mahovina. U nešto bližoj prošlosti, Rimljani u svojim javnim toaletima nisu imali zasebne odjeljke za vršenje nužde, a što je još gore, materijal za brisanje bila je obična spužva nataknuta na štap, koji je kružio među posjetiteljima. U srednjovjekovnom Japanu nije bilo potrebe za spužvom, već su preferirali bambusove štapiće kojima bi uklanjali ostatke, dok je u zemljama koje su naseljavali muslimani običaj bio zadnjice trljati glatkim kamenjem. S druge strane, Kinezi su koristili higijenski papir za brisanje još u 9. stoljeću, dok je zapadna civilizacija na nešto slično morala pričekati čitav milenij. Tek 1857. godine počela je masovna proizvodnja toaletnog papira.

    Tuširanje

    Iako su još antički Grci u javnim kupaonicama koristili crijeva iz kojih je prskala voda pod pritiskom, tuš u modernom smislu izumljen je tek 1767. godine. Neobično je to da su se tuševi postavljali i na kotače, a tokom 19. stoljeća predstavljen je i “Velo-tuš”, naprava koja je prskala vodu jedino dok se okreću pedale, kao prilikom vožnje bicikla. Ipak, kupanje kao higijenska navika nije linearno napredovalo tokom stoljeća. Pa tako, dok su se Rimljani opsesivno kupali, medicinske teorije tokom 17. stoljeća zagovarale su ideju da je kupanje opasno, jer se time otvaraju pore i koža se izlaže napadu kuge. Kraljevi i aristokracija su ove savjete poštovali i gotovo uopće se nisu kupali, osim ako im to ljekari ne nalože, ali su umjesto toga učestalo mijenjali posteljinu, navodi Historyextra.

    Odijevanje donjeg veša

    S vlažnim ručnikom omotanim oko sebe izlazite iz kade ili tuša, dodatno se brišete i odijevate donji veš. Faraon iz brončanog doba nije bio drugačiji. Kada je Howard Carter 1922. godine otkrio Tutankamonovu grobnicu, među slavnim blagom bilo je i 145 pari rezervnog donjeg veša za upotrebu u zagrobnom životu. Ti platneni komadi odjeće (shenti) u to vrijeme su bili standardni donji veš koje su nosili i seljaci i faraon. Ipak, oni nisu najstariji. Na zamrznutom tijelu čovjeka, kojeg su prozvali “Ledeni Otzi” (Otzi the Iceman), pronađenog u tirolskim Alpama, otkriveno je da je nosio donji veš od kozje kože još prije 5.300 godina.

    Pranje zuba

    Iako djeluje kao moderna pojava, oralna higijena je nešto što ljudi prakticiraju već desetinama hiljada godina. Najstariji zapis o popravljanju zuba datira iz neolitičkog Pakistana prije 9.000 godina. Kako je agoniju popravka zubi uvijek bilo poželjno izbjeći, pranje zuba prutićem bila je udomaćena pojava u starom Rimu, srednjovjekovnoj Indiji ili Britaniji u doba Tudora. Rimskim aristokratima su robovi prali zube, tako što bi na vrh jelenskog roga posuli prah i trljali dok rubovi zuba ne zasjaju nakon čega bi uslijedilo ispiranje. Tudori su preferirali vinski ocat ili samo vino za potrebe pranja zuba.

    Četkica za zube, po izgledu slična današnjoj, kineski je pronalazak, ali nikad nije stigla u Evropu. Ipak, Evropljani su nezavisno “ponovno izumili” četkicu za zube 1780. godine kada je zatvorenik William Addis došao na ideju da stavi čekinje metle za čišćenje u svinjsku kost koja mu je ostala u tanjuru nakon završene zatvorske večere.

  • Facebook uvodi još jednu zabranu

    Facebook će zabraniti ‘deepfakeove’ odnosno video snimke izmijenjene pomoću umjetne inteligencije kojom su zamijenjena lica ili promijenjene riječi koje izgovara neka osoba, objavila je u utorak ta društvena mreža.

    U odluci objavljenoj na blogu, Facebook navodi da će ukloniti video snimke koje su izmijenjene na način da to nije očito, zbog čega mogu obmanuti korisnike interneta kada je riječ o izjavama neke osobe, a koje se izrađuje pomoću umjetne inteligencije koja “miješa, zamjenjuje ili dodaje” neki sadržaj u video kao da je “autentičan”.

    Odluka se ne odnosi na “parodičan ili satiričan sadržaj” ili na video snimke koje su montirane tako da su izostavljene riječi ili im je promijenjen redoslijed, precizira potpredsjednica Facebooka, Monika Bickert.

    Facebook će također nastaviti uklanjati audiovizualni sadržaj koji krši “standarde zajednice” i jako smanjiti broj pratitelja onih sadržaja koje vanjski kontrolori s kojima surađuje, kao što je AFP, označe kao lažne.

    Facebook je 2016. pokrenuo program provjere istinitosti sadržaja koji se objavljuje na njegovim stranicama i na Instagramu u suradnji s vanjskim kontrolorima (Third party fact-checking) u kojem sudjeluje šezdesetak medija širom svijeta.

  • Na današnji dan, u Velikoj Britaniji žene dobile pravo glasa

    Iako prvotno brutalno gušen, pokret je vjetar u leđa dobio početkom Prvog svjetskog rata kada su se, u nedostatku muške radne snage, počeli razbijati seksistički stereotipi. To se razdoblje naziva feminizmom prvog vala kojemu je u cilju bilo priskrbiti ženama mogućnost raspolaganja i nasljeđivanja imovine, sklapanja poslova te jednakost u vidu svih političkih prava. Tako je u Britaniji 1918. Parlament donio zakon koji je donio bolji položaj ženama, a 1928. su politički potpuno izjednačene s muškarcima. U SAD-u su u svim državama žene dobile pravo glasa 1920. godine.

    U današnjem svijetu teško je zamisliti da žene prije nisu imale takve mogućnosti, a pogotovo da nisu imale pravo glasa – koje je u Jugoslaviji usvojeno 11. augusta 1945. godine.

    Zanimljiva je činjenica da Britanija i SAD nisu bile zemlje predvodnice te da su inovativnije države od njih bile, primjerice, Novi Zeland, koji je puno pravo glasa ženama dao već 1893. godine, ili Danska te Island gdje su ti zakoni usvojeni 1915. godine. Južna Afrika pravo je uvela 1930. godine, ali samo za bijele žene – većina crnaca te crnkinje takvu privilegiju nisu imali.

    Portugal je ženama pravo glasa dao 1931. godine, ali s ograničenjima prema razini obrazovanja. U kronologiji ženskog prava glasa možda najviše čudi Švicarska – zadnji je kanton Federalni Vrhovni sud prisilio prihvatiti opće pravo glasa tek 1990. godine!

  • Nevjerovatan učinak đumbira: Zbog čega bi ga trebali jesti svaki dan

    Postoji veliki broj odličnih začina koji pružaju značajne zdravstvene koristi, ali je teško nabrojati sva pozitivna svojstva koja donosi đumbir.

    Razlog zbog kojega je đumbir toliko dobar za naš organizam jest hemijski spoj koji se zove gingerol. Ova supstanca djeluje protuupalno, što znači da može ublažiti bol i otjecanje. Također, đumbir sadrži antioksidanse koji neutraliziraju štetne slobodne radikale u tijelu.

    U nastavku vam donosimo glavne prednosti đumbira ako ga jedete svaki dan. Vjerojatno ćete biti iznenađeni njegovim djelovanjima i koliko se zbog njega možete dobro osjećati, piše Index.hr.

    Pobjeđuje žgaravicu i bol u želucu

    Gastroezofagealna refluksna bolest nastaje zbog viška stomačne kiseline i prati je žgaravica i bol u želucu. Loša probava je bolest koja muči puno ljudi. Može nastati zbog određene hrane koju ste upravo jeli ili ste jednostavni skloni ovoj pojavi i zbog toga morate voditi računa što jedete. U bilo kojem slučaju nije ugodno i bolno je. Đumbir je toliko dobar u reduciranju želučane kiseline da se njegove aktivne supstance koriste u lijekovima protiv loše probave.

    Smanjuje upalu u cijelom tijelu

    Upala je, zapravo, obrambeni mehanizam tijela koji je koristan kada se ozlijeđen ili inficiran dio tijela treba izolirati kako bi se ograničila šteta. Međutim, ne može se točno utvrditi kada je ta upala korisna, a kada samo boli.

    Ljudi s kroničnim upalnim stanjima, poput artritisa, mogu osjetiti veliko olakšanje ako svakodnevno konzumiraju đumbir. Također, đumbir će učiniti čuda u procesu ozdravljenja nakon ozljeda bilo koje vrste.

    Smanjuje rizik od pojave raka

    Đumbir se intenzivno proučava zbog njegovog utjecaja na stanice raka. Istraživanja pokazuju da ubija stanice raka jajnika brže i sigurnije od lijekova za kemoterapiju. To je nevjerojatna vijest jer kemoterapija obično izaziva onoliko zdravstvenih problema koliko ih rješava. Također, otkriveno je da đumbir sprječava upalu debelog crijeva, što je faktor rizika za rak tih dijelova tijela, navodi Health & Human Research.

    Ublažava i oslobađa nas glavobolje

    Protuupalna djelovanja đumbira također su od pomoći u liječenju glavobolje. Prije nego što uzmete bilo koji lijek, probajte se riješite bola đumbirom. On je prirodan način za postizanje istog cilja, ali bez sporednih učinaka.

    Pomaže pri mršavljenju

    Trajan gubitak kilograma teško je postići, ali nije nemoguće. Tijelo na višak masnoća gleda kao na svoju rezervu za hitne slučajeve i zato je ne voli sagorjeti. Za višak kilograma prehrana ima veliku ulogu, ali dosta krivnje odlazi i na genetiku. Zato je važno raditi u korist svog tijela, a đumbir može biti odlična podrška.

    Poznato je da đumbir održava rad metabolizma što je važno jer ga intenzivne dijete mogu zapravo usporiti. Jednom kada prestanete s dijetom i kada se metabolizam uspori, to je trenutak kada ćete vjerojatno početi vraćati svoje izgubljene kilograme. Dnevna doza đumbira može pomoći u sprječavanju ovog problema.

    Đumbir možete jesti u svježem stanju, kuhan ili osušen, a možete ga u malim količinama dodavati gotovo u svu hranu i čajeve.