Category: Magazin

U zadnjim godinama XVII i početkom XVIII stoljeća, u Evropi dolazi do snažnih geopolitičkih i vojnih promjena. Prevlast gube neke do tog vremena najjače evropske sile, a izdvajaju se nove države. Stvaraju se novi diplomatski odnosi pod imenom „Evropska ravnoteža“. U tome su veliki udjel imale Austrijska monarhija i carska Rusija.

Teški ratovi koje je već oslabljeno Osmansko carstvo vodilo tokom XVII ( Kandijski rat, Bečki rat) i početkom XVIII stoljeća ( Mletačko- austrijsko- osmanski rat) uzrokovali su produbljivanje krize koja je uveliko potresala cijelu državu. Zbog nedostatka vojnih uspjeha povećavaju se poreska opterećenja proizvodnom stanovništvu, pored redovnih uvode se i vanredni porezi, što izaziva još jače nezadovoljstvo. Zaoštravanje finansijske situacije dovelo je do nestabilnosti funkcionisanja državnih institucija.

Takođe, zaostalost timarsko- spahijskog sistema uvjetovala je i neizbježnu ekonomsku krizu. Otpor prema centralnoj vlasti zahvatao je sve šire mase na prostorima cijele Države.

Naročito ozbiljna situacija bila je u Bosni. Po okončanju Bečkog rata ( 1683 – 1699 god.) i mirovnog sporazuma u Sremskim Karlovcima, koji je zaključen tako da je svaka strana zadržala one teritorije koje je u tom trenutku držala, Osmansko carstvo je izgubilo sve posjede sjeverno od Dunava, osim Banata. Svi posjedi u Slavoniji, Lici, Krbavi i Dalmaciji su oduzeti od Bosanskog ejaleta. Iz njegovog sastava izdvojena je i skoro cijela teritorija Cerničkog, Požeškog i Ličkog sandžaka, te dijelovi Kliškog i Hercegovačkog sandžaka. Samim tim, Bosanski ejalet postaje najzapadniji i najistureniji dio Osmanskog carstva 

Uvidjevši važnost Bosanskog ejaleta, Porta je naložila povećavanje broja kapetanija kako bi povećala sigurnost ove najzapadnije provincije Osmanskog carstva. Brojnost i disciplina vojnih rodova činili su Bosanski ejalet značajnom odbrambenom zonom prema susjednim zemljama. No, poučeni iskustvima iz prethodnih ratova, Bošnjaci nisu imali veliko povjerenje u Portu. Naime, iako je na prostorima Bosanskog ejaleta nakon Požarevačkog ugovora nastupio period relativnog mira, Bošnjaci su za račun sultana ginuli na frontovima daleko od svojih domova. Tako je na ruski front poslano oko 10 000 Bošnjaka, od čega je samo mali broj preživio. Osim razočarenja zbog gubitaka, oni sa sobom nose i osjećaj da osmanska država o njima nije vodila dovoljno računa i da su ostali prepušteni sami sebi. Takvo mišljenje se prenijelo i na ostale stanovnike Bosanskog ejaleta. Svi ovi razlozi utjecali su na početak formiranja vlastitog nacionalnog identiteta kod Bošnjaka i razvijanje svijesti o Bosni kao njihovoj domovini, mada to ne znači da su bili nelojalni Osmanskoj državi, ali više nisu bili sigurni da će ih ona uspješno braniti.

Banjalučka čaršija

Period kratkog mira na prostorima Bosanskog ejaleta ubrzo je bio okončan i Austrijanci su počeli na granicama Bosne vršiti veliku koncentraciju svojih snaga. Bečki dvor je to učinio pozivajući se na međudržavni ugovor sa Rusijom iz 1726. godine, po kome su Beč i Petrograd bili u međusobnoj obavezi da se pomažu u slučaju rata, a pošto je Rusija od 1736. godine već bila u ratu sa Osmanskom imperijom, car Karlo VI je bez ikakvog povoda, vođen isključivo željom za daljim teritorijalnim proširenjem 14. jula 1737. godine objavio rat Porti.

Muslimansko stanovništvo svjesno je da će doživjeti sudbinu svojih sunarodnika koji su donedavno živjeli na prostorima Ugarske, Like, Slavonije i Dalmacije, koji su bili prisiljeni ili da napuste svoja rodna mjesta ili da se pokrste. Upravo to je bio razlog brze i efikasne mobilizacije Bošnjaka u cilju odbrane domovine i biološkog opstanka.

Ključna bitka koja je imala presudan utjecaj, ne samo na na cjelokupan ishod austro- osmanskog rata, nego ujedno i događaj koji je označio prelomnu tačku u razvijanju patriotske svijesti kod Bošnjaka, vođena je 4. avgusta 1737. godine, nadomak Banja Luke. 

izvor:kameni-spavac.com

Neke opšte napomene iz života jedne od najznačajnijih Bošnjakinja u historiji

O Humi Kosači se u bosanskoj historiografiji zna veoma malo, s obzirom da nikad nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjačkog plemstva u 15. i 16. stoljeću, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti. Njena pojava bila je posebna i krajnje simbolična s obzirom da je bila prva bošnjačka plemkinja koja je rođena kao muslimanka. Ono što je posebno interesantno jeste da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemičko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke, što je jedinstven slučaj u historiji.

Ovdje ćemo navesti njeno rodoslovlje:

Huma-hatun Kosača kćer je Ahmed-paše Hercegovića Kosače i princeze Hundi-hatun. Otac joj je dao ime po Humu (Hercegovini). Njen djed sa očeve strane bio je Herceg Stjepan Kosača, a sa majčine sultan Bajazid II, a pradjedovi knez Vukac Kosača i sultan Mehmed Fatih. Baka sa očeve strane bila je kneginja Barbara Bavarska, a sa majčine Bulbul sultanija. Tetka sa očeve strane bila je Katarina Kosača, a sa majčine princeza Seldžuka, majka Gazi Husrev-bega. Njen dajdža je bio sultan Selim. Prvi rođaci: Ishak-beg Kotromanić, Katarina mlađa Kotromanić, Gazi Husrev-beg, Skender-beg Crnojević, sultan Sulejman itd.

Huma Kosača udala se za Mehmed-bega Alibegovića sa kojim je živjela do kraja života u Mostaru, gdje je podigla brojne vakufe. Interesantno je napomenuti da je imala tri brata, od kojih je Ali-beg bio prvi bošnjački pjesnik na orijentalnim jezicima, a drugi brat, Ahmed, prvi bošnjački hafiz. Nažalost, danas ni jedna ustanova, ili ulica u Bosni i Hercegovini, ne nosi ime Hume Kosače, niti je život ove Bošnjakinje ozbiljnije istraživan u našoj historiografiji.

Članovi Planinarsko-alpinističkog kluba “Summit” iz Banje Luke Miroslav Trivić, Dijana Vrhovac, Jasna Maletić, Dijana Arsenić i Marko Vranić osvojili su prije četiri dana najviši vrh Alpa i zapadne Evrope Mont Blanc na nadmorskoj visini od 4.810 metara.

 Planinari su prije Mont Blanc, uprkos snježnoj mećavi, osvojili i najviši vrh Italije Gran Paradiso. Zbog nepovoljne vremenske prognoze, alpinisti su morali sačekati nekoliko dana na moru u Sestri Levanteu i Činkve Tereu u Italiji.  Vrhovac na krovu Evrope – Najprije smo stigli do prvog doma Tete Rouse (3.187 metara), gdje nas je opet dočekala loša prognoza. Vjetar na vrhu puhao je 70 kilometara na sat i morali smo čekati dva dana. Potom smo krenuli do drugog doma Du Goutera (3.863 metra) preko vrlo opasnih stijena – kazala je za “Avaz” Dijana Vrhovac.

 Izuzetno težak i iscrpljujući uspon po jakom vjetru i hladnoći ostavio je, dodaje ona, traga na planinarima, koji su sve teže disali. Planina, kaže Vrhovac, uzima danak i usporava one koji nisu spremni na izuzetne napore. – Zahvaljujući snažnoj volji i želji, ali i fizičkoj i psihičkoj spremi da pokorimo najviši vrh Francuske, uprkos nevjerovatno jakom vjetru, koji je ljuljao navezu na oštrim grebenima i liticama, nakon devet sati, uspjeli smo da osvojimo Mont Blanc – navela je Vrhovac. Ona i Trivić su neposredno prije polaska doputovali sa priprema u Njemačkoj.

Nakon dugogodišnjeg planinarenja i uspješno savladanih zimskih i ljetnih uspona na najviše vrhove Alpa, ovaj projekt bio je novi izazov, koji nas je pokrenuo u nova istraživanja i iskušenja. Ruta do vrha Evrope od planinara traži veliku psihofizičku kondiciju, jer se radi o veoma dugom i napornom usponu, koji, osim velike nadmorske visine, prate i niske temperature uz jake vjetrove – rekao je Trivić.

Uskoro na Vinson i Mont Everest Ova ekipa već je prošle godine osvojila Elbrus. Uskoro počinju pripreme za najzahtjevnije izazove koji će se naći pred njima – najviši vrh Antarktika Vinson na nadmorskoj visini od 5.140 metara, a potom i san svakog alpiniste i najviši svjetski vrh – Mont Everest. Dnevni avaz

Iako smo tek na pola ljeta, već nas zanima što nam donosi modna jesen.

Prelistavajući novu ponudu popularnih trgovina, uočili smo jedan detalj koji će dominirati iduće sezone.

Riječ je o okruglim, metalnim ručkama koje su ukrasile razne modele torbi, a high street brendovi ideju su ukrali od dizajnerske kuće Chloe.

Luksuzni je brend već prošle sezone zaludio fashionistice i modne blogerice modelima Faye i Nile, no sada su povoljni brendovi približili ovaj trend i “običnim smrtnicama”. Metalne se ručke nose kao narukvice, a ovaj detalj ste već morale primijetiti na Instagramima “it” djevojaka.

Nije važan ni oblik torbice, bitno je samo da je krase ringovi, u što ćete se uvjeriti kada zavirite u jesensku ponudu popularnih trgovina. 

Nijedna zemlja na svijetu ne ispunjava u potpunosti preporučene standarde za dojenje, navodi se u novom izvještaju UNICEF-a i WHO-a izrađenom u saradnji s Global Breastfeeding Collective (Svjetski kolektiv za dojenje).

U izvještaju pod nazivom Svjetska bodovna kartica dojenja (Global Breastfeeding Scorecard), u kojem se analiziraju 194 zemlje, navodi se da se samo 40 posto djece mlađe od šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom (bez dohrane), a samo 23 zemlje imaju stopu hranjenja isključivo majčinim mlijekom iznad 60 posto, saopćeno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Dokazano je da dojenje ima kognitivne i zdravstvene koristi i za bebe i za majke. Posebno je važno tokom prvih šest mjeseci jer sprječava pojavu dijareje i upale pluća, dva najčešća uzroka smrti beba.

Kod majki koje doje umanjen je rizik nastanka raka jajnika i dojke, dva najčešća uzroka smrti žena.

“Dojenje bebama daje najbolju moguću polaznu tačku u životu. Majčino mlijeko ima funkciju bebine prve vakcine, koja štiti bebe od potencijalno smrtonosnih bolesti i pruža im svu ishranu koja im je potrebna da prežive i napreduju”, smatra doktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.

Ovaj izvještaj je objavljen na početku Svjetske sedmice dojenja zajedno s novom analizom koja pokazuje da je potrebna godišnja investicija od samo 4,70 dolara po novorođenčetu kako bi se do 2025. godine povećala globalna stopa hranjenja beba do šest mjeseci isključivo majčinim mlijekom na 50 posto.

U brošuri “Nurturing the Health and Wealth of Nations: The Investment Case for Breastfeeding” (Njegovanje zdravlja i blagostanja nacija: Ulaganje u dojenje) se navodi da bi ispunjavanje ovog cilja moglo spasiti živote 520.000 djece mlađe od pet godina i potencijalno značiti 300 milijardi dolara ekonomske koristi tokom deset godina kao rezultat smanjenja bolesti i troškova zdravstvene njege, te povećane produktivnosti.

U publikaciji se kaže da u pet najvećih ekonomija u razvoju: Kini, Indiji, Indoneziji, Meksiku i Nigeriji, nedostatak investicija u dojenje rezultira smrću oko 236.000 djece godišnje i ekonomskim gubicima od 119 milijardi dolara.

Globalno, investicije u dojenje su preniske, ocjenjuje se u izvještaju. Svake godine vlasti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima potroše oko 250 miliona dolara na promoviranje dojenja, dok donatori daju dodatnih samo 85 miliona.

Zemlje koje su postigle stopu hranjenja isključivo majčinim mlijekom iznad 60 posto su: Bolivija, Burundi, Zelenortski Otoci, Kambodža, Sjeverna Koreja, Eritreja, Kenija, Kiribati, Lesoto, Malavi, Mikroneziia, Nauru, Nepal, Peru, Ruanda, Sao Tome i Principe, Solomonski Otoci, Šri Lanka, Svaziland, Istočni Timor, Uganda, Vanuatu i  Zambija.Fena

Misteriozne velike rupe koje su se od 2014. počele pojavljivati u vječnom ledu Sibira mogle bi biti dio procesa koji će uzrokovati začarani krug ubrzavanja globalnog zagrijavanja do uslova kakvi su vladali prije više od 130.000 godina, upozoravaju naučnici.

Naime, stručnjaci smatraju da je otvaranje sibirskih kratera tek jedan od prvih vidljivijih znakova ubrzanog otapanja permafrosta u kojem su pohranjene goleme količine stakleničkih plinova poput ugljikova dioksida (CO2) i metana (CH4).

Opasna, začarana petlja

Oko 24% kopnenih područja sjeverne hemisfere pokriveno je vječnim ledom. Prema naučnim procjenama u permafrostu je zarobljeno oko 17.000 giga tona organskog ugljika. Od toga bi se samo otapanjem sibirskih krajeva moglo osloboditi oko 1.000 giga tona. Kako se plinovi oslobađaju u atmosferu, oni stvaraju efekt staklenika u kojem se zarobljavaju sunčeve zrake u infracrvenom, toplinskom dijelu spektra čime se podiže temperatura atmosfere. Pritom treba imati na umu da je, prema UN-ovom Međudržavnom panelu za klimatske promjene (IPCC), metan čak 86 puta snažniji staklenički plin od CO2. Na sreću, ovaj potencijal metana s vremenom, kroz 10 do 20 godina, postupno pada jer se on raspada na ugljikov dioksid.

„Posljednji se put permafrost topio prije 130.000 godina. To je prirodna pojava na koju utječu promjene u Zemljinoj orbiti“, rekao je za Asia One dr. sc. Gideon Henderson, profesor na Sveučilištu u Oxfordu.

„No bez presedana je brzina s kojom se danas zbiva ovo otapanje. Zatopljenje koje se dogodilo prije 130.000 godina odvijalo se kroz tisuće godina… Današnje zatopljenje odvija se kroz desetljeća, odnosno kroz stoljeće“, upozorio je.

Blizu smo kritične tačke – okidača

Jedna studija, koju je Henderson predstavio u junu 2013. na kongresu Geološkog društva u Londonu, pokazala je da bi već temperature za 1,5 stepeni  više od predindustrijskih mogle biti dovoljne da se pokrene veliko otapanje permafrosta. Prosječne su temperature danas u svijetu za oko jedan stupanj više od predindustrijskih, a procjenjuje se da bi kritičnu tačku od 1,5 stepeni  mogle dosegnuti kroz 10 do 30 godina.

No u ovoj priči ključno je pitanje kojom se brzinom to otapanje danas zbiva te kolike se količine stakleničkih plinova oslobađaju, što je za sada još uvijek velika nepoznanica. 

Prema Hendersonu isto tako nije jasno koje se vrste plinova oslobađaju u kojim postocima te razgrađuje li se metan u CO2 prije, ili nakon oslobađanja.

Rupe opasne po život

 Prvi krater na poluotoku Jamal u Sibiru, promjera 80-ak metara, pojavio se u srpnju 2014. Drugi, pronađen nekoliko stotina kilometara dalje na istom poluotoku, imao je promjer od oko 15 metara, a treći, nastao kraj sela Nosoka u pokrajini Krasnojarsk, bio je promjera četiri metra. Kasnije se pojavilo više od 7.000 izbočina koje ukazuju da se u njima skupljaju oslobođeni plinovi nastali topljenjem smrznutog tla, što pak znači da bi na tim mjestima mogle nastati nove rupe.

Britanski geolog dr. Chris Fogwill smatra da su goleme rupe fenomen poznat kao pingo – okrugle nakupine leda u permafrostu koje katkad mogu poprimiti stožasti oblik kratera nalik na vulkanski. Ove nakupine nastaju kada se podzemna voda iz nekih izvora uzdiže i na površini smrzava. Tako se formiraju svojevrsne kupole koje rastu po nekoliko centimetara godišnje. One se u određenom trenutku mogu urušiti i stvoriti kratere. Globalno zatopljenje moglo bi poticati takve procese.

Formacija rupa u Sibiru ne predstavlja ozbiljnu opasnost samo za klimu već i za lokalno stanovništvo. One mogu destabilizirati željezničke tračnice, zgrade pa čak i cijela naselja. Osim toga, metan je vrlo lako zapaljiv pa prilikom njegovog oslobađanja može doći do eksplozija koje također mogu ugroziti ljudske živote. Takve su eksplozije već zabilježene u Sibiru.   

izvor:index.hr  

Belma Alić jedina je doktorica violončela u BiH. Turističko-poslovni magazin VISIT BiH u narednom broju donosi priču o ovoj vrhunskoj umjetnici, koja je eskluzivno za časopis odsvirala himnu BiH u ambijentu Prokoškog jezera, na 1.637 metara nadmorske visine. U novom broju magazin VISIT BiH objavljuje i reportaže iz Hutovog blata, Blagaja, o raftingu Neretvom, a predstavlja i turističke potencijale Banje Luke, najavljuje najveću filmsku smotru u ovom dijelu Evrope – Sarajevo Film Festival. Reporeteri VISIT BiH putovali su i talgo vozom na jug Bosne i Hercegovine, te plovili kanjonom rijeke Drine. Magazin u augustovskom broju objavljuje još niz zanimljivih priča o turističkim potencijalima Bosne i Hercegovine, ali i uspješnim bh. kompanijama i pojedincima.

link: https://youtu.be/HD7QrQvCcSA

izvor: Faktor.ba

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine radi zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, ukazao je na mjere za zaštitu od visokih temperatura zbog kojih je do 6. augusta za cijelu BiH upaljeno narandžasto upozorenje.Iz Zavoda su za Fenu upozorili da visoke temperature izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi.

Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

Osim toga, ističu iz Zavoda, radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, također se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura.

Potrebno je ograničiti kretanje i vožnju od deset do 18 sati, jer su tada najviše temperature te izbjegavati naporne fizičke aktivnosti ili ih obavljati u ranim jutarnjim satima.

-Korisno je da se u toku dana češće piju manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a unos gaziranih pića treba smanjiti jer velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane – upozorava specijalista za higijenu i zdravstvenu ekologiju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Aida Vilić-Švraka.

Potrebno je konzumirati veće količine svježeg voća i povrća, da bi nadoknadili gubitak mineralnih soli te jesti češće i manje obroke i izbjegavajti namirnice s visokim sadržajem bjelančevina, kao što su meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi.

– Uzimајtе dоstа pоvrćа i vоćа, ribе, biјеlоg mеsа pеrаdi i fеrmеntirаnih mliјеčnih prоizvоda (јоgurtа, kisеlоg mliјеkа) ili kоmbinоvаti fеrmеntirаnе mliјеčnе prоizvоdе i pоvrćе i vоćе. Trеbа izbјеgаvаti јаkо slаtku hrаnu, zаtim mаsnu i јаkо zаčinjеnu hrаnu, suhоmеsnаtе prоizvоdе, “brzu hrаnu“. Оbrоkе trеbа priprеmаti nеpоsrеdnо priје kоnzumirаnjа, а priprеmljеnu hrаnu čuvаti nа аdеkvаtаn nаčin. Dоbrо prаti sеzоnskо pоvrćе i vоćе. Аkо imаtе zdrаvstvеnih prоblеmа, zаtrаžitе sаvјеt svоg pоrоdičnоg ljеkаrа – preporučuje dr. Vilić-Švraka.

U klimatiziranim prostorijama, naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem, potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Faktor.ba

Od polovine kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini, piše Večernji list BiH. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, curi im i svrbi ih nos, otiču im kapci, otežano dišu…

Nezaustavljiva biljka

Ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala neprijatelj broj jedan tijekom ljeta. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca.

“Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovinom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja.

Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma”, rekli su iz Agromediteranskog zavoda Mostar.

Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja jer je njezin polen najjači alergen koji izaziva brojne komplikacije u organizmu čovjeka. Na području BiH ambrozija je široko rasprostranjena i BiH je sa susjednim zemljama centar širenja ove biljke u Europi.

Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je došla sredinom 20. stoljeća. Ova biljka je vrlo prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš.

Preporuke za uklanjanje

Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju polena ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine. “Apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju”, poručuju iz FAZ-a Mostar. vecernji.ba

Upravo se navršava deset godina od prve posjete tima vodećih egipatskih stručnjaka bosanskim piramidama. U ljeto 2017. prve europske piramide posjetili su prof.dr. Nabil Swelim, trostruki doktor arheoloških nauka i pronalazač četiri piramide u Egiptu, iskusni geolog dr. Ali Barakat koji je radio u Javnoj ustanovi za rudna bogatstva Vlade Egipta, arheologinja prof.dr. Mona Aly, načelnica Konzervatorskog odjeljenja s Arheološkog fakutleta Univerziteta u Kairu i egiptolog prof. dr. Hamed El Haweli s kairskog univerziteta. Nakon sedmodnevne posjete svim tadašnjim arheološkim lokacijama u Visokom, njihov zaključak je bio jedinstven: “Bosanska piramida Sunca je najveća piramida na svijetu!”, a “Bosnu će svijet znati kao zemlju piramida”.

Tada ih je primio premijer Vlade Federacije, premijer Zeničko-Dobojskog kantona, gradonačelnica Sarajeva i načelnik Općine Visoko. Odbili su ih primiti ministar kulture, koji je činio sve da uguši projekt istraživanja bosanskih piramida i članovi državne Komisije za nacionalne spomenike koji su, nakon posjete Egipćana, tri puta povećavali obuhvat zaštitne zone na Bosanskoj piramidi Sunca, onemogućavajući daljnja iskopavanja Fondaciji “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”.

Čelnik egipatskog Vrhovnog savjeta za antikvitete je zaustavljao svjetsku promociju bosanskih piramida. Geologa Ali Barakata je otpustio iz Vlade Egipta po povratku iz BiH, a dr. Swelimu je zaprijećeno da ne podržava projekt ili će ostati bez penzije.

Uprkos otporima domaćih i svjetskih arheologa, geologa i historičara, bosanske piramide su postale najaktivnija arheološka lokacija u svijetu na kojima svake godine rade stotine volontera iz čitavog svijeta, koje istražuju brojni strucnjaci, a u posjete dolaze desetine hiljade gostiju sa svih kontinenata.