Category: Magazin

Zamislite život na udaljenom otoku. Zamislite da je nekome potrebna operacija, a da je prva bolnica udaljena stotinama kilometara, da je potrebno osigurati prijevoz pacijenta, hitnu medicinsku ekipu i to sve u vrlo kratkom vremenu. I pomislite kako bi to moglo izgledati uz suvremenu tehnologij

U okviru kampanje Povezani smo sigurni razgovarali smo s liječnicom Matijanom Jergović, doktoricom znanosti, specijalisticom epidemiologije i zdravstvene ekologije i voditeljicom Odjela za procjenu rizika i logistiku na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Pitali smo je što znanost misli o novim tehnologijama i trebamo li biti zabrinuti zbog utjecaja tehnologije na naše zdravlje.

Već danas nam je potpuno jasno u kojoj mjeri mreže nove pete generacije mogu promijeniti medicinu. Omogućit će virtualnu dijagnostiku, teleoperacije, daljinski monitoring pacijenata i životnog i radnog okoliša.

Omogućit će operacije na daljinu što je sjajno za pomoći stanovnicima otoka ili udaljenih područja gdje nema dostupne zdravstvene zaštite. Osigurat će kvalitetnu i trajnu pohranu digitalnih podataka o pacijentima, brzi prijenos zdravstvenih podataka liječniku ili članu obitelji da je potrebna pomoć pacijentu. Jednako tako, mogućnost trenutačnog slanja fotografija i videozapisa veoma visoke razlučivosti olakšat će u budućnosti svima da u svakom trenutku jave liječniku pojedinosti s vizualima, prema kojima oni mogu postaviti dijagnozu. Pomoći će liječnicima pratiti starije pacijente koji možda žive sami te im olakšati brzu reakciju, ukoliko je potrebno.

Sve te pogodnosti omogućit će liječnicima da jednog dana preglede i operacije obavljaju štedeći novac i vrijeme.

Mreže nove pete generacije mijenjaju modernu medicinu, mijenjaju naš svijet i način na koji živimo – ubrzavaju pristup informacijama, omogućavaju nam komunikaciju s raznim kanalima i mrežama, sa strojevima, ali i međusobnu komunikaciju između strojeva što je posebno važno u industriji, poljoprivredi, prometu i obrazovanju. Skraćuju vrijeme koje trošimo na svakodnevne obaveze kao što su plaćanje računa i kupovina namirnica i ostavljaju vremena za kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima, prenosi 24sata.

Hrvatska udruga poslodavaca pokrenula je edukativno-informativnu kampanju Povezani smo sigurni s ciljem davanja odgovora na pitanja o tehnologiji i njezinom utjecaju na naše živote i zdravlje. Moderna tehnologija važna je za razvoj gospodarstva i društva, a točne znanstvene informacije o tome što nam nova tehnologija donosi i kako utječe na nas važne su nam da bismo je prihvatili.

I baš zato kampanja Povezani smo sigurni – informiraj se i educiraj!

Zbog užurbanog načina života često zaboravimo na sebe i vlastite potrebe, na brigu o sebi samima. Kako se, uz posao, obitelj, novčane probleme, stres i sve ostalo što nosi moderan način života, usmjeriti na vlastite potrebe i dobrobit? Ne brinite, u nastavku donosimo načine.

1. Uzmite više vremena za sebe
Provođenje vremena u samoći može dobro utjecati na društvene odnose, kreativnost i samopouzdanje. Bolje se upoznajemo i učimo kontrolirati emocije, kažu stručnjaci.

2. Priuštite si da ne radite ništa
Jedan od načina kako se maknuti od stresa i užurbanosti je da – ne radite ništa. S druge strane, to može biti odličan način da ponovno postanete produktivni. Kad ste bez energije naprosto niste učinkoviti.

3. Održavajte ležernija prijateljstva
Sjetite se roditelja koje srećete kad dijete ostavite u školi. Najdražeg konobara. Susjede koji šeću pse u istom parku. Njegovanje takvih odnosa pomoći će vam da se osjećate povezanije s društvenim grupama, a osim toga, neka istraživanja tvrde da se time razvija empatija.

4. Naučite uživati u stvarima kad su dobre
Razmišljajući o budućnosti i tome što će biti ako nešto krene po zlu, niste svjesni trenutne sreće. Potrebno je prihvatiti činjenicu da ne možemo biti spremni na sve potencijalne izazove.

5. Prepustite se svojim ‘pogrešnim’ užitcima
Serije i filmovi koje volimo, a znamo da su loši. Ljubavni romani i krimići koje naprosto ne možemo ispustiti iz ruku. Uzimanje mentalne pauze i uživanje u nečemu što ne zahtijeva intelektualni napor pomaže nam da se lakše nosimo sa stresom.

6. Naučite prihvatiti kompliment – pa i ako je od vas samih
Iako zvuči čudno, osjećat ćete se bolje i pomoći će vam da postignete još više.

7. Prigrlite sreću koju vam stvaraju iskustva koja se ponavljaju
Prema istraživanjima, u mnogim ćete stvarima više uživati kada ih iskusite drugi put u životu, piše New York Times.

8. Preokrenite žaljenje u rad na sebi
Nije moguće bježati od osjećaja bez posljedica. Potiskivanjem smanjujete vlastitu sreću, a s vremenom uzrokuje i fizičku bol. Najbolje je naći sredinu između izbjegavanja i suočavanja s emocijama.

Pripreme za snimanje filmskog prvijenca i TV serije o kojima se već neko vrijeme priča, a čiji je producent Željko Joksimović, privode se kraju. U ulozi boema i legende narodne glazbe trebao bi se naći širokobriješki glumac, javljaju srpski mediji.

Biografska drama trebala bi se početi snimati na proljeće, a prikazat će život Tome Zdravkovića kojeg bi trebao igrati Goran Bogdan, piše Kurir.

Mjesecima je trajala potraga za glumcem koji bi mogao igrati Tomu. U narednim danima bit će objavljeno da je ulogu dobio Goran Bogdan. On može na pravi način prikazati jednu takvu ličnost kao što je bio Zdravković, ispričao im je sugovornik blizak produkciji. Željko Joksimović i njegovi suradnici još traže tko će igrati Silvanu Armenulić. Film ‘Toma’ koji je nastao po scenariju Nikole Pejakovića, pjevač je pripremao godinu i pol dana, a navodno neće glumiti u njemu.

Zbog globalizacije bilo je teško sačuvati baš svu historiju i kulturu naših predaka.

No, pleme Dukha u Mongoliji već vijekovima živi na isti način kako su to ljudi činili na početku civilizacije, zbog toga je ovo pleme toliko fascinantno za sve one koji ga posjete. Osim toga ovo nomadsko pleme razvilo je i poseban odnos prema divljim životinjama, a ta veza je toliko čvrsta da će vas ostaviti u čudu, piše Beauty of planet.

Fotograf Hamid Sardar-Afkhami nedavno je posjetio pleme Dukha i dokumentovao ono što je vidio kroz niz zapanjujućih fotografija.

Kroz svoju jedinstvenu kulturu, ljudi iz plemena Dukha razvili su jedinstven odnos s irvasima. Koriste ih kao prijevozno sredstvo preko neravnog terena koji nazivaju domom.

Djeca se još kao vrlo mala uče kako da se ophode prema irvasima. Pleme Dukha je poznato i kao “Tsaatan”, termin koji znači “pastir irvasa”.

Danas su otprilike ostale 44 porodice Dukha. To je otprilike od 200 do 400 ljudi. Također se smanjuje i populacija sjevernih jelena. Primarni prihod ovog plemena je od turista. Ljudi ih posećuju i plaćaju im za predstave, zanatske rukotvorine i jahanje irvasa.

Osim što dresiraju irvase, dresiraju i vukove. Oni love i male šumske životinje, poput zečeva, i time zarađuju oko dva američka dolara. Ljudi Dukha plemena dresiraju i zlatne orlove koji im pomažu u lovu. Lov na orlove smatra se privilegijom. Onima koji to uspiju pleme iskazuje poštovanje.

Pleme smatra da ima duhovnu vezu sa svim životinjama. Ova veza im dozvoljava da se u prirodi osjećaju kao kod kuće te da održe kulturu uprkos utjecajima spoljašnjeg svijeta.

Švicarska kovnica novca Swissmint saopštila je da je izdala najmanji zlatnik na svijetu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Nominalna vrijednost novčića je četvrtina franka, odnosno 0,26 američkih dolara.

Swissmint je saopštio da je iskovano 999 takvih zlatnika.

Limun je iznimno zdravo i ljekovito voće koje bi i u ove zimske dane na svom stolu trebalo imati svako domaćinstvo. Limun je jedna od najvećih riznica vitamina C, glavnog zaštitnika imuniteta.

Izniman je i u čišćenju organizma od štetnih tvari, izbacuje toksine, poboljšava zdravlje pa su se razvile i brojne dijete bazirane na njegovoj učinkovitosti, jer osim što ubrzava metabolizam i stvara osjećaj sitosti, istovremeno i osnažuje umorno tijelo.

Najveće blagodati limuna svakako su jačanje imuniteta i ubrzavanje metabolizma, ali se lista dobrih učinaka tu nipošto ne završava, jer limun smiruje žgaravicu, snižava holesterol, pomaže kod zacjeljivanja rana, olakšava respiratorne tegobe, umanjuje bol desni.

Osim što je učinkovit protiv bakterijskih infekcija, limun odlično djeluje i protiv gljivica, efikasan je protiv parazita, a ima i učinak antidepresiva.

Novija naučna istraživanja pokazala su i njegovu djelotvornost protiv raka, kako u prevenciji, tako i u terapiji.

Čudnovati kljunaš, endemska vrsta sisavca, na rubu je izumiranja, pokazala je studija naučnika s Univerziteta Novi Južni Wales.

Ovaj sisavac je karakterističan za Australiju i Tasmaniju, a u južnoj Australiji, gdje je ovaj sisavac ranije živio, sada je praktički istrijebljen.

Koautor studije, profesor Richard Kingsford, kaže da je suša bila ključan razlog pada populacije ovih sisavaca s obzirom na to da su presušile rijeke, koje su njihovo prirodno stanište.

Autori istraživanja ističu da je gubitak staništa uzrokovan prvenstveno ljudskim djelovanjem, izgradnjom brana i čišćenjem zemljišta te klimatskim promjenama.

„Do ruba istrebljenja čudnovatog kljunaša su, među ostalim, dovele rijeke pune pepela i nedostatak kisika u područjima u kojima ovi sisavci žive“, kazao je profesor Gilad Bino, glavni autor studije.

Istakao je da se moraju što prije poduzeti mjere kako bi se spriječio nestanak ove endemske životinjske vrste.

Studijom se predviđa da će čudnovati kljunaš izumrijeti u oko 40 posto područja istočne Australije u kojima trenutno živi, zavisno od toga kakva će suša nastupiti u idućih sto godina.

Čudnovati kljunaš ili platipus jedinstvena je vrsta sisavca jer, za razliku od ostalih, na svijet ne donosi žive mlade, već polaže jaja.