Category: Magazin

Stanovnici Bagdada koriste danas jedinstvenu priliku za grudvanje i pravljenje snimaka nakon što je snijeg pao u glavnom gradu Iraka tek drugi put u posljednjih 100 godina.

Snijeg je prethodno pao u glavnom gradu 2008. godine, ali je bio slab i brzo se istopio.

Mnogi mladi i stari Iračani kažu da je ovo prvi put da vide kako pravi snijeg pada u Bagdadu, prenio je AFP.

Gardske palme i imrovizovani šatori na Trgu Tahrir, gdje se mjesecima dešavaju antivladine demonstracije, danas su pod bijelim pokrivačem.

Fokus.ba

Istraživači su smatrali da gledanje u biljke u toku radnog vremena mogu reducirati stres na poslu, pa su uradili eksperiment s radnicima u električnoj kompaniji u Japanu i posmatrali njihove promjene u nivou stresa prije i nakon što su na njihov sto stavili biljke.

Prema rezultatima, kod zaposlenih koji su prema testu bili veoma anksiozni i pod stresom, biljke su smanjile stres. Prije ove studije provedeno je mnogo istraživanja o zdravstvenim efektima sobnih biljaka, ali većina njih izvedena je u laboratorijama ili eksperimentalnim uredskim postavkama.

Ova studija potvrdila je učinak smanjenja stresa i to na način da je zaposlenik svaki put kada bi se osjećao umorno nekoliko minuta gledao u biljku.

“Rezultati sugeriraju da bi se, ukoliko bi poslodavci aktivno ohrabrili radnike da u toku rada ‘odmore u prirodi’ na tri minute, mentalno zdravlje njihovih zaposlenika će se poboljšati”, rekao je Masahiro Toyoda, vodeći autor studije i profesor sa Univerziteta u Hyogu.

“Ova studija je samo jedna od mnogih koje nastavljaju da ukazuju na toda biljke djelotvorno djeluju na ljude”, rekao je Charles Hall s katedru za međunarodnu cvjećarstvo na teksaškom univerzitetu A&M.

Autori smatraju da se ljudi na osnovu teorije obnove pažnje mogu bolje koncentrirati nakon što provode vrijeme u prirodi ili gledajući prirodu. Prethodna su istraživanja otkrila kako se to naziva “meka fascinacija” koja je veoma važna za oporavak od stresa.

No ova metoda nije uspjela svima. Neki od radnika su primijetili da im se puls ili nivo anksioznosti čak i povećao, dok treći nisu primijetili nikakve značajnije promjene.

Treba napomenuti da su u istraživanju učestvovala 63 zaposlenika, u dobi od 24 do 60 godina koji su radili u uredu za računarima.

Prirodni fenomeni uvijek nas zaintrigiraju svojim pojavama, a o njima se volimo da znamo što više i s astrološkog aspekta.

Ovog vikenda, s najboljom vidljivošću u subotu, svjedočit ćemo tako zanimljivoj pojavi sniježnog Mjeseca, najsjajnijeg i najpunijeg meseca u godini. Mjesec je pridjev sniježni dobio po mjesecu februaru, za koji se očekuje da bude mjesec s najviše sniježnih padavina u godini. Ovaj fenomen događa se kad je mjesečeva orbita najbliža Zemlji.

Sjaniji i veći Mjesec nego što je to uobičajeno slavila su još indijanska plemena. Zanimljivo je kako su drevni narodi upravo lunarni ciklus umesto sunčevog koristili za obilježavanje sezonskih promjena. Sniježni Mjesec tako je još dobio i naziv gladni Mjesec, obilježavajući period zime u kom su još bili otežani uslovi lova, te je vladala oskudica što se hrane tiče.

Šta nam donosi sniježni Mjesec prema astrolozima…

Svakako ne propustite da pogledate u nebo u noćnim satima kako biste svjedočili jedinstvenoj ljepoti prirode, ali bacimo pogled i na astrološko značenje, koje je zaživelo 1979. zahvaljujući astrologu Richardu Noleu.

U ovom smislu, pun Mjesec simbolizira dušu. Smatra se i prenosnikom energije do Zemlje, koju je na svome putu ”upio” od Sunca. Mjesec nam, stoga, daje osećaj o prisutnosti energije, a kako Sunce i Mjesec zajedno upravljaju mijenama na Zemlji, omogućuje nam i osjećaj sigurnosti. Shodno mijenama, Mjesec nas iz astrološkog aspekta podstiče na čišćenje i oslobađanje nepotrebnog tereta u životu. Budući da je za ovo prisutna jaka energetska predispozicija, dobro je preuzeti kontrolu nad ovim procesom kako bismo sigurno odbacili neželjene stvari.

Radi se i o razdoblju kada je moguće da pretjerujemo s osjećajem krivice, kao i kritičnosti prema sebi. Astrolozi sugerišu kako bi trebalo pripaziti i na moguće prevare. Ipak, dobre vesti su da nam sniježni Mjesec može osvetliti put i odluke, a i dati nam priliku da se oslobodimo nekih iluzija, poslovnih ili ljubavnih.

Uticaj ovog razdoblja najviše će osjetiti osobe rođene u znaku Djevice, Ribe, Strijelca i Blizanca, kao i oni kojima je podznak ili Mjesec u ovim znacima.

Bob Marley, jedan od najintrigantnijih gmuzičara 20. stoljeća, još je za života zahvaljujući svojoj karizmi, glazbi i političkom angažmanu postao simbolom svih marginaliziranih, obojenih, potlačenih i obespravljenih. Njegova je reggae glazba prešla granice Jamajke i otvorila vrata world musicu.

Robert Nesta Marley rodio se 6. veljače 1945. u brdskom selu Nine Mile na sjeveru Jamajke. Majka mu je bila mlada mještanka, a otac britanski časnik, koji je umro kada mu je bilo 10 godina. Do sredine 60- ih Marley s majkom živi u Trenchtownu, prigradskom slumu Kingstona, kada se počinje zanimati za glazbu. Postaje član niza pop sastava, a s Teenagersima, pa Wailersima, redovito dospijeva na prva mjesta jamajčanske top-liste.

Kada je Haile Sellasie posjetio Jamajku tada Bob i ostatak Wailersa prihvaćaju rastafarijansku vjeru. Suradnja s londonskim producentom Chrisom Blackwellom pokazala se kao pun pogodak, a Wailersima je osigurala planetarnu slavu. Marley pušta dreadlockse, pjeva o Sionu, Etiopiji, egzodusu i Afici, koja tih godina gori u revolucijama i borbi protiv kolonijalizma.

Kao veliki ljubitelj žena, marihuane, rastafarijanske svete biljke, i nogometa, Marley se s gomilom pratilaca, muzičara i ljubavnica seli u ulicu Hope broj 56, koja postaje hram reggaea. Nezaboravnim albumima Rastaman Vibration, Exodus, Kaya, Babylon by the Bus, Survivor, Uprising i drugima, neumorno odašilje poruke ljubavi i mira.

Tijekom velikih političkih nemira na Jamajci, Marley je pomirio sukobljene političke strane, iako je dva dana prije na njega izvršen atentat. Nakon ozljede nožnog prsta tijekom nogometne utakmice, otkriveno je da Marley ima melanom. Kako nije dao da mu amputiraju stopalo, jer za rastafarijance je tijelo hram, rak zahvaća cijeli organizam. Ali on i dalje održava koncerte i do posljednjeg daha širi poruku ljubavi i mira. Umro je 1981. u 36 godini i pokopan je u rodnom mjestu.

Moja jedina ambicija je da vidim kako cjelokupan ljudski rod živi zajedno. Crni, bijeli i žuti – zajedno. I to je sve.

izvor: drukciji.ba

Na današnji dan u svijetu se obilježava Međunarodni dan zaštite močvara. Na isti datum 1536. godine španski istraživač Pedro de Mendoza na ušću estuara Rio de la Plata osnovao grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.

Na današnji dan:

1653. – Osnovan Novi Amsterdam, kasnije nazvan Njujork.

1848. – Kraj Američko-meksičkog rata.

1878. – Grčka objavila rat Turskoj.

1920. – Mirovnim ugovorom u Dorpatu sovjetska Rusija priznala nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposjele tu zemlju u junu 1940., poslije čega je Estonija postala dio SSSR-a.

1933. – Adolf Hitler raspustio njemački parlament.

1935. – U Poljskoj je prvi put upotrijebljen poligraf.

1943. – Završena je bitka za Staljingrad u kojoj je Crvena armija zarobila 91.000 umornih i izgladnjelih njemačkih vojnika.

1945. – Drugi svjetski rat: Konferencija na Jalti (Krim).

1971. – U SAD je zabranjeno reklamiranje cigareta na radiju i televiziji.

1978. – Dva sovjetska kosmonauta sa svemirskog broda „Saljut“ u otvorenom svemiru, prvi put u historiji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. – U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1989. – Posljednje sovjetske trupe napustile Kabul – završena devetogodišnja sovjetska vojna intervencija/okupacija Afganistana.

1990. – Južnoafrički predsjednik Frederik de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

2003. – U snažnoj eksploziji u Lagosu uništena „Nigerijska banka“, a najmanje 33 osobe poginule. Potom izbili veliki neredi jer se više stotina ljudi potuklo kako bi uzelo novac iz srušene banke.

2. februara:

1649. – Rođen papa Benedikt XIII (Pietro Francesco Orsini).

1717. – Rođen Ernst Gideon fon Laudon, austrijski feldmaršal.

1827. – Rođen Osvald Ahenbah, njemački slikar.

1829. – Rođen Alfred Edmund Brehm, njemački zoolog i književnik.

1873. – Rođen Konstantin von Neurath, njemački ministar vanjskih poslova (1932.-1938.).

1902. – Rođen Pepe Samitijer, španski fudbaler i trener.

1904. – Rođen Bozorg Alavi, iranski pisac i politički intelektualac.

1927. – Rođen Sten Gec (Stan Getz), američki tenor-saksofonist.

1932. – Rođena Bosiljka Boci, srpska pozorišna i filmska glumica.

1942. – Rođen Graham Nash, britanski pop-muzičar (”The Hollies”, ”Crosby”, ”Stills & Nash”, ”Crosby”, ”Stills”, ”Nash & Young”).

1944. – Rođen Okil Okilov, premijer Republike Tadžikistan.

1947. – Rođena Fara Foset (Mary Farrah Leni Fawcett), američka glumica i fotomodel.

1960. – Rođena Olivera Ježina, pozorišna i filmska glumica.

1968. – Rođen Espen Bredesen, norveški skijaš skakač.

1972. – Rođena Dana International, izraelska pop-diva.

1974. – Rođen Andrea Menegin, italijanski košarkaš.

1977. – Rođena Šakira Isabel Mebarak Ripolj (Shakira), kolumbijska latino-pop pjevačica.

1980. – Rođen Oleguer Presas Renom, španski fudbaler.

1989. – Rođen Ivan Perišić, hrvatski fudbaler.

2. februara:

1704. – Umro Gijom de Lopital (Guillaume), francuski matematičar.

1924. – Umro Aleksa Šantić, bosanskohercegovački pjesnik.

1968. – Umro Ivan Ribar, doktor prava, predsjednik Skupštine Kraljevine SHS i Prezidijuma FNRJ.

1974. – Umro Imre Lakatos, britanski filozof mađarskog porijekla.

1994. – Umro Zaim Imamović, bosanskohercegovački interpretator sevdalinke.

1996. – Umro Džin Keli (Gene Kelly), američki filmski glumac.

2005. – Umro Maks Šmeling (Max Schmeling), njemački bokser, svjetski šampion u teškoj kategoriji.

2014. – Umro Filip Simor Hofman (Philip Seymour Hoffman), američki glumac.

izvor: avaz.ba