U ZEMLJAMA kao što je Italija muškarci čine gotovo 60 posto oboljelih od koronavirusa Sars-CoV-2 i 70 posto mrtvih, prema Nacionalnom institutu za zdravlje Italije. Čak i u zemljama kao što je Južna Koreja, gdje je mnogo više žena pozitivno na virus, muškarci čine 54 posto onih koji su preminuli od njegovih posljedica, piše CNN.
Pušenje, ispijanje alkohola i općenito loše zdravlje mogli bi, prema mišljenju istraživača, biti uzrok ovome.
“U Italiji vidimo jedan zabrinjavajući trend. Smrtnost muškaraca je dvostruko veća u odnosu na smrtnost žena u skoro svim starosnim grupama”, kaže liječnica Deborah Birx, koordinatorica Bijele kuće u vezi s pitanjima koja se tiču koronavirusa.
Izvještaji o onima koji su se razboljeli i umrli od koronavirusa mogli bi pomoći zemljama da adekvatnije reagiraju na krizu, ali istraživači javnog zdravlja tvrde da čak ni države kao što je SAD ne prikupljaju ili ne objavljuju ove podatke, pa je stručnjacima teško utvrditi što se točno događa.
Podaci podijeljeni prema spolu
U suradnji s inicijativom Global Health 50/50, koja se bavi unaprjeđenjem spolne jednakosti u javnom zdravlju, CNN je analizirao javno dostupne podatke iz 20 zemalja s najvećim brojem potvrđenih slučajeva Covid-19 do 20. ožujka. Cilj je bio utvrditi zbog čega od koronavirusa umire više muškaraca nego žena.
Od ovih 20 zemalja, samo šest je imalo podatke u kojima se jasno vidio broj oboljelih i mrtvih prema spolu – Kina, Francuska, Njemačka, Iran, Italija i Južna Koreja. Sedam zemalja je imalo podatke samo o broju potvrđenih slučajeva, a ostalih sedam nije imalo podatke podijeljene prema spolu. Ovo istraživanje je proslijeđeno i očekuje se da se objavi nakon što bude recenzirano.
Na osnovi podataka iz zemalja koje su imale informacije o pacijentima Covid-19, ustanovljeno je da 50 posto više muškaraca umire od ove bolesti nego žena. Iako su zaključci doneseni na osnovi djelomičnih i nedovršenih podataka, ovi rezultati potvrđuju ono na što stručnjaci javnog zdravlja upozoravaju neko vrijeme – njihovu teoriju da nije važan samo biološki faktor, nego i ponašanje spolova, drugačiji način vođenja života muškaraca i žena, koji može igrati veoma važnu ulogu u stopi smrtnosti od respiratornih bolesti.
“Kada pogledamo podatke zemalja koje su osigurale informacije na osnovi podjele prema spolu, vidimo da je stopa smrtnosti oboljelih od Covid-19 od 10 do 90 posto veća kod muškaraca nego kod žena. Da ja dizajniram kliničke smjernice, željela bih razumjeti zašto su neki ljudi ugroženiji od drugih. To može, na primjer, napraviti razliku u načinu na koji pristupamo ljudima koji su prethodno bolovali od neke bolesti koja povećava rizik od fatalnog ishoda, kao što su kronične bolesti pluća, koje su češće kod muškaraca”, kaže Sarah Hawkes, profesorica globalnog javnog zdravlja na Londonskom sveučilišnom koledžu i jedna od rukovoditeljica inicijative Global Health 50/50.
Svjetska zdravstvena organizacija još od 2007. traži od država da dostavljaju podatke o epidemijama s istaknutom podjelom među spolovima, ali mnoge zemlje ne uspijevaju sastaviti ovakve izvještaje.
Što su nas naučile prethodne epidemije, a što nam kaže evolucija
Povijest je pokazala da koronavirusi kao što su SARS i MERS imaju tendenciju nesrazmjerno pogađati muškarce, tvrdi liječnik Luis Ostrosky-Zeichner, specijalist za infektivne bolesti na Medicinskoj školi McGovern u Teksasu.
Tijekom prethodnih epidemija, muškarci oboljeli od SARS-a u Hong Kongu imali su lošije kliničke ishode, a i oni muškarci koji su oboljeli od MERS-a bili su pod većim rizikom od smrti, barem prema podacima studije koja je provedena na osnovi informacija iz Saudijske Arabije i Južne Koreje.
Iz evolucionarne perspektive, neki istraživači navode da žene imaju jaču reakciju imunološkog sustava na virusne infekcije jer su dio života provele s drugim tijelom u sebi – svojim potomcima – čime su povećale svoju šansu da prežive bolest.
“To može biti povezano s hormonskim promjenama. Postoji istraživanje provedeno na životinjama koje pokazuje da je moguće da postoji biološka osnova zbog koje su muškarci osjetljiviji ne samo kada su u pitanju fatalni ishodni, nego i kada se radi o ozbiljnosti bolesti i reakciji na virus”, kaže Ostrosky-Zeichner.
Prethodne bolesti
Inicijalni izvještaji o ljudima koji su imali jake simptome Covid-19 pokazali su da su oni najčešće bolovali od određenih bolesti, kao što su hipertenzija, kardiovaskularne bolesti i kronične bolesti pluća. Ova stanja su češća kod muškaraca u šest zemalja koje su imale cjelovite analize, ali i na globalnoj razini, vjerojatno zbog rizičnijeg načina života, tvrde s instituta Global Health 50/50.
“U većini zemalja, na primjer, muškarci više puše i piju alkohol od žena”, kaže Hawkes.
Pušenje je jasan primjer za to koliko se ponašanje muškaraca i žena razlikuje. Kina ima najveću populaciju pušača na svijetu, s 316 milijuna odraslih pušača. Ali prema podacima kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, dok 50 posto muškaraca u ovoj zemlji uživa u duhanu, samo 3 posto žena su pušači. U Italiji puši čak 7 milijuna muškaraca i 4,5 milijuna žena, prema podacima koje je 2020. objavio Nacionalni institut za zdravlje Italije.
Institut je zaključio i da je po dolasku u bolnicu “trostruko više pušača oboljelih od Covid-19 bilo u ozbiljnijem stanju od nepušača”. Pušači dvostruko češće završavaju i na intenzivnoj njezi i na respiratorima.
“Ako je netko bio pušač cijelog života, zbog čega je dobio kroničnu bolest pluća kao posljedicu pušenja, a onda se razbolio od koronavirusa, veća je vjerojatnost da će imati ozbiljne simptome infekcije i da će biti pod većim rizikom da od nje umre”, kaže Hawkes.
Druge studije su pokazale da su muškarci iz Italije pod većim rizikom od hipertenzije nego žene, dok muškarci iz Kine češće nego žene imaju visok krvni tlak i dijabetes tipa 2.
Svi ovi faktori doprinose mogućim komplikacijama u slučaju infekcije koronavirusom, a nedostatak informacija o tome koliko je muškaraca, a koliko žena umrlo od koronavirusa, veliki je propust, jer bi oni mogli pomoći vladama da implementiraju politike javnog zdravlje koje ciljaju na određene grupe ljudi koji su znatno ugroženiji u odnosu na ostatak populacije.
