Cheesecake je mnogima omiljena slastica. Ako pripadate grupi obožavatelja ovog deserta, isprobajte i njegovu čokoladnu verziju. Na ovaj kolač nećete potrošiti puno vremena jer njegova izrada traje svega 15-ak minuta, piše Zadovoljna.hr.
– 300 grama čokolade za kuhanje ili tamne čokolade
– 500 grama mascarpone sira
– 100 grama šećera u prahu
– 250 ml vrhnja za šlag
Priprema:
1. Usitnite kekse te ih pomiješajte s rastopljenim maslacem. Kekse možete usitniti u blenderu, mlincu za kavu ili orahe, ili ih položiti u vrećicu pa istući valjkom za tijesto dok ne dobijete slatki prah. U okrugli kalup za torte s obručem ubacite smjesu keksa i maslaca te je dobro utisnite na dno kalupa i zatim stavite u zamrzivač dok ne pripremite kremu.
2. Čokoladu natrgajte na kockice i rastopite. Zatim je pustite da se malo ohladi. Mikserom u jednoj posudi čvrsto istucite vrhnje za šlag. U drugoj zatim izmiksajte mascarpone sa šećerom i dodajte mlaku otopljenu čokoladu. Malo po malo u tu smjesu dodajte šlag i lagano miješajte dok sve ne sjedinite.
3. Izvadite iz zamrzivača kalup, prelijte kremu na podlogu od keksa i maslaca te stavite u klasični dio hladnjaka na nekoliko sati da se stvrdne.
SAVJETI:
– ako nemate kalup s obručem, cheesecake na isti način možete napraviti u standardnom okruglom kalupu. Tortu tada nećete moći izvaditi van, ali šnite i dalje možete rezati na klasičan način.
– ako slučajno nemate čokoladu, možete je zamijeniti s dvije velike žlice kakaa. Ubacite ga u smjesu mascarponea i šećera te dalje sve radite po receptu.
Pandemija koronavirusa zatvorila je trgovine širom svijeta. Svijet je, praktično, natjerala na online kupovinu. Ipak, brojni su oni koji nemaju povjerenja u taj vid trgovine, posebno kad se pomisli na mogućnost reklamacije proizvoda. Razloga za strah, kad se konsultuje slovo zakona, izgleda da ipak nema.
Marin Bago iz Udruge Futura koja se primarno bavi zaštitom prava potrošača kaže kako je kod nas ova oblast jako dobro zakonski definirana, ali da nije siguran da su potrošači o tome informirani.
“Zakon je u ovoj oblasti jako dobro napisan i najbolje je da to pročitamo svi. U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH mogućnost reklamacije proizvoda bez nedostatka postoji samo u slučaju kupnje na daljinu ili kupnje van poslovnih prostorija. U tom slučaju moguće je izvršiti raskid ugovora u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora, a potrebno je da se trgovcu pošalje obavijest o raskidu bez obaveze posebnog obrazloženja. Potrošač snosi samo troškove povrata takvog proizvoda”, navodi Bago.
Kad potrošač odustane od ugovora o prodaji na daljinu, trgovac mu je dužan bez odgode vratiti plaćeni iznos novca, a u svakom slučaju u roku od 15 dana od dana kada je primio pisanu obavjest od potrošača.
“Prije zaključenja ugovora na daljinu trgovac je dužan preko sredstva za daljinsko komuniciranje obavijestiti potrošača, izmedju ostaloga i o uslovima za ispunjenje i raskid ugovora, pravu i roku za odustajanje od ugovora, a detaljnije informacije šta sve mora biti u obavijesti propisane su čl. 44. ZZP-a”, kaže nam Bago.
Bego kaže i kako je zakon predvidio novčane kazne u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM za trgovce koji prekrše svoje obaveze.
On napominje kako je ugovor o prodaji na daljinu svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organiziranu od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu, a zaključuje se između trgovca i potrošača.
Sredstva za daljinsko komuniciranje u smislu Zakona o zaštiti potrošača BiH su sva sredstva koja bez stvarne fizičke nazočnosti trgovca i potrošača mogu biti korištena za zaključivanje ugovora između dviju strana (printani materijal, pisma, printana reklamna poruka s narudžbenicom, katalog, telefon, videofon-telefon s zaslonom, telefaks, radio, tv, kablovska televizija, elektronska pošta i dr.).
“Ova pravila vrijede i još su preciznije definirana u EU. Tako da potrošači u BiH mogu biti mirni što se tiče zakonske regulative. Ona je na našoj strani. Ono što moramo paziti, a to je isto kao i u realnom svijetu, paziti s kim poslujemo i trgujemo. Uvijek se trgovac može kvalitetno provjeriti online, pročitati iskustva drugih, dodatno provjeriti”, zaključuje Bago.
Online kupac je osvojio priliku da lansira komercijalnu raketu za 40 miliona juana (5,6 miliona dolara) u centralnoj Kini.
Kako prenosi Pipls Dejli (People’s Daily), popularna onlajn šoping platforma Taobao je u četvrtak uveče uživo prenosila aukcijsku prodaju komercijalne rakete.
Čajna Dejli piše da je raketa zapravo „malo lansirno vozilo” u gradu Vuhanu, u regiji Hubej, kao i da je dosad obavila osam komercijalnih letova
Kupcima je rečeno da mogu da prefarbaju raketu i lansirnu rampu, kao i da posjete lokaciju i upravljaju lansiranjem.
Voditeljka aukcije Vej Ja
Posteri živog prenosa aukcije postali su viralni u sredu prvog aprila, pa su mnogi mislili da se radi o prvoaprilskoj šali.
Ali državni list Global Tajms prenosi da je kompanija Taobao potvrdila da je „riječ o pravoj aukciji”.
U saopštenju kompanije se takođe navodi da je odluka da se proda lansiranje rakete donijeta nakon ankete na kojoj su ljudi upitani da li bi više voljeli da osvoje „raketu, satelit, partnera ili kućnu pomoćnicu”.
„Kako da odaberete prvu raketu u životu?”
Čajna Dejli prenosi da je ovo „prvi živi prenos prodaje rakete u svetu”, kao i da je događaj zadobio veliku pažnju na internetu.
Više od 620.000 ljudi je koristilo hešteg #WeiYaSellsARocket, dok se više od dva miliona ljudi uključilo da prati aukciju.
Mediji prenose da je prenos aukcije bio i način promocije onoga što Vuhan ima da ponudi, otkako je zadobio svetsku pažnju kao epicentar korona virusa.
Pored promovisanja vazduhoplovne i raketne tehnologije Vuhana, tokom prenosa su emitovani i snimci napornog rada medicinskog osoblja u gradu.
Ime kupca nije otkriveno, ali ovo nije prvi put da je neko preko interneta kupio višemilionsku letelicu. Novembra 2017. godine, preko sajta Taobao prodata su dva aviona Boing 747.
U KONTRU – KOLUMNA DRAGANA MARKOVINE – OSLOBOĐENJE
Nije trebalo dugo čekati da realna opasnost od koronavirusa, kombinirana sa strahom ljudi i paranojom režima uslijed jedva postojećeg zdravstvenog sustava, iznjedri ono na što neki od nas upozoravaju od samog početka i izazivaju negodovanje mnogih, a to je suspenzija demokracije i uvođenje policijske države. Mnoge odluke donesene su i još uvijek se donose mimo Ustava, zaobilazeći parlamente. Dio tih odluka usmjeren je direktno protiv građana, što se očito represivnom sustavu učinilo dovoljnim da potpuno otpusti kočnice, pa ja tako u Splitu policija bezrazložno napala i uhapsila dvije prolaznice i čovjeka koji im je htio pomoći. No, drugi i u ovim okolnostima čak pogubniji problem je obračun s nezavisnim novinarstvom.
Važnost istraživačkog novinarstva
Istina je da se s pojavom društvenih mreža i općom digitalizacijom novinarstvo svuda u svijetu, pa tako i kod nas suočilo s ozbiljnom krizom. Naklade tiskanih novina su počele nezaustavljivo padati, oglašivači su se povlačili, sve veći profit od oglasa počeli su kupiti veliki igrači poput Googlea, Facebooka i YouTubea, sve veći broj novinara ostajao je bez posla i prihoda, što je posljedično dovelo po pada kriterija, utrke za klikove i do smišljanja načina kako da se preživi. Mnogi su napravili pakt s vladajućim politikama ili s velikim oglašivačima protiv kojih se onda ništa nije moglo pisati, mnogi su krenuli u lov na klikove, što je urušilo povjerenje u novinarstvo, a to je u kombinaciji s općom mrzilačkom atmosferom u društvu i s prevladavajućim uvjerenjem kako taj posao može raditi svatko, dovelo profesiju na sam rub. Međutim, upravo se u ovakvim izvanrednim situacijama prepoznaje važnost novinarstva u cjelini, posebno nezavisnog i istraživačkog. S jedne strane ga prepoznaju i oni građani kojima je jasno da klasični PR vladajućih nije dovoljan za razumijevanje situacije, ali ga s druge upravo vladajući prepoznaju kao jedini problem koji im stoji na putu uspostavljanja apsolutne vlasti.
Hapšenja i pritisci na medije
Saznali smo tako ovih dana da je hrvatska Vlada održala tajni sastanak s predstavnicima biranih medija zatraživši pozitivno pisanje o njihovim potezima i cijeloj situaciji, uz navodno obećanje da će im pomoći u saniranju financijske štete koju će, logično, pretrpjeti zbog ekonomske krize. Da bi informacije o tom sastanku mogle biti točne, svjedoči sveprisutno uzdizanje premijera i ministara u status heroja u mainstream medijima posljednjih dana, kao i nagli porast broja oglasa od državnih firmi u njima. Na sastanak, naravno, nisu bili pozvani predstavnici medija koji kritički pišu o Vladi, poput Telegrama ili Indexa.
Čitajte još kolumni istog autora
mo tamo zabilježili i prvo hapšenje novinarke portala nova.rs, Ane Lalić, iz razloga što je opisala stvarno stanje stvari u novosadskoj bolnici, a prije toga i donošenje hitnog zakona o medijskom izvještavanju. Istina je da je zbog pritiska što domaće, što međunarodne javnosti, Ana Lalić puštena iz zatvora, a srpska premijerka je najavila povlačenje zakona, ali ne postoji nijedan razlog zbog kojeg možemo biti optimistični. Ovakve okolnosti su idealne za uvođenje totalitarne države i suspenziju kritičkog mišljenja, ponajprije zbog toga što su mnogi građani zbog straha spremni otpisati sve drugo samo da izađu živi i zdravi iz pandemije. Stoga će budućnost, ne samo nezavisnog novinarstva nego i demokracije općenito u svim ovim našim zemljama, zavisiti isključivo od toga koliko kao profesija i društvo imamo hrabrosti i demokratskih kapaciteta. Ako je vjerovati iskustvu proteklih desetljeća, oni nisu veliki, što nikako ne znači da bismo od borbe trebali odustati.
Mikrodržava Palau okružena Tihim okeanom, jedno je od rijetkih mjesta na svijetu bez potvrđenog slučaja zaraze koronavirusom, ali mještani kažu da je život tamo daleko od idiličnog, prenosi Nova.rs.
Osim Palaua, koronavirus još nije dopro do Samoe i baza na Antarktiku. Zbog strogih ograničenja putovanja čini se da nema širenja koronavirusa ni na Tongi, Solomonskim ostrvima, Maršalskim ostrvima i u Mikroneziji. Slučajeve ne prijavljuju ni Turkmenistan i Sjeverna Koreja, ali tu je riječ o diktaturama, čijim su zvanični podaci uvek diskutabilni.
Palau
Palau ima 18.000 stanovnika, okružen je Tihim okeanom i udaljen je stotinama kilometara od svojih najbližih susjeda.
Međutim, kako se ispostavilo, udaljenost nije garancija za zaustavljanje širenja koronavirusa. Sjeverna Marijanska ostrva nedavno su potvrdila prve slučajeve, a sumnja se da je zbog koronavirusa u ponedjeljak tamo i preminula jedna osoba.
Klamiokl Tulop, 28-godišnja umjetnica i samohrana majka sa Palaua kaže da je sve prisutniji strah da je virus već na ostrvu, samo još nije otkriven. Jedna osoba je smještena je u karantinu ove nedjelje pod sumnjom da je zaražena, dok vlasti čekaju rezultate testiranja.
“Osjeća se sve veća napetost i nelagoda pri kupovini”, rekla je za AFP.
“U radnjama su gužve veće nego što bi trebalo da budu neradnim danima u nedjelji.”
I tamo kreće nestašica sapuna, maski i alkohola, a kako ostrva zavise od uvoza robe, brzo bi mogle da se potroše zalihe. United Arlines inače leti šest puta nedjeljno iz obližnjeg Guama, ali sada samo jednom jer je tamo potvrđeno više od 50 slučajeva zaraze koronavirusom.
Mještani se pridržavaju socijalne distance. Ljekari čekaju pošiljku testova na koronavirus iz Tajvana, a vlada gradi pet soba za izolaciju koje mogu primiti do 14 pacijenata.
“Voljela bih da budem optimistična i da vjerujem da virus neće stići. Ali gotovo sigurno će se pojaviti. Mnogo zavisimo od turizma i većina nas mora da putuje na posao”, kaže Tulop.
Rondi Roni, koji radi kao domaćin velikih turističkih događaja, kaže da posla više nema i priznaje da je “jako zabrinut”.
“Moram da platim račune i rate kredita. Ovo će me sigurno vratiti unazad. Nadam se da će vlada učiniti nešto”, rekao je Roni.
Antarktik
U četiri australijske istraživačke baze na Antarktiku je 90 ljudi. Nalaze se na jedinom kontinentu bez virusa.
“Oni su valjda jedini Australijanci koji u ovom trenutku mogu da večeraju zajedno i imaju otvoren kafić ili teretanu”, rekao je za AFP voditelj ekspedicije na Antarktiku Rob Klifton.
Baze su izolovane sve do novembra, ali Klifton priznaje da “članovi ekspedicije najviše razmišljaju o tome kako se njihovi voljeni drže kod kuće”.
Žarko Hrgić punih 11 godina živi u špilji uz Babinu rijeku kod Zenice.Dok od koronavirusa svakodnevno u svijetu umire tisuće ljudi, Žarko ne razmišlja o bolesti.Njegov moto je preživjeti bez primanja, struje, vode, telefona, grijanja.Jučer smo pili kavu u njegovoj kamp prikolici u koju već uđe i poneki pas.Žarko se prije 11 godina vratio iz Njemačke gdje je bio na privremenom radu.Stan u kojem je živio s ocem Sebastijanom općina je dodijelila samohranoj majci s dvoje djece.Samo je jednu noć prenoćio u tom stanu i već sutradan se smjestio u špilju u Crkvicama gdje su mineri nekada ostavljali eksploziv.Žarko je za vrijeme boravka u Njemačkoj naučio perfekt njemački jezik.Ne samo govoriti, nego čitati, pisati i prevoditi.Na pitanje što misli o koronavirusu Žarko odgovara:
Žarko Hrgić foto:Srećko Stipović
-Kakva korona?Što je to?Nemam ja kada misliti o tome.Svaki dan se borim da preživimo ja i moji psi.Korona je jednostavno izbrisana iz moje glave.Vidim ljudi nose nekakve maske, distanciraju se jedni od drugih a ja moram na kontejner.Svaki dan dva puta i tako 11 godina.U špilji mi je sada odlično.Malo sam je preuredio.Ni kap vode mi više ne pada na glavu.Postavio sam i zaštitu a kamp kućica će biti moj dom za jedno mjesec dana.Dolaze topliji dani pa ću moći u njoj noćivati, odnosno spavati i odmarati“, govori Žarko za Flash.ba dok nam priprema kavu ispod mosta.Vodu grabi iz Babine rijeke, postavlja rešetku za šerpicu i loži vatru papirom od vreća u koje se pakira brašno.
-Ovdje ću boraviti još 200 dana a onda put ka Njemačkoj.Imat ću navršenih 65 godina i dobit zasluženu mirovinu iz Njemačke.Radio sam i u Željazari pa će stići i mirovina iz BiH tako da za mene neće biti problema.Promijenit ću život iz temelja.Jednostavno nisam imao druge mogućnosti nego se smjestiti u špilju.Istina bio sam vrhunski sportaš, bavio sam se karateom i drugim borilačkim vještinama pa sam vjerojatno kroz treninge ojačao tijelo.Dođu mi ponekad prijatelji, posjete me, donesu nešto za jelo ili piće i tako dani prolaze.Mene više ništa ne iznenađuje.Živio sam u špilji i kada je vani bilo minus 35 ali i 35 iznad ništice.Bicikl sam parkirao kako bi pješačio do kontejnera.Jednostavno hoću da zadržim dobru kondiciju.Za ovih jednaest godina ni jedanput se nisam razbolio.Nisam mislio o bolešćurinama nego kako preživjeti od danas do sutra.Da sam se „predao“ davno bih ja bio na groblju.Vidite pravim razne ćajeve koji su puno zdraviji od kave.Evo sada je vrijeme jagorčevine ili jaglaca kako je još zovu.Da ljudi znaju kako je njezin čaj ljekovit svaki dan bi je brali i sušili za napitak. Ima tu i drugih raznih trava ali sada je proljeće i ona je aktualna.Zahvaljujući novinarima ljudi za mene znaju pa dolaze, donesu po nešto ali i hranu za pse.Družimo se, smijemo, ćaskamo, po neku i popijemo.Dođu kod mene obični ljudi ali i studenti, doktori, profesori.Svi žele dokučiti kako je živjeti u špilji ali nitko nema hrabrosti prenoćiti barem jednu noć.Tako moj život prolazi.Vjerujem da ću naredne godine živjeti puno bolje i udobnije jer ne treba zaboraviti da sam ja 2009. godine u Zenicu došao u odijelu s leptir mašnom i aktovkom u kojoj su bila moja dokumenta.Žare će ponovno biti u odijelu s leptir mašnom“, završava svoju priču za Flash.ba, medicinski fenomen Žarko Hrgić.Nastavili smo ispijanje kave u kamp prikolici.
Tekst i snimke:Srećko Stipović / Flash.ba
Žarko Hrgić foto:Srećko StipovićPravi se kava ispod mosta na Babinoj rijeci foto:Srećko Stipović
Gotovo je sigurno da ste danas već koristili palmino ulje.
Verovatno se nalazilo u šamponu kojim ste prali kosu, sapunu kojim ste očistili ruke, pasti kojom ste oprali zube, u vitaminskim pilulama koje ste progutali ili šminki koju ste stavili.
Vozilo kojim se vozite – autobus, voz ili auto – ide na gorivo koje sadrži palmino ulje
Najveći deo dizela ili benzina koje koristimo, sadrže komponentu dodatog biogoriva, koje uglavnom potiče od palminog ulja.
Čak i električna energija koja pokreće uređaj na kom ovo čitate, nastala je delom od spaljivanja jezgra uljane palme.
Palmino ulje je najpopularnije biljno ulje na svetu
To je najpopularnije biljno ulje na svetu i može se naći u 50 odsto potrošačkih proizvoda, a igra ključnu ulogu u različitim industrijama.
Ubrzani rast ponude u globalnoj proizvodnji
Uzgajivači su 2018. godine proizveli 77 miliona tona palminog ulja za globalno tržište, a očekuje se da će do 2024. godine to narasti na 107,6 miliona tona.
Ali ubrzano širenje plantaža uljanih palmi smatra se odgovornim za masovno krčenje šuma u Indoneziji i Maleziji. Ove šume su bile stanište ugroženih životinja, kao što je, na primer, orangutan.
U ove dve države, plantaže uljanih palmi prostiru se na oko 13 miliona hektara. To je gotovo polovina svih plantaža uljanih palmi na svetu.
U organizaciji Global forest vočkažu da je Indonezija izgubila 25,6 miliona hektara šumskog omotača, oblast veliku skoro kao Novi Zeland, u periodu između 2001. i 2018. godine.
U organizaciji Global forest voč kažu da je Indonezija izgubila 25,6 miliona hektara šumskog omotača, oblast veliku skoro kao Novi Zeland, u periodu između 2001. i 2018. godine
Zbog toga raste pritisak na vlade i kompanije da pronađu alternative za palmino ulje. Ali zameniti jedan čudotvorni proizvod nije tako lako.
Britanski lanac supermarketa Ajslend bio je pohvaljen 2018. godine kad je najavio da će izbaciti palmino ulje iz svih proizvoda koje prodaje pod vlastitom robnom markom.
A, opet, izbacivanje palminog ulja iz nekih proizvoda ispostavilo se toliko teškim da je kompanija odlučila da ukloni ime sa proizvoda.
Džinovski proizvođač hrane Dženeral mils – jedan od najvećih kupaca palminog ulja u SAD – susreo se sa sličnim problemima.
Upotreba palminog ulja u gorivima je urgentan problem
„Iako smo se već bavili ovim u prošlosti, palmino ulje poseduje vrlo jedinstvene karakteristike fizičkih performansi koje je veoma teško kopirati”, rekla je portparolka Moli Vulf.
Drugi urgentni problem je korišćenje palminog ulja za gorivo
Uprkos sveprisutnosti u ostavama i kupatilima, više od polovine uvezenog palminog ulja u Evropsku uniju 2017. godine bilo je radi goriva.
EU je najavila 2019. godine da biogoriva nastala iz palminog ulja i drugih jestivih useva moraju da se izbace zbog štete po životnu sredinu koja nastaje tokom proizvodnje.
Proizvodi koji sadrže palmino ulje, imaju dug rok trajanja
Palmino ulje postalo je sveprisutno u našim životima delom zbog njegovog jedinstvenog hemijskog sastava.
Izvučeno iz semenja zapadnoafričke uljane palme, ono je blede boje i bez mirisa, što ga čini sjajnim aditivom za hranu.
Ulje ima visoku tačku topljenja i sadrži veliku količinu zasićenih masti, što je idealno za pravljenje kremova koji se tope u ustima i poslastičarskih proizvoda
Većina drugih biljnih ulja mora da bude delimično hidrogenizovana – kada se atomi vodonika hemijski dodaju molekulima masti – kako bi se postigla ista konzistentnost, što je proces koji za posledicu ima nastanak nezdravih trans masti.
Jedinstveni hemijski sastav palminog ulja može i da preživi visoke temperature pri kuvanju i veoma je otporno na kvarenje. To proizvodima u kojima se pojavljuje daruje dug rok trajanja.
Najveći deo dizela ili benzina koje koristimo sadrže komponentu dodatog biogoriva, koje uglavnom potiče od palminog ulja
Ulje može i da se sagoreva radi dobijanja goriva, baš kao i jezgra palme koja ostaju posle obrade.
Ljuske mogu da se razbiju i koriste za pravljenje cementa, a pepeo koji ostaje posle spaljivanja palminih vlakana i jezgara, može da se koriste kao zamena za cement.
Uljane palme su i veoma lake za uzgoj u tropskim predelima i veoma unosne za uzgajivače.
To objašnjava zašto se površina određena za uzgajanje ove biljke rapidno povećavala poslednjih godina.
Može li, međutim, palmino ulje da se zameni?
Najčešći pristup do sada je bio da se nađu druga biljna ulja koja nude slična svojstva.
Naučnici za hranu i kozmetiku spravljaju mešavine sa još egzotičnijim alternativama, kao što su ulja iz šeia, sala, jojobe, kokuma, ilipea, jatrofe i koštica manga.
Kad su u pitanju goriva, jedna opcija su alge.
Ulje se može izvući i iz algi
Ulja iz određenih vrsta algi mogu da se pretvore u „biomazut”.
To, potom, može da se destiluje u čitav dijapazon goriva koja mogu da zamene dizel, mlazno gorivo, pa čak i tešku brodsku naftu.
Ovo možda nije toliko neobično kao što na prvi pogled izgleda: većina naftnih polja širom sveta fosilizovani su ostaci algi.
Izazov ekonomske konkurentnosti
Ekson mobil i Sintetik dženomiks su saopštili da su stvorili sortu algi koja proizvodi dvostruku količinu ulja u odnosu na njenog prethodnika 2017. godine.
Prošle godine je proizvođač automobila Honda otvorio eksperimentalnu farmu u Ohaju koja hvata uljen dioksid iz test centara za motore.
Ali glavna prepreka je dovođenje ovih proizvoda do tačke gde oni mogu ekonomski da se takmiče sa palminim uljem.
Proizvodnja palminog ulja je jeftina i relativno laka
Ukoliko ne možemo da iskopiramo palmino ulje, možda možemo da ograničimo njegov uticaj na životnu sredinu menjajući način njegove proizvodnje.
Da bismo to uradili, moramo da napravimo korak unazad i vidimo šta uopšte pokreće potražnju za palminim uljem.
Jedinstveno i jeftino
Pored njegovog jedinstvenog hemijskog sastava, palmino ulje je i jeftino. A jeftino je zato što je uljana palma neka vrsta čudotvorne biljke – raste relativno brzo, lako ju je obrati i spektakularno je produktivna.
Hektar uljane palme može pouzdano da proizvede svake godine četiri tone biljnog ulja, za razliku od 0,67 tona u slučaju uljane repe, 0,48 tona u slučaju suncokretovog ulja i samo 0,38 tona u slučaju soje.
U idealnim uslovima, uzgajivači uljane palme sa visokim prinosom mogu da proizvedu 25 puta više ulja nego što to može soja na istoj veličini zemljišta.
Stoga bi, da ironija bude veća, zabrana palminog ulja dovela do katastrofalnog porasta krčenja šuma, jer bi sve što bi ga zamenilo zahtevalo mnogo više zemlje za uzgoj.
Međutim, uljana palma rasta samo u oblasti od 20 stepeni u odnosu na ekvator – teritorija na kojoj rastu prašume i koja je dom za 80 odsto svih vrsta na svetu.
Moguće je uzgojiti uljanu palmu na način koji će ograničiti njen uticaj na životnu sredinu.
Većina kompanija sa Zapada kupuje palmino ulje koje je sertifikovao Okrugli sto za održivo palmino ulje (RPSO).
Ali potražnja za održivim palminim uljem i spremnost da se plati visoka cena za njega je ograničena.
Šta bi se desilo kad bismo uspeli da smanjimo pritisak na tropske prašume stvorivši biljku koja je jednako produktivna kao uljana palma, ali može da raste bilo gde?
Osman Đikić je poznati bosanskohercegovački pjesnik, pisac, dramatičar, javni i društveni radnik. Rođen je 7. januara 1879. godine u Mostaru, gdje je završio ruždiju i nekoliko razreda gimnazije. Kad je isključen iz gimnazije, seli se za Carigrad, gdje nastavlja školovanje. Iz Carigrada odlazi u Beograd, a onda u Beč, gdje završava trgovačku akademiju. Radio je kao bankovni činovnik u Zagrebu, Brčkom i Mostaru. 1909. godine seli se u Sarajevo, nakon što je izabran za sekretara muslimanskog kulturnog društva “Gajret” i za urednika lista “Gajret”, a već sljedeće, 1910. godine, pokreće politički list “Samouprava”.
Poeziju je počeo pisati veoma mlad, a svoja djela objavljivao je u listovima “Bosanska vila”, “Zora”, “Behar” i dr. Izdao je zbirke pjesama “Muslimanskoj mladeži”, “Ašiklije” i “Pobratimstvo”, a autor je i drame “Zlatija” koja se prikazivala na “Gajretovim” i drugim zabavama. Bio je i sakupljač narodnih umotvorina, ali ih nije objavio, već je sve skupljeno ustupio Srpskoj akademiji nauka u Beogradu. U vrijeme prvih saborskih izbora, 1910. godine, bio je jedan od kandidata Socijal-demokratske stranke za treću kuriju.
Letnje računanje vremena počeće sutra ujutru u 2.00 sata, kada satove treba pomeriti za jedan sat naprijed, na 3.00 sata
Evropski parlament izglasao je ranije odluku da EU prestane sa promjenom vremena od 2021. godine. Još nije poznato koje će zemlje zadržati letnje računanje vremena, kada sunčevo svjetlo stiže kasnije ujutru.
Kako bi zaštitili sebe i ukućanje od izlaganja koronavirusu najbolja preporuka je ostati doma. Međutim postoje izuzeci kada moramo izaći u prodavnicu, na posao ili sl. Kada se to desi, prilikom vraćanja kući potrebno je primijeniti nekoliko preporuka.
