Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Na današnji dan – Otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu

    20. aprila 1896. godine otvorena je Gradska vijećnica u Sarajevu. Vijećnica se nalazi nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda građen u pseudo-maurskom stilu. Interesantno je da je u ovom stilu rađena većina objekata koji su izgrađeni u Sarajevu za vrijeme austrougarske vlasti, pa možemo reći da je Gradska vijećnica sinonim za austrougarski period u Bosni i Hercegovini, i zaštitni znak tog vremena.

    Što se tiče same izgradnje, prvi projekat je uradio Karlo Paržik, ali se ovaj nije svidio tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju, pa je izrada novog povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II, zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Wittek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubistvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Uporedo sa izradom i razradom projekta, tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Objekat Gradske vijećnice zvanično je predat na upotrebu 1896. godine.

    Što se tiče njene funkcije, Vijećnica je prvobitno predstavljala zgradu tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.


    Za vrijeme agresije na Sarajevo (od 1992-95. godine) Vijećnica je bila više puta granatirana od strane JNA i VRS-a. Dana 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

    izvor: historija.ba

  • Spektakularan prizor, ribari snimili kita u Jadranu

     

    Nakon što su ribari snimili kitove oko tri nautičke milje od šibenske Rogoznice u petak, sada je morska grdosija snimljena i kod Šolte, piše 24sata.hr.

    – Evo, ide ispod nas. Aj’ još jednom izađi da se use*emo – čuje se kako jedan od muškaraca govori dok snimaju kita koji se pojavio u blizini njihovog plovila

    Ribari su se nemalo iznenadili kada su u svojoj blizini vidjeli kita kako izranja iz mora blizu Šolte. Na snimci objavljenoj na Facebook stranici Eko Pelješac čuje se razgovor dvojice muškaraca koji su bili impresionirani nesvakidašnjim prizorom.

    Obojica su, sudeći prema njihovim komentarima, bili oduševljeni prizorom i nisu mogli vjerovati da je kit izronio tako blizu njih. Na snimci se vidi kako je kit dva puta izronio, a onda se više nije pojavljivao.

    Dnevni avaz

  • “ Bajram je, Merima”, pjesma Ensara Bukarića premijerno u programu Radija Donji Vakuf

    U susret mjesecu ramazanu, ovoga petka, 17. aprila premijerno u programu Radija Donji Vakuf emitujemo pjesmu “Bajram je,  Merima”. Tekst, muziku, aranžman potpisuje  Ensar Bukarić, pjesnik iz Gornjeg Vakufa Uskoplja.

    U dva termina, danas od 13 sati i  18 : 15 sati zajedno poslušajmo pjesmu  “ Bajram je, Merima “ u izvođenju   Ensara Bukarića.  Prateći vokali Lejla Karamustafić, Emira Huskić i Aida Ćatić. Finalizaciju kompozicije podržao Senad Muminović, a pjesma je snimljena u studiju Hazard, Mirze Hadžiahmetovića.

    Ensar Bukarić rođen je u Bugojnu (1968). Živi i radi u Gornjem Vakufu – Uskoplju (Bosna i Hercegovina).

    Prvi susret sa kompozicijama imao je u osnovnoj školi gdje je sa kompozicijom „Istok je daleko“ trebao predstavljati Jugoslaviju u društvu još dvadesetak nesvrstanih zemalja na festivalu u Lapovu (Srbija), ali do toga nije došlo iz objektivnih razloga, iako je kompozicija bila štampana u biltenu Festivala.

    Sa kolegama (Nihad Seferović, Naser Karamustafić i Ejub Šabić) iz Gornjeg Vakufa učestvovao je u realizaciji nekoliko predratnih projekata. Neke od pjesama tada snimane i danas se slušaju.

    U studentskoj emisiji na zeničkom radiju predstavljene su i kompozicije „Jabuka“ koju je izvodio Igor Primorac i „Moja nastavnica“ koju je pjevao tada dječak Nandino Škrbić, a danas direktor RTV Zenica, koje su snimljene u studiju Igora Kasapovića.

    Pjesma „Moja nastavnica“ otvorila je Dječji muzički festival u Bosanskom narodnom pozorištu, a mnogo godina kasnije „Moja nastavnica“ objavljena je i u zbirci za djecu u Beogradu. Pjesma „Jabuka“ mnogo puta je izvođena na zeničkom radiju.

    Kao saradnik hora Preporod komponovao je kasidu Tri gafleta, a učestvovao je i u realizaciji ilahije Tevba pjevajući prateće vokale.

    Pjesmu „Na ovaj dan“ istog autora snimila je i izvela grupa „Noćna smjena“, a ona je dostupna i na internetu pod nazivom“Stara majka“.

    Pjesma „Na pendžeru“ koju je izveo Selman Dizdar prošla je u finale i otpjevana na pozornici Ilidžanskog festivala 2019. godine.

    Planirano je učešće i na Ilidžanskom festivalu 2020 u slučaju da se jedna od ti ponužene pjesme bude plasirala u fimale, ali velika vjerovatnoća je da se sa svojim dugogodišnjim saradnikom Selmanom Dizdarom njegova pjesma uskoro pojavi i na Festivalu narodne Muzike u Bihaću.

    Dugogodišnji je saradnik grupe “Sudnji dan”, a više od godinu dana je i aktivni član ove grupe.

  • Bugojanka Ensara Huskić: „Kada slikam pronalazim svoj mir i do kraja se prepuštam toj ljubavi“

    Bugojanka Ensara Huskić: „Kada slikam pronalazim svoj mir i do kraja se prepuštam toj ljubavi“

    Mlada i darovita umjetnica Ensara Huskić, na društvenim mrežama poznatija kao Principessa En Sarah već neko vrijeme privlači pozornost ljubitelja umjetnosti tako što objavljuje svoje umjetničke radove. Kako sama kaže, do toga je došlo spontano kada je naslikala prvu sliku koja je bila posvećena njenoj majci.

    „Kao i svaka ponosna majka tako je i ona objavila tu sliku na svom facebook profilu i nakon toga su počeli stizati brojni pozitivni komentari i pohvale. Moji prijatelji su mi dali vjetar u leđa da nastavim sa slikanjem“- govori Ensara o svojim počecima i ističe prednost društvenih mreža koje su joj puno pomogle da se usavrši u slikanju. Svaki komentar, pa i konstruktivna kritika pomaže  ovoj mladoj umjetnici da ljudima približi svoj umjetnički svijet. Na društvenim mrežama je prati više od 500 ljudi. Bezgraničnu ljubav i potporu ova osebujna slikarica dobiva od majke, supruga i cimerice iz studentskih dana.

    Bezbrižno se prepustila oslikavanju prirode te njegovala svoju individualnost te isprobavala nove tehnike u skiciranju  Njeni motivi su romantične prirode, puno boja i raskošnih prikaza pozitivne strane života.

    „Nježnost u bojama i potezu je crta svih mojih radova, a to je ono što ne mogu kontrolisati i što dolazi iz nutrine, što određuje mene kao stvaraoca, ili bar tako kažu“ – kroz osmijeh govori Ensara prisjećajući se svoga djetinjstva. Naime, još kao djevojčica je pokazivala talenat za ples, crtanje stvarajući kreativni razigrani nered u kojem je uživala.

    „Još prije godinu dana moj odnos prema slikarstvu je bio neozbiljan, unatoč pohvalama“ ističe Ensara koja zahvaljujući objavama na društvenim mrežama uspješno prodaje svoje slike. Kao i svakom umjetniku i njen san je imati samostalnu ozložbu i struci i publici profesionalno predstavit sve ono na čemu je dosad vrijedno radila.

    Ensara nema posebnih uzora u umjetnosti, veoma se divi samoukim slikarima koji su neograničeni u svom likovnom stvaralaštvu.

    „Izložba je nešto što mi pada na um s vremena na vrijeme i ono što bi posebno obradovalo ljude koji me bezuslovno podržavaju. Bitnije za mene, naravno, jeste da moje predstavljanje bude bogato kvalitetnim radovima nego  da budem opterećena datumom“ govori Ensara o svojim planovima. Na svoje slike promatra s velikom ljubavi i emocijama, a sebe opisuje kao krhku. Ali odlučnu dušu koja stvara i slika u najvećim životnim izazovima.

    Upravo sada, za vrijeme pandemije korona virusa, svestrana slikarica smatra da možemo detaljno preispitati životne vrijednosti i prioritete, provesti vrijeme sa svojim najbližima i zaviriti u najdublje kutove svoje nutrine.

    Kada Ensara to napravi dobije kreativni rezultat i mir „Na svoje slike gledam kao na ljubav koju ja mogu dati svijetu. Kada slikam pronalazim svoj mir, prepuštam se toj ljubavi. Ispostavi se da je rezultat meni uvijek nagrada, a to je oku milo djelo.“

    Ensarine radove možete pratiti na Facebook stranici Umjetničke slike En-sarah a kontaktirati je možete na broj 060 33 56 122.

    Intervju radila: Ružica Ljubičić

    • izvor: bugojno – danas.info

  • Stres u doba pandemije i izolacije, kako nastaje i važnije – kako ga eliminisati ili ublažiti

    U obraćanjima zdravstvenih radnika i zvaničnika Civilne zaštite, a vezi sa aktuelnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom, često se ističe da nema mjesta za paniku, ali ima za oprez.

     

    Šta sve podrazumjeva oprez, odnosno ispravno ponašanje u datoj situaciji, u smislu zaštite zdravlja sebe, ali i drugih, pojašnjavaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

     

    Značaju i očuvanju mentalnog zdravlja u kriznim istuacijama treba posvetiti bitnu pažnju. Uvijek je dobro ponoviti i naglasiti upute epidemiologa – izbjegavanje kontakta, ostajanje u kući ili držanje fizičke udaljenosti u slučaju potrebnih hitnih izlazaka, često pranje ruku, oprez pri kašljanju, kihanju (postavljanje ruke, propisno odlaganje jednokratnih maramica).

     

    – Međutim, često se zanemari podjednako važan, ako ne i opasniji faktor rizika po zdravlje nego što je to i sam virus, a to je neprekidni stres kao odgovor na datu situaciju, ističe dr. Fadil Šabović, član Kriznog operativnog štaba za zdravstveno-odgojne aktivnosti i načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

     

    Šta se sve podrazumjeva pod stresom?

     

    Razumljivo je da se u situacijama kao što je ova pandemija, posebno u početnoj fazi, o ovom faktoru rizika manje govori, ali on zbog toga nije manje važan. Nakon faze prilagođavanja novonastaloj situaciji, on traži našu punu pažnju i ispravan stav jednako kao i predložene socijalne i higijenske mjere.

     

    – Stres slabi odbrambene snage organizma (imunitet sistema) i time uveliko doprinosi razvoju bolesti i dodatno je (nekad i fatalno) komplicira. Reduciranje stresa od vitalne je važnosti za nesmetan rad organizma i kada se pojavi treba ga prepoznati i adekvatno tretirati, navodi dr. Šabović.

     

    Zbog toga stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ukratko pojašnjavaju šta je sve stres i kako utiče na funkcioniranje organizma, odnosno kako se zaštiti od njegovog štetnog djelovanja.

     

    Stres se javlja se kao reakcija na određene situacije prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži. Može uticati na sve aspekte  života, uključujući emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje.

     

    Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od psihičkih problema – depresije, straha i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba.

     

    Stres utiče i na imunitet i može uzrokovati ili pogoršati razne akutne infektivne bolesti, kao što su gripa i prehlada. Slabljenjem imunološkog sistema smanjuje se mogućnost organizma da izbacuje štetne tvari iz tijela, te povećava rizik od nastanka malignih bolesti.

     

    Hronični stres vodi  povećanom lučenju hormona kortizola, što je dugoročno izuzetno opasno za zdravlje, on povisuje krvni tlak i šanse za razvoj srčanih bolesti.

     

    Također, posljedice stresa se ponekad mogu manifestirati na koži, uzrokujući probleme poput dermatitisa ili kod osoba sklonih alergijama u vidu napada astme i otežanog disanja.

     

    Simptomi stresa su glavobolja, bol u prsima i mišićima, umor, otežana probava, nesanica, strah, nemir, ljutnja i bijes, depresija, prejedanje ili gubitak apetita, zloupotreba alkohola i droga, osamljivanje i slično.

     

    Kako smanjiti stres?

     

    Stresne situacije najčešće ne možemo izbjeći, ali možemo ublažiti našu reakciju, odnosno naučiti mehanizme borbe protiv njega.

     

    Umanjivanju stresnih reakcija i time osnaživanju imunog sistema i održanju mentalnog i tjelesnog zdravlja mogu pomoći odmor i kvalitetan san, koji snažno doprinose oporavku čitavog organizma, slušanje opuštajuće muzike koje izaziva pozitivne emocije i značajno snižava nivo kortizola; te da umjesto kafe konzumirate čaj koji ima umirujuće djelovanje i ibjegavati alkohol, koji pojačava stres.

     

    Lagana tjelesna vježba djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde, koje su odgovorne za sintezu hormona stresa, a ako je moguć, boravak na suncu, u bašti ili barem na balkonu u situacijama preporučene izolacije potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”.

     

    Pomaže i konzumacija vitamina B kompleksa koji se često nazivaju anti-stres vitaminima, a jako su važni za cjelokupno zdravlje organizma, ali i opuštanje  toplom kupkom – kupajte se u miru dvadesetak minuta barem jednom sedmično kako bi ublažili stres.

     

    Smijeh je najbolji lijek, a sasvim je dovoljno da jednu-dvije “doze” vijesti i loših informacija zamijenite humorističkim programom ili dobrim filmom. Dozirajte praćenja medija u vezi sa stanjem pandemije – dovoljno je informisati se jednom u toku dana, izabrati ozbiljan medij i pažnju posvetiti umirujućim aktivnostima koje su nabrojane.

     

    – Također, samo nekoliko minuta pravilnog, dubokog disanja smanjuje nivo kortizola i doprinosi smirivanju nakon stresne situacije – polako udišite na nos, brojeći do pet (5), zadržite dah i brojite do tri (3), polako izdišite kroz usta opet brojeći do pet (5), te ponavljajte postupak nekoliko puta dok ne osjetite smirenje, ističe dr. Šabović.

               

    Kako se navodi u preporukama stručnjaka Instituta, veoma je važno u ovoj situaciji, ovladavanjem tehnika umanjenja stresa, “ovladati sobom” i tako biti dobar  primjer drugima, posebno članovima porodice, prijateljima ili radnim kolegama koji su manje otporni na faktore koji uzrokuju stres.

     

    Pristup onima koji pokazuju izraženu anksioznost (strah) treba biti smiren, blagonaklon, pun razumijevanja i saosjećanja. Panika nije opcija, oprez jeste, poručuju iz INZ-a.

     

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • Ljetna sezona u doba korone: Je li sigurno planirati godišnje odmore kad se otvore granice

    U borbi da održe ekonomsku stabilnost i svoje uposlenike na radnom mjestu, turističke agencije širom BiH u velikoj su neizvjesnosti. Ne znaju šta ih čeka, ne mogu ništa same uraditi i gotovo bez ikakvih prihoda ne vide svijetlu budućnost. Jedino je sigurno, kažu nam, da će mnogo toga ovisiti o odlukama vlasti.
    Putovanja od mjeseca jula

    U trenutku kada krene padati broj novozaraženih koronavirusom u većini zemalja naše planete, i dalje nije jasno kako će funkcionisati prekogranična saradnja, govori nam direktor turističke Agencije Centotours Muamer Lutvić.

    “Mnogo toga ovisi o vlastima i odlukama država, pa tako i kada i kako će se putovati. Jasno je da će ljudi uvijek putovati. Život bez putovanja je osakaćen. Naša priroda je takva da se želimo kretati, da nismo statični. Ipak, u kojem omjeru ćemo biti u mogućnosti ove sezone da se krećemo, ovisit će o kretanju virusa. Sve dok postoji i jedan zaraženi, postoji opasnost da se zarazi i neko drugi. Prema nekim našim pretpostavkama, ako bi se počeo smanjivati broj zaraženih do maja, realno je negdje od početka jula da će se moći ići na odmore. Ipak, svi smo mi različiti. Neki ljudi neće barem dvije godine putovati nakon ovoga jer će se plašiti. Generalno, smatram da trebaju proći dva mjeseca od trenutka opadanja broja zaraženih da bi ponovo krenula putovanja”, smatra Lutvić.

    Putovanja u vrijeme pandemije, pa čak i kada se otvore granice i drastično krene padati broj zaraženih, i dalje će iziskivati veliku opreznost. Lutvić je stoga zabrinut kakav je to uopće odmor u uslovima kada ljudi moraju razmišljati o eventualnom nošenju maski, rukavica, dezinfekciji…

    “Svi se nadamo da će virus oslabiti. Dok ne stigne vakcina, jednostavno ne možemo govoriti o sigurnosti. Izgleda da ni medicinari ne znaju sve detalje. Da li se virus može vratiti ili ne može? Mnogo je pitanja. Možda je riječ i o samoj odgovornosti ljudi i povjerenja u državni sistem. Pitanje je i kako će se postaviti hoteli, ugostitelji i turistički radnici. Možda se nekim hotelima neće isplatiti ponovno otvaranje. Pitanje je koje aviokompanije će preživjeti. Mnogo je nepoznanica, ali mi očekujemo da ćemo do maja znati u kojem smjeru će sve ići”, dodaje Lutvić.

    Kako saznajemo, do sada nije došlo do promjene cijena u aranžmanima ljetovanja koje su građani BiH ranije uplatili, još i krajem prošle godine. Turističke agencije u BiH morale su unaprijed uplatiti avanse za ova putovanja zbog čega ne mogu izvršiti povrat sredstava građanima.

    Vaučeri umjesto vraćanja novca

    Mnoge evropske zemlje donijele su odluke da se ne vrši povrat novca te da se uplaćene akontacije putnika pretvore u vrijednosne vaučere koje oni mogu iskoristiti u narednih godinu dana od trenutka prestanka vanrednog stanja.

    Lutvić ističe kako očekuje da će i naše vlasti donijeti ovakvu odluku kako bi se rasteretio turistički sektor, odnosno kako ne bi dolazilo do tužbi i sudskih sporova.

    Iz agencije Sol Azur & Buena Vista početkom aprila obavijestili su svoje klijente da otkazuju sva grupna putovanja do 15. maja. Kako su naveli, putnici koji imaju uplaćene avanse ili kompletne iznose za ova putovanja mogu ih iskoristiti na bilo koji aranžman iz ponude Sol Azur & Buena Vista, nakon što se situacija u zemlji i regionu stabilizuje.

    “Nezahvalno je prognozirati šta će se dešavati. Mi pratimo preporuke zdravstvenih vlasti koje također još ništa ne mogu predvidjeti. Nadamo se najboljem i spremni smo da krenemo sa radom kada se smiri situacija”, kazao nam je Adnan Baručija, direktor marketinga agencije Sol Azur – Buena Vista.

    Dok su proteklih godina bili atraktivni aranžmani prema afričkom kontinentu, upitno je da li će se ove godine nastaviti masovna avanturistička putovanja u Zanzibar, Sejšele, Kilimandžaro, Maroko, Tunis…

    “Afrika je najnerazvijeniji kontinent. Pitanje šta se tamo dešava. Veliko je pitanje i šta se dešava u Kini, to jest da li je tamo 80.000 zaraženih. Veoma su upitni podaci o broju zaraženih koronavirusom u tim takoreći nedemokratskim državama. Tu se ne evidentiraju svi slučajevi. U Africi je, nažalost, situacija takva da nema transparentnosti. Njihov sistem zdravstva je vjerovatno najlošiji i teško je reći da li je sigurno u Africi. Možda tamo ljudi umiru, ali ih niko ne evidentira. S druge strane, u razvijenim zemljama postoji transparentnost, ne može se desiti da neko izmišlja i lažira podatke. Između ostalog, tako je i u BiH”, govori Lutvić.

    Stranci neće doći u BiH

    S druge strane, dok će mnogi građani BiH otkazati ovogodišnja ljetovanja, teško je očekivati i dolaza inozemnih turista u našu zemlju, smatra Adnan Vlajčić, turistički vodič i osnivač agencije Insider.

    “Ove godine ćemo pokušati da radimo sa našim ljudima jer stranci sigurno neće doći u BiH. Naši dosadašnji aranžmani dobro su išli. Od mjeseca novembra pa sve do maja imali smo jako lijepo popunjene aranžmane koji su se trebali nastaviti popunjavati i tokom ljeta. Nažalost, pandemija je sve zaustavila. Stranih gostiju će biti jako malo, vjerovatno nekih individualnih dolazaka. Ne očekujemo neke organizirane grupe, iako nam naši partneri iz inozemstva obećavaju da nisu ljudima vraćali novac, već su im dijelili vaučere koje trebaju iskoristiti u nekom narednom periodu od godinu dana”, rekao nam je Vlajčić.

    Nadalje on dodaje kako će se sva putovanja svesti na domaće tržište, gdje se ljudi osjećaju sigurnije. Možda će eventualno, kako kaže, neko otići do Jadrana.

    “Možda je ovo prilika da se okrenemo domaćem turizmu. Treba razmišljati u pozitivnom smjeru, da poslodavci barem nešto zarade kako bi eventualno mogli isplaćivati plaće i doprinose. Mi ćemo nastaviti animirati ljude da ostanu unutar zemlje, eventualno kroz neke drugačije aktivnosti. Možda zvuči suludo, ali sada će biti mnogo proizvodnje po nekim poljima i seoskim predjelima. Ne bi bilo loše uključiti ljude u tu vrstu aktivnog turizma, da nešto rade, imaju koristi od toga, a promijene mjesto boravka”, kazao nam je Vlajčić.

    I dok je neizvjesno da li će ljudi putovati, ali i turističke agencije, hoteli i drugi smještani kapaciteti uspjeti opstati, vlasti u BiH još nisu ponudile podršku turističkom sektoru.

    “Jako veliki broj ljudi koji je uvidio priliku da nešto zaradi ili živi od turizma će propasti. Nisam siguran ni kako će izgurati oni koji su imali dugoročne planove s obzirom da se u tim situacijama obično radi o velikim kreditnim zaduženjima. Ako ne bude gostiju ove godine, ljudi će morati razmišljati o nekom drugom biznisu. Ne vjerujem da je baš toliko veliki broj ljudi moćan i stabilan da se održi u ovakvoj situaciji. Nadam se da ih ima, ali nisam optimista. Turizam zadnjih 20 godina bilježi nevjerovatan rast i to je jedan od razloga zašto su ljudi investirali protekle decenije u ovaj sektor. Radimo lijepu promociju zemlje, trudimo se na sve moguće načine da privučemo i što duže zadržimo goste u BiH. Vlasti ne razmišljaju dublje o ovoj situaciji. Sve se svodi na to da će dobiti pomoć oni kojima je zabranjeno poslovanje. Mi već skoro tri mjeseca nemamo ozbiljnog rada, otkako su se pojavili prvi slučajevi u Kini. Nemamo specijalnih primanja, pogotovo posljednji mjesec, a ne spadamo u kategoriju preduzeća kojima bi se trebala dati neka pomoć. Možda je to neka greška, možda imaju neki drugi plan za nas. Na nama je da se nadamo”, zaključio je optimistično Vlajčić.

  • Predlažemo: Kolačići koje ne morate peći

    Ovaj recept zahtijeva minimalno vremena i sastojaka, a sve što trebate učiniti je da istopite šećer s maslacem i mlijekom, pomiješati ga s zobenim brašnom, kakaom, ekstraktom vanilije i kikirikijem, prenosi Food.ndtv.com.

    Kolačiće istresite na tacnu i ostavite da se ohlade. Osim što su ukusni, sadrže jako malo kalorija i masti. U pravljenje kolačiča možete uključiti i svoju djecu bez ikakve brige. Zabavit će se i bit će im drago da su sami napravili nešto ovako ukusno.

  • Otkriće bh. naučnika: Genetički dokazi daju novu sliku o prahistoriji

    Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu objavio je rezultate najnovijih arheogenetičkih analiza nalazišta kod Visokog koje daju potpuno novu sliku o skupinama koje su naseljavale ova područja u prahistorijskom periodu. Nalazi skeletnih ostataka pokazuju da su u ratničkim pohodima najvjerovatnije učestvovale i žene.

    Direktor Instituta prof.dr. Naris Pojskić izjavio je da je INGEB-ov tim postigao veliki naučni uspjeh, budući da je riječ o uspješnoj izolaciji i analizi biološkog materijala starog do 2500 godina (iz IV vijeka p.n.e.).

    “Ovim istraživanjem, kojim se ne mogu pohvaliti ni mnogo razvijenije zemlje, dodati su vrijedni dokazi u mozaiku porijekla i genetičkih specifičnosti ljudskih skupina koje su naseljavala ova područja i rasvjetljavanje nekih davno postavljenih i neodgovorenih arheoloških pitanja. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogrupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti”, naglasio je direktor INGEB-a.

    Otkriće bh. naučnika ima veliki značaj za bosanskohercegovačku arheologiju i daleku prošlost, kazao je doktorant mr. Edin Bujak sa Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

    “Sve ovo je otvorilo brojna nova naučno validna pitanja: da li su ovdje uopće sahranjeni ratnici? Ako jesu, onda se pokazuje da su i ilirske žene učestvovale u borbenim pohodima. S druge strane, moguće je da se radi zajedničkoj grobnici jedne ilirske zajednice koja je na ovaj način bila sahranjivana te da nema nikakve veze sa ratnicima”, naglasio je Bujak.

    Bilo kako bilo, rezultati savremenih genetičkih analiza još jednom su pokazali da daleku prošlost itekako treba propitivati uz upotrebu savremenih naučnih metoda i dostignuća.

    U Vratnici kod Visokog 1966. godine otkrivena je grobnica u kojoj je bilo sahranjeno više od dvadeset osoba. Na osnovu predmeta – nakita i oružja – koji su otkriveni uz tijela koja su bila položena bez nekog posebnog reda, pokazalo se da je riječ o ukopu koji se može datirati u posljednju četvrtinu IV stoljeća prije nove ere.

    Ništa slično u bosanskohercegovačkoj arheologiji na prostoru srednje Bosne nije pronađeno. Interpretacije su išle u pravcu da je riječ o grobnici ilirskih ratnika Desidijata koji su bili masakrirani tako da su njihovi dijelovi tijela pokupljeni i zajedno sahranjeni. Drugo objašnjenje je bilo da je riječ o riječ o ilirskim ratnicima koji su negdje u borbi poginuli, a njihova tijela prenesena i ovdje sahranjena. U Zavičajnom muzeju u Visokom čuva se nekoliko fragmentiranih ostataka skeleta otkrivenih u Vratnici 1966. godine. Početkom 2020. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu obavio je savremena genetička istraživanja ovih ostataka. Pokazalo se da situacija i nije onakava kako je to ranije izgledalo.

    Institutu je dostavljeno pet arheoloških ostataka (dva femura, jedna cijela mandibula i dvije fragmentirane mandibule sa zubima). Rezultati genetičke analize su pokazali da se radi o najmanje jednoj osobi ženskog spola i dvije osobe muškog spola. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogrupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti.

    izvor: N1

  • INZ: Važno je znati – utjecaj skladištenja, obrade i korištenja hrane na njen rok trajanja

    Evropska Agencija za sigurnost hrane (EFSA) još tokom marta je objavila da nema dokaza i da postoji vrlo mala vjerovatnoća da hrana može biti izvor ili prenosilac novog koronavirusa (COVID-19). Analizirajući rizike prijenosa koronavirusa bitno je izdvojiti da postoje vrlo niski ili niski rizici od kontaminirane hrane, rukovanja zaraženom hranom ili od kontaminiranih materijala koji dolaze u dodir sa hranom.

    Ipak, kao i kod drugih infekcija potrebno je pridržavati se dobre higijenske prakse u pripremi hrane, redovno vršiti čišćenje i kontrole površina u kontaktu sa hranom i ambalaže, te značajno smanjiti rizik od onečišćenja bilo kojeg materijala i predmeta koji su u kontaktu s hranom, navode stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Pandemija je uzrokovala otežanje transporta roba, a mnoge je potakla da povećaju kućne zalihe namirnica. Najviše su kupovani brašno, ulje, šećer,  riža, tjestenina, konzerve, meso i mesne prerađevine, povrće i voće, kafa i slično. Iako je poželjno formirati malu kućnu zalihu, treba birati samo one koje se mogu duže čuvati u domaćinstvu. U svakom slučaju preporučljivo je pranje namirnica i oprezno postupanje sa ambalažom, obzirom da se koronavirus prenosi kapljičnim putem, pa postoji mogućnost kontaminacije površine ambalaže.

    Temelj je dobra higijenska praksa

    Ukoliko nije moguće online ili kupovina sa dostavom, važno je imati na umu da dobro planiranje, pravljenje spiska unaprijed i racionalno vrijeme u radnji smanjuje boravak u zatvorenom, ali i mogućnost zaraze. Pri direktnoj kupovini treba birati namirnice sa dužim rokom trajanja, kao i one za koje u kući/stanu  možete obezbijediti adekvatne uslove čuvanja, te nadzor nad rokom trajanja pojedinih namirnica. Sada više nego ikad pokazuje se ispravnom zamjena određenih proizvoda iz inostranstva kupnjom domaćih jednako kvalitetnih proizvoda.

    Kako ističu iz INZ-a, dobra higijenska praksa prilikom rukovanja hranom podrazumjeva da se više puta tokom pripreme hrane temeljno operu ruke, posebno nakon kašljanja ili kihanja, odlaska u toalet ili prije konzumiranja jela i pića. Poželjno je korištenje gelova ili sredstava za dezinfekciju ruku, ali oni djeluju samo na čiste ruke, te se ne smiju koristiti kao zamjena za pranje ruku, a ova preporuka važi i za rukavice, koje ne mogu biti zamjena za često pranje ruku!

    Hrana se priprema tako što se operu ruke, pribor i radna površina na kojoj će se hrana pripremati. Za čistoću pribora, posuđa i površina važno je redovno održavanje i čišćenje frižidera, zamrzivača i mašine za pranje suđa, te svih površina i pribora koje se koriste prilikom pripremanja namirnica

    Uzimajući u obzir dosadašnje informacije da bi virus mogao preživjeti i do 72 sata na tvrdim površinama (ovisno o materijalu), kao dobru preventivnu mjeru preporučujemo da ambalažu koja to dozvoljava operete pod mlazom tople vode koristeći obični deterdžent. Za svu ostalu ambalažu koja ne dozvoljava ovaj vid pranja možete koristiti vlažnu krpu koju temeljno isperete ili jednokratne krpe. Bitno je ostaviti ambalažu da se osuši, te obavezno prati ruke nakon dodirivanja ambalaže.

    U Institutu za zdravlje i sigurnost hrane su uputili poziv svim poslodavcima u BIH da da primjenjuju načela prevencije, poduzimajući sve odgovarajuće mjere zaštite zdravlja i prava radnika. Kada priroda posla onemogućava održavanje socijalne distance dobra higijenska praksa jedina je mjera za smanjenje mogućnosti širenja virusa.

    Utjecaj visokih i niskih temperatura na hranu

    Pravilna termička obrada hrane uništava većinu bakterija koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Pripremljena, termički obrađena hrana treba ostati vruća do serviranja ili se može brzo ohladiti i pohraniti na hladno mjesto. Prilikom pripreme piletine, crvenog mesa, mljevenog mesa, kotleta, kobasica i burgera posebno je važno osigurati da njihov središnji dio dosegne temperaturu od minimalno 70°C na najmanje dvije minute. Nedovoljno termički obrađeno meso ili perad mogu i dalje sadržavati štetne mikroorganizme. Zato je važno provjeriti boju mesa u unutrašnjosti, naročito kod kostiju, kao i jesu li njihovi sokovi nakon termičke obrade krvavi. U tom slučaju potrebno je nastaviti termičku obradu.

    Čuvanje hrane na hladnom mjestu (ispod +8 °C) sprječava rast i razmnožavanje mikroorganizama. To se posebno odnosi na namirnice kojima su na deklaraciji navedene upute za čuvanje na određenoj temperaturi te na termički obrađenu hranu koja se neće odmah servirati ili određene vrste gotovih salata. Važno je ne ostaviti navedene vrste hrane na sobnoj temperaturi. Najprikladnija temperatura za hladnjake je 4°C, a za zamrzivače -18°C.

    U INZ-u kažu da je neophodno spriječiti i takozvanu “kross kontaminaciju”. Na primjer, uslijed rezanja sirovog mesa na podlozi, bakterije se mogu proširiti s mesa na dasku i nož, pa ako se za rezanje kolača upotrijebi isti nož ili podloga, bakterije će se s podloge ili noža proširiti na kolač. Bakterije se mogu prenijeti i rukama, odnosno kad se između diranja sirovih i obrađenih namirnica ruke ne operu. Zato je potrebno primjeniti sve ranije navedene preporuke oko pranja ruku, površina, te korištenja drugog pribora.

  • Odlično / Francusko univerzalno tijesto bez jaja: Recept za najljepši hljeb i peciva!

    Uspijeva uvijek i u svakoj varijanti, slatkoj i slanoj!

    Sastojci:
4 šolje tople vode
6 malih kašika šećera
4 male kašike instant kvasca
1 šolja biljnog ulja
2 male kašike soli
10-12 šolja brašna

    Priprema:

    U većoj posudi pomiješajte vodu, šećer i kvasac, i ostavite da odstoji 2-3 minuta.

    Zatim dodajte ulje, sol i brašno i umijesite tijesto.

    Prvo stavite 10 šolja brašna, mijesite, pa zatim dodajite malo po malo brašna tako da dobijete vlažno, ali ne ljepljivo tijesto.

    Ostavite da stoji desetak minuta, pa premijesite rukom.

    Ponovite postupak još 4-5 puta.

    I to je to.

    Dobili ste univerzalno tijesto i sada se zabavite s njim kako želite – podijelite ga na tri dijela i ispecite tri baguetta, u tijesto ubacite komadiće čokolade pa ispecite čokoladni kruh, razvaljajte ga i napravite punjene ili prazne kifliće, piše Atma.hr… Šta god poželite!

    Prije pečenja, po želji pospite sezamom, kimom, sjemenkama…

    Pecite oko 20-30 minuta na 200 stepeni, ovisno od debljini tijesta.

    Uživajte!

    izvor: radiosarajevo.ba