Category: Magazin

Tržište polovnih automobila u Bosni i Hercegovini i šire u Evropi suočava se s nizom izazova. Nedavni pad prodaje u Evropi, posebno u Njemačkoj, koji je glavni izvor uvoza za BiH, otvara pitanje potencijalnih promjena cijena i na domaćem tržištu. Uzimajući u obzir pad cijena polovnih vozila u Njemačkoj, postoji realna mogućnost smanjenja cijena i u BiH.

Uprkos očekivanjima o smanjenju cijena, trenutna situacija pokazuje da su cijene polovnih automobila u BiH još uvijek visoke, s prosječnom cijenom oko 20 hiljada KM. Ovo je potaknuto nedavnim poskupljenjem troškova uvoza i općom neizvjesnošću uzrokovanom geopolitičkim faktorima i inflacijom.

Na tržištu dominiraju polovna vozila starija od 10 godina, čineći preko 55 posto ukupnog tržišta. Najtraženiji su modeli proizvedeni između 2007. i 2011. godine, uključujući marke kao što su Volkswagen, Opel, Fiat Punto, Audi A4 i Renault Clio.

Rast uvoza polovnjaka

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u Bosni i Hercegovini, tržište polovnih automobila bilježi značajan porast tokom 2023. godine. U prvih osam mjeseci ove godine, uvezeno je preko 11.000 više polovnih vozila nego u istom periodu prošle godine. Ukupna vrijednost uvezenih vozila do kraja augusta dostigla je 683.7 miliona KM. Ukupno je uvezeno 46.954 vozila, od kojih je 40.299 polovnih, a 6.655 novih.

Zanimljivo je da je najskuplje uvezeno vozilo u BiH u ovom periodu bilo Mercedes Benz Maybach S 680 4 Matic, procijenjen na preko pola miliona KM.

Rast uvoza polovnih vozila i nije toliko iznenađujući, s obzirom na to da su razvijene zemlje u tranziciji ka električnim vozilima, dok su takva vozila manje dostupna bh. potrošačima zbog niskog životnog standarda.

Ipak, primjećuje se i rast prodaje novih vozila, djelomično zahvaljujući nižim kamatnim stopama i povoljnijim uslovima nabavke.

Najprodavaniji polovni automobil u Bosni i Hercegovini je Škoda Octavia III, model koji se proizvodi od 2013. godine i koji je postao “kralj BiH tržišta”. Dostupan po cijeni od oko 11,000 KM, Octavia III je često izbor firmi za svoje komercijalne potrebe, što rezultira visokom kilometražom i često oštećenim interijerima.

Zanimljivo je da se najveća potražnja u Bosni i Hercegovini odnosi na automobile starije od 10 godina, što potvrđuje kontinuiranu popularnost starijih modela uprkos sve većim troškovima održavanja i manjoj energetskoj efikasnosti.

Na koncu, zbog svoje niske platežne moći, Bosanci i Hercegovci još uvijek čekaju na smanjenje cijena polovnih automobila.

Izvor: Forbes

Nakon što je FORBES BiH objavio spisak bosanskohercegovačkih vlasnika jahti u Crnoj Gori, odlučili smo da istražimo tržište luksuznih plovila.

Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi koliko su tačno ovi vlasnici platili svoje jahte, uvidom u trenutno dostupne cijene na stranicama specijalizovanim za prodaju jahti, možemo dobiti uvid u opseg finansijskih ulaganja u ove prestižne simbole bogatstva i luksuza.

Da bismo dobili jasniju sliku o ovom luksuznom tržištu, započet ćemo naš pregled spiskom jahti počevši od najluksuznijih opcija. Ovaj pristup nam omogućava da istražimo spektar dostupnih jahti, pružajući uvid u to šta se može očekivati u različitim cjenovnim kategorijama.

Od 58.000 do 4.000.000 maraka

U svijetu luksuznih plovila, cijene variraju u zavisnosti od godišta, brenda i opreme. U ‘super teškoj’ kategoriji nalazimo jahte Emira Granova i Fahrudina Radončića. Granov je vlasnik jahte Fim 340 Regina, izgrađene 2023. godine, čija je trenutna cijena oko 882 hiljade KM, dok impresivna Sunseeker 80 iz 2010. godine, koju posjeduje Radončić, dostiže cijenu od tri do četiri miliona KM, prema specijalizovanim stranicama za prodaju luksuznih jahti.Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, cijena po kojoj je Radončić kupio jahtu u oktobru 2020. godine je 3.030.250 KM. Radončić je prethodnu jahtu Princess 62, proizvedenu 2018. godine prodao u septembru 2020. godine za 3.584.000 KM.

Među najskupljim modelima također se ističu Karnic SL 800 iz 2003. godine Gorana Stanivukovića, čija se trenutna tržišna vrijednost procjenjuje na oko 317 hiljada KM, i Princess 50 iz 2004. godine, koju posjeduje Maja Radanović, s tržišnom cijenom od 605 hiljada KM.

Vektor Adria 1002 iz 2007. godine, u vlasništvu Dragana Aćimovića, i Cayman 30 Fly Bridge iz 1997., kojeg posjeduje Aleksandar Milaković, imaju sličnu tržišnu vrijednost – prva je procijenjena na oko 133 hiljade KM, dok druga stoji nešto manje, oko 120 hiljada KM.

U srednjem segmentu tržišta, Airon 325 iz 2001. godine, koja pripada Milanu Stanišiću, vrednuje se malo ispod 155 hiljada KM, dok se Beneteau Oceanis 34 iz 2013. godine, u vlasništvu Mladena Dragičevića, cijeni oko 166 hiljada KM.

S druge strane, Crownline 255 CCR, izgrađena 2008. godine, koja je u vlasništvu Bojana Predojevića iz BiH, trenutno se na tržištu procjenjuje na malo više od 58 hiljada KM.

Izvor: Forbes/N1

Novija istraživanja povezala su pretjerano roditeljsko korištenje mobitela s oštećenim govornim razvojem kod djece, pa valja istražiti kako se riješiti uređaja i posvetiti djeci.

Savremeni mobilni telefon sadrži cijeli svijet – posao, prijatelje, vijesti, igre. Nije ni čudo da lako uvlači ljude u ekran.

Ali ako ste često fokusirani na telefon dok ste s djetetom, to može utjecati na njegov govorni razvoj i komunikacijske vještine. To je zato što rastreseni roditelji provode manje vremena uključeni u smislene interakcije, dajući djeci manje prilika za učenje.

Kako roditelji utječu na razvoj jezika?

Temelj za govor i jezik počinje kod kuće, dok je dijete još beba. Istraživanja su pokazala da kada roditelji često razgovaraju sa svojim djetetom, ono razvija jače verbalne sposobnosti kako stari. Čak i govorni stil koji se često koristi u razgovoru s bebama poboljšava govorne vještine i potiče komunikaciju te je jednako važno.

Kada su roditelji ometeni, naprimjer kada koriste mobilni uređaj, općenito se osjećaju manje povezani sa svojim djetetom. To može dovesti do smanjene komunikacije, zbog čega dijete propušta ključne prilike za rast. Uostalom, djeca najbolje uče iz interakcije sa svojim starateljima.

Zašto roditelji koriste mobitele

Korištenje mobitela roditelja može spriječiti djetetov komunikacijski razvoj smanjujući kvalitetu interakcija. Uzmimo jedno istraživanje koje je uključivalo komunikaciju roditelja s djecom tokom obroka.

Naučnici su otkrili da kada roditelj razgovara mobitelom, ima 20 posto manje verbalne komunikacije sa svojim djetetom. Također imaju 39 posto manje neverbalne komunikacije, što može uključivati izraze lica, kontakt očima i govor tijela.

Također, drugo istraživanje pokazalo je da je korištenje mobitela povezano sa smanjenom sviješću i osjetljivošću roditelja. Također potiče osjećaj da vrijeme provedeno s njihovim djetetom nije zadovoljavajuće. Štaviše, kada roditelje prekidaju njihovi uređaji, to utječe na način na koji komuniciraju.

S druge strane, manje je vjerovatno da će djeca usvojiti važne društvene vještine kao što su održavanje kontakta očima, fokusiranje na sugovornika i osjetljivost – a sve to može utjecati na njihov govorni razvoj u budućnosti.

Konačno, istraživanja pokazuju da rastreseni roditelji mogu imati manje uspjeha u podučavanju djece novim stvarima, uključujući jezik.

Jedna se studija fokusirala na 38 roditelja koji su svoje mališane upoznavali s novim riječima. Kad je roditelja prekinuo mobitel, djeca nisu na kraju naučila riječ, ali nisu imala problema da je nauče u situacijama kada roditelja nije prekinuo mobitel. Sve propuštene interakcije se sabiraju, kao što ovo istraživanje dokazuje. Najbolje je regulirati korištenje telefona i razviti zdrave navike oko svoje djece.

Savjeti za promjenu telefonskih navika

Naravno, i dalje ćete koristiti svoj telefon pred svojim djetetom, ali manje ometanje imat će velike koristi za njegove komunikacijske vještine. Evo nekoliko načina da pozitivno promijenite svoje navike vezane uz mobitel.

Utvrdite vrijeme bez telefona kako biste se usredotočili na svoje dijete

Za to vrijeme isključite telefon ili ga ostavite u drugoj prostoriji. Fokusirajte se isključivo na interakciju sa svojim mališanom, savjetuje Parents.

Isključite obavijesti

Teško je ignorirati zujanje i zvučne signale. Pregledajte telefon i isključite obavijesti kako biste ograničili ometanja. Također možete staviti mobitel na “ne uznemiravaj” ili avionski način rada.

Uspostavite lokacije bez telefona u kući

Bilo da je riječ o igraonici ili blagovaonici, korištenje mobitela u određenim područjima vaše kuće trebalo bi biti zabranjeno.

Učinite telefon manje privlačnim

Premjestite aplikacije koje vas najviše ometaju kako im ne bi bilo lako pristupiti. Također možete odabrati boje u sivim tonovima za svoju pozadinu i druge postavke, što bi vas moglo učiniti manje sklonim da uzmete uređaj u ruke.

Osvijestite svoje ponašanje na telefonu

Trebate li koristiti telefon dok ste s djetetom? Obavezno navedite čvrst razlog. Možda odgovarate na važnu poslovnu poruku, zakazujete odlazak stomatologu ili fotografirate uspomenu. Iskoristite vrijeme ispred ekrana za dobre stvari.

Pametni telefoni mogu poboljšati interakciju roditelj-dijete ako se pravilno koriste. Ne morate potpuno prestati koristiti telefon u blizini svoje djece, ali možete ograničiti vrijeme korištenja.

Izvor: radiosarajevo.ba

Bosna i Hercegovina je zemlja specifična po mnogo čemu. Neke su stvari strancu apsolutno neprihvatljive, ali u kulturi našeg naroda zadržalo se i nekih vrijednosti kojih u razvijenijim zemljama nema. Bosanci i Hercegovci i dalje brinu jedni o drugima, ma koliko se to sa strane činilo nemoguće, možda i apsurdno. Komšiluk, sokak, mahala i skoro u svakoj opstao i po jedan granap. Tržni centri u našoj zemlji niču kao gljive poslije kiše, male prodavnice se sa njima ne mogu takmičiti ni cijenama, sigurno ne i ponudom, ali nekim čudom i dalje… opstaju. Da li ste se ikada pitali kako i zašto, za FORBES BiH istražuje novinar i urednik N1 portala, Alen Altoka.

Granap i granapče

U Sarajevu, ali i drugim bh gradovima, male prodavnice u kojima se snabdjeva cijela jedna ulica ili mahala, nazivaju se granapima. Oni koji nude voće i povrće u Bosni i Hercegovini nazivamo piljarama.

Djeca u našoj zemlji pamte ih po bezbroj odlazaka po namirnice, slatkiše ili bilo što drugo što u određenom trenutku “zafali” u kući, ali i u komšiluku, jer i komšiji uvijek nešto treba. Biti granapče imalo je i određene “benefite”, najčešće se za kusur, kao vid zahvalnosti, mogla kupiti čokolada ili bombone, a običaj je da dijete koje se redovno šalje po hljeb ili mlijeko, na neki način nagradi. Granapče nije smjelo odbiti starijeg koji ga je poslao u kupovinu. Tako su se i kroz generacije zadržavale navike kupovine u lokalnim prodavnicama. Nekadašnja granapčad danas šalju svoju djecu po sitnice koje nedostaju.

Prijateljski odnos s kupcima

Još jedna od bitnih razlika u načinu kupovine u velikim lancima i u granapu je odnos sa kupcima. U granapima najčešće rade vlasnici, ili pak članovi porodice tog istog vlasnika, kojem je ta malena prodavnica jedini izvor zarade. Kroz godine poslovanje razvija prijateljski odnos s kupcima. U granapima se ostavljaju ključevi od kuće, prenose poruke, a prodavci znaju gotovo sve detalje iz života svojih mušterija. Nerijetko se na kasi započnu dugi razgovori; priča se o zdravlju, ekonomskoj situaciji, politici, pa se malo i “promahala”. Sve je to za ljude, što bi se reklo. Dok se vagaju banane; čuje se i poneki vic, udjeli kompliment. Taj prijateljski odnos razvija i kupovne navike, pa će komšiluk najčešće platiti skuplju cijenu da bi podržao svoje prijatelje.

Nakon rata devedesetih, malene prodavnice su se otvarale na svakom ćošku, a onda su se sa privatizacijom i ojačanim prisustvom kapitalizma u zemlji, koja je funkcionisala po komunističkim načelima, počeli pojavljivati veliki trgovački lanci sa svojim širokim rafama, laserskim skenerima i širokim asortimanom, a ono što je najvažnije kupcima, cijene u velikim lancima bile su dosta povoljnije. Na prvi mah izgledalo je da će male prodavnice, granapi, nestati. Naravno, mnogi su prestali s poslovanjem, ali do očekivane apokalipse nije došlo. Ipak, inflacija i smanjena kupovna moć stanovištva predstavljaju novi udar na poslovanje malih prodavnica.

Čast svakome, veresija nikome

Jedan od natpisa koji se mogu pročitati u blizini kase u granapima širom Bosne i Hercegovine je upravo “čast svakome, veresija nikome”. Veresija je, za one koji ne poznaju ovaj termin, zaduživanje kod prodavaca ili pak kupovina na odgođeno plaćanje na “visok datum” koja i dalje postoji, a koja je možda i najvažniji razlog opstanka granapa. Možete li zamisliti da u nekom od supermarketa velikog trgovačkih lanaca napunite korpu i kažete da ćete platiti kada vam legne plata ili penzija? Najvjerovatnije bi vam pozvali zaštitara koji bi vas uredno izbacio iz trgovine, ne mareći ko posmatra. U granapima je to u mnogim slučajeva sasvim normalna stvar.

Kroz prijateljstvo i godine razvilo se i povjerenje koje je u zemlji, koja je prema mnogim ekonomskim parametrima, najsiromašnija ne samo u regionu, nego i Europi, a kojima ovo povjerenje često znači preživljavanje. Samo je u Federaciji Bosne i Hercegovine na solidarnom fondu 450 hiljada penzionera čija imena najčešće završavaju u sveskicama sa spiskom dužnika. To povjerenje i jednima i drugima, u ovakvim okolnostima, znači život. Granapima za poslovanje, penzionerima za preživljavanje.

izvor: Forbes.n1info.ba

 

Prava zimska poslastica koja vraća u djetinjstvo.

Sastojci:

– 400 g brašna

– 120 g šećera u prahu

– 1/2 kesice praška za pecivo

– 1 kesica vanilin šećera

– 1/2 kašičice sode bikarbone

– 1 kašičica mješavine začina za medenjake ili cimeta

– 2 jajeta (umućena)

– 120 g omekšalog maslaca

– 120 g meda

Glazura:

– 200 g šećera u prahu

– 2 kašike tople vode

Priprema:

U posudi za mješanje sjedinite sve suhe sastojke, pa dodajte jaja, maslac i med.

Umijesite tijesto. Oblikujte 40 kuglica veličine oraha.

Poredajte ih na tepsiju obloženu papirom za pečenje, a između medenjaka napravite razmak.

Medenjake pecite u zagrijanoj rerni na 180 stepeni 12 do 15 minuta.

Provjeravajte tokom pečenja – kada dodirnete medenjaci treba da budu meki (biće čvršći kada se ohlade).

Priprema glazure:

Šećer u prahu sipajte u zdjelu. Vodu dodajte postepeno i miješajte dok ne dobijete glatku smjesu.

Glazura za medenjake ne treba da bude ni rijetka ni gusta.

Da li glazura ima odgovarajuću gustinu možete proveriti tako što ćete na ohlađen medenjak sipati okvirno trećinu kašičice i sačekati par minuta (ukoliko je glazura ostala na medenjaku, to je to).

Glazuru možete doraditi i to tako što ćete dodati još malo vode ukoliko je gusta ili još malo šećera u prahu ukoliko je rijetka, savetuje Kristina Gašpar, autorka bloga Domaćica za vas, prenosi Danas.

Muzičar i nekadašnji klavijaturista Bijelog dugmeta Vlado Pravdić preminuo je sinoć u 74. godini u Splitu.

Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinski, a 1986. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.

Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.

Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.

Jaja su hranjiva, bogata proteinima i siromašna kalorijama što ih čini izvrsnom komponentom jelovnika za mršavljenje. Prema dijetetičarki Carrie Ruxton, jaja bi trebala biti dio prehrane zbog svojih zdravstvenih dobrobiti

Izvor: Express