Muška druženja u stanu, klubu ili uredu pomažu Šveđanima da otvore dušu strancima i porazgovaraju o važnim društvenim pitanjima…

Kad netko spomene mušku večer na kojoj se kuha i druži, prva asocijacija vjerojatno je pivo i roštilj, ali Šveđani imaju nešto drukčiji koncept muškog zbližavanja. Proteklih godina diljem Švedske niču klubovi u kojima žene najčešće nisu dobrodošle, ali se u njima raspravlja o pitanjima koja se i njih tiču.

Na tapeti su debate o tome na koje bi se sve načine moglo bolje odnositi prema ženama, ali i životu općenito. Razgovara se i o koronavirusu, usamljenosti i nesigurnostima, kao i politici te važnim društvenim pitanijima. Tijekom pandemije interes za takvim klubovima još je i veći zbog novonastalih strahova, problema i nedoumica.

Neprofitabilne organizacije poput Make Equal i MÄN okupljaju tisuće Šveđana koji se nalaze s nepoznatim ljudima kako bi razgovarali, debatirali, ponekad se i dobro posvađali oko pitanja jednakosti spolova u društvu i drugih tema.

Druže se u stanovima uz večeru, pijuckajući kavu u uredu nakon radnog dana, ali se i izlazi u klubove te razgovara uz piće. Hashtag killmiddag, što označava momačku večer ili muški razgovor, proteklih je godina postao sve popularniji na švedskim društvenim mrežama jer raste broj mladih ljudi koji želi porazgovarati o važnim sociološkim pitanjima i otvoreno govoriti o tome što osjećaju, prenosi Punkufer.hr.

Zašto ne razgovaraju sa svojim prijateljima, mogli bismo se zapitati. Razlog što biraju nepoznato društvo jest taj da ne moraju prelaziti osobne granice koje postoje među prijateljima – lakše im je otvoriti dušu bez straha od osude ili kritike ljudima koje ne poznaju.

Izvor: jabuka.tv

“Stari Mushaf i slatke muke”

Nekoliko godina unazad ramazansku hatmu učim iz svog prvog  Ku’ana, koji je bio i jedini u kući. U to doba nismo imali druge  osim tzv. turske štampe, pa je i moj Mushaf bio takav. Iako sam u početku dugo godina učila iz njega, danas počesto zastanem da rastabirim riječi i hereketa. Medinska štampa Mushafa je pravi blagoslov.

Učeći suru El-Maida naiđoh na mnoštvo oznaka suhom olovkom, za koje nemam pojma šta mi znače. Lijepa sjećanja na djetinjstvo i tu suru naviru i prosto me odvode tamo negdje, u kasne osamdesete godine, kada sam bila mektebsko dijete. Jedna narodna mudrost kaže:

„Od svog porijekla i djetinjstva ne može se lahko pobjeći.“

Te godine moj rođak Huso i ja smo izabrani da predstavljamo naš mekteb na takmičenju tadašnje IVZ Gračanica. Naša muallima Ismeta se mnogo trudila, uopće oko mekteba, a za takmičenje smo se posebno spremali. Trebalo je uvježbati i naučiti jedno ašere napamet i gledajući prvih deset stranica pomenute sure El-Maide.

Mnogo smo vježbali i dali svoj maksimum što i nije bilo lahko. U kući nam niko nije znao pomoći, a da slušamo i pratimo neke učače, kao danas, je bio samo san. Imali smo samo živu riječ naše muallime i njene časove.

Dan prije takmičenja smo čak noćili kod nje i vježbali do kasno u noć. Ja sam bila velika spavalica i  tako me bilo stid jer sam zaspala dok je preslušavala Husu. Taj dan muallima je pravila veliku tortu pred nama i kazala da ćemo je probati samo ako budemo među najboljim. Njena mama nam je, sjećam se, namignula i rekla:

-Vidi ti nje! Pa čim su dovde došli znači da su najbolji.

Konačno je osvanuo i taj dan. Svečano obučeni, s Mushafima pod rukama, stigli smo u prepunu džamiju. Djeca sa svojim muallimima, a roditelji, braća, sestre i ostali su došli kao podrška svima nama. Prozivali su jedno po jedno dijete koje bi se popelo na ćurs proučilo ašere napamet  i dio sure gledajući.

Od silne treme ne znam ni šta, ni kako sam proučila! Znam samo da sam mogla i znala bolje, ali veliki strah od javnog nastupa su učinili svoje. Komisija se povukla da sabere bodove i proglasi petero djece koja su najbolja. Molila sam  Allaha da budem među njima. Molila sam ga iz dubine te dječije duše i to ne toliko zbog same sebe. Željela sam da moja majka, koja je sve posmatrala  s musandere, bude ponosna. Željela sam da moja muallima Ismeta dobije nagradu jer je toliki trud u nas uložila. Željela sam i dovila da naše selo bude ponosno na uspjeh mekteba. Pa zar kur’anski ajet ne kaže:

“I reci: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti…“ .

Ponavljala sam:

-Moj Allahu Ti znaš da smo se trudili!

Misli su mi jurile sto na sat. Razmišljala sam  kad bih samo mogla i sljedeće godine da se takmičim tada bi  mi sve bilo puno lakše. Ma kao mačiji kašalj. Pravilo je međutim bilo jasno, a odnosilo se da svaki mekteblija ima  pravo da samo jednom učestvuje na godišnjem takmičenju

-Šta misliš hoćemo li se okusiti one torte?

Nisam mogla da vjerujem da u ovako napetim trenucima misli na tortu.

-Hoćemo ako Bog da. Ako ne ovom zaslugom, nana će nam dati ne brini.

Rekla sam mu, a do torte mi tada uopće nije bilo stalo.

Komisija se poprilično brzo vratila. Saopćili su da je bilo teško, ali da im se ovo prvi put dešava da četiri nagrade idu u dva mekteba i to četvero djece nose ista prezimena. Zgledali smo se. Ko će u tom moru djece pamtiti ko se kako preziva?

Počela je prozivka. Prvo, drugo, treće, četvrto mjesto i  izgovaraju moje ime i prezime, a odmah iza mene prozivaju i Husu. Uspjeli smo. Radost je bila vidljiva na našim licima. Čestitanja, nagrade i riječi hvale samo su se redale. Majka je plakala od radosti, a muallima lebdjela od sreće.

Tortu smo pobali. Bila je to najukusnija i najslađa torta u mom životu.

Danas, poslije toliko godina gledam u stranicu Mushafa i zurim u podvučene riječi. Očigledno da je bilo bitno, ali se sada ne sjećam zašto, ali je priča o ovoj suri i tadašnjoj slatkoj muci tako živa.

Mudri su rekli: „Djetinjstvo je roditelj čovjekove osobnosti.“

Ja Rabbi hvala Ti na društvu s Kur’anom u djetinjstvu. Molim Te da nagradiš moje roditelje koji su mi bili podrška. Svojom nagradom nagradi muallimu Ismetu za svaki harf kojeg me je naučila. Amin!

Za Akos.ba piše: Zilha Ramić

Trudnoća je fiziološko stanje, ali važno je znati da su u trudnoći potrebne dodatne snage kako bi se trudnica adaptirala na promjene koje drugo stanje nosi. Zbog toga možemo reći da su trudnice sklonije respiratornim infekcijama, te je važno poduzeti mjere kako bi se zaštitile od moguće infekcije novim korona virusom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svojoj preporuci trudnicama u vrijeme ove, ali i svake druge pandemije.

Opći savjeti i specifičnost svake trudnoće

Trudnice trebaju da poduzmu mjere predostrožnosti za sprječavanje infekcije, slijedeći uobičajene preporuke za stanovništvo kao što su često pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi (dezinfekcija ruku sredstvom na bazi alkohola), rastojanje od drugih ljudi najmanje dva metra, izbjegavanje javnih skupova, ne dodirivanje lica, nosa, očiju i usta, te praktikovanje dobre respiratorne higijene (pranje zuba).

Iako je je zdravstvena zaštita osigurana svim trudnicama, pregledi ograničavaju na one koji su neophodni i odvijaju se s posebnim mjerama opreza. Prije pregleda potrebno je da trudnice pozovu Dom zdravlja da bi se upoznale sa procedurama i zakažu termin pregleda. U slučaju posjete zdravstvenoj ustanovi potrebno je držati rastojanje u čekaonici i pratiti smjernice zdravstvene ustanove kako bi zaštitili sebe, a i druge.

Potrebno je razumjeti da je svaka trudnoća različita, savjeti koje dobijate možda se neće moći primjeniti uvijek na vas, odluku ćete donijeti vi zajedno sa vašim ginekologom koji vodi trudnoću.  Normalno je osjećati tugu, bijes ili ljutnju u kriznoj situaciji. Stres u ovoj situaciji je očekivan, ali pokušajte da ga kontrolišete tako što ćete voditi računa o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Pravilna prehrana ima značaj u svakom dobu, a posebno u trudnoći. Svakodnevnom raznovrsnom prehranom omogućit ćete ravnomjeran unos hranjivih materija potrebnih za razvoj bebe, ali isto tako poboljšati svoj imunitet. Važno je naglasiti da trudnice treba da uzimaju manje količine hrane u češćim intervalima, te da iako su povećane kalorijske potrebe, potrošnja je značajno smanjena zbog uvjeta boravka u kući.

Neophodno je piti dovoljno vode u toku dana. Trudnica treba da pije između 5 i 8 čaša vode dnevno. Najbolje je rasporediti unos tečnosti u toku dana, piti u malim gutljajima i poslje obroka. U trudnoći se mogu piti svježe cjeđeni voćni sokovi, čajevi i napitci koji pomažu hidrataciji organizma.

Redovno vježbanje najmanje dva puta u sedmici omogućava trudnicama prevenciju problema s lokomotornim sistemom, te pomaže tijelu u prilagođavanju na porast tjelesne težine. Svakako trudnoća ne bi trebala biti razlog da se započinje neka aktivnost koju žena nije imala prije trudnoće, potrebno je izabrati aktivnosti na koje je navikla i koje poznaje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Odmorom protiv stresa

Rekreativne programe potrebno je dogovoriti s ginekologom koji vodi trudnoću i prilagođeno tromjesečjima trudnoće. Važno je napomenuti da trudnica prilikom vježbanja treba da prati broj otkucaja srca i da ih održava ispod 140 u minuti, te da izbjegava vježbe koje podrazumjevaju brze, oštre pokrete i zadržavanje daha. Ograničiti trajanje vježbi od 15 do 20 minuta. Trudnice koje se nisu bavile rekreativnim programima vježbanja, trebale bi pričekati završetak prvog tromjesečja kako bi započele s vježbanjem.

Spavati  i odmarati se treba dovoljno jer nedovoljna količina sna narušava imunitet.

Da bi lakše pobjedili strah od dobijanja koronavirusa, neophodno je da se organizuju aktivnosti u toku cijelog dana u sklopu mogućnosti koje postoje tokom boravka u kući. Povećanjem lične odgovornosti, smanjuje se i količina straha i poduzima niz mjera koje će smanjiti šansu za obolijevanje. Držite se uputa o ostanku u kući i smanjenju bliskog kontakta.

Važno je znati da se nivo stresa ne prenosi direktno sa majke na bebu, da posteljica proizvodi supstance koje štite bebu od previše stresa, te da će do vaše bebe doći samo oko 10%  kortizola (hormona stresa).

Očevi su podrška majci i bebi i prije rođenja djeteta, brinite jedni o drugima, pridržavajte se mjera opreza i posvetite se zajedno pripremi za dolazak novog člana porodice.

I na kraju, ne zaboravite. U Zenici je prije nekoliko dana uspješno porođena mlada majka iz Maglaja, kojoj je u trudnoći utvrđeno da je pozitivna na Covid-19 koronavirus. Porod je izvršen veoma uspješno, majka i beba su dobro, a beba je odmah testirana i negativna je, što će zasigurno olakšati njene prve dane na ovom svijetu.

Zato – panika nije opcija, oprez jeste!

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Mnogobrojna domaćinstva, a nerijetko i dvorišta kolektivnog stanova krase žbunovi šimšira (latinski Buxus sempervirens). Proljeće, odnosno početak maja je jedno od najkritičnijih doba za uspješan uzgoj i održavanje ovog ukrasnog grma kojeg su stari Egipćani  gajili u vrtovima još prije 6000 godina, ističu iz Zavoda za zaštitu bilja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Zelen i ljeti i zimi, pogodan za oblikovanje, lagan za održavanje, dugovječan i skromnih zahtjeva nije slučajno najprodavanija hortikultura. Ovaj simbol besmrtnosti, čvrstoće i postojanosti, kako je zapisano u starim knjigama, teško da je to, barem u Evropi nakon 2006. godine, kada su svi koji se brinu o zelenilu na privatnim ili javnim površinama počeli uviđati razmjere štete na pojedinačnim grmovima šimšira ili živim ogradama od šimšira.

U početku na donjim dijelovima grma i u njegovoj unutrašnjosti, a kada je šteta postala vidljiva na vanjskim dijelovima, je detektovan kao “Šimširov moljac” (Cydalima perspectalis) porijeklom iz Azije (Kina, Koreja i Japan), a u Evropi je prvi put evidentiran u Njemačkoj 2006. godine u rasadniku koji se nalazi u blizini granice sa Švicarskom, najvjerovatnije unesen sadnicama šimšira iz Kine. Štetnik se vrlo brzo proširio po velikom dijelu Europe, u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Belgiji, Mađarskoj i Sloveniji, a migracijom i letom odraslih oblika, stigao je do Bosne i Hercegovine.

Pet godina prisustva u BIH

Tokom 2015. godine je po prvi put službeno determiniran  na području Bosanske Posavine, tačnije u Odžaku, a nakon toga i u Zeničko-dobojskom kantonu, te drugim područjima. Šimširov moljac je leptir iz porodici porodice Crambidae. Štetnik ima dvije do tri generacije godišnje, a prva generacija se javlja u proljeće. Prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zaštićena u kokonu između listova šimšira i nastavlja svoj razvoj u proljeće.

– Odrasli leptiri imaju raspon krila oko 4 cm, krila su bijele boje i imaju smeđi rub. Tijelo je bijelo, a glava tamno smeđa, mogu se pojaviti i jedinke s potpuno smeđim krilima. Leptir je aktivan noću, i jaja odlaže jaja s donje strane šimširovog lista. Mlade gusjenice su zelenkaste boje i skrivene su u unutrašnjosti biljke gdje se hrane unutrašnjim listovima ostavljajući samo epidermu. Starije gusjenice su zelene boje s karakterističnom debelom crnom crtom i tankim bijelim prugama te crnim tačkama na leđnoj strani i dugačke su do 4 cm. Zbog ovakvih karakteristika veoma ga je teško primijetiti, jer se potpuno utapa u boje listova i grančica šimšira, navodi Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Te gusjenice na kraju pojedu čitave listove te od biljke ostaju samo grane obavijene paučinom. Jedna gusjenica tokom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti. Od velike je važnosti na vrijeme uočiti gusjenice te početi sa suzbijanjem, dok su gusjenice u mlađim stadijima što se može utvrditi samo temeljitim pregledom unutrašnjosti grma i tada ih je najlakše uništavati.

Jedna od prvih mjera je redovno pregledavanje biljaka u okućnicama i vrtovima, pri čemu treba razmaknuti grane i pregledavati unutrašnjost biljaka. Štetnik se može suzbiti mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i hemijskim metodama. Mehanički se mogu uklanjati zapreci u kojima gusjenica prezimljava preko zime (savjetuje se njihovo sakupljanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije u proljeće i time smanjile štete). Ukoliko se na šimširu primijeti napad i biljka se orezuje, taj biljni materijal treba se spaliti, a ne kompostirati kako bi se spriječilo daljnje širenje.

Takođe u nehemijske metode suzbijanja preporučuje se ispiranje grma šimšira vodom pod snažnim pritiskom, a potom mehaničko uništavanje gusjenica opalih prilikom ovog tretmana kao i primjena preparata na bazi “Bacillus thuringiensis ssp. kurstaki”.

U INZ-u napominju da rana (posebno u proljeće) i redovna kontrola biljaka šimšira je najdjelotvornija, te uklanjanje gusjenica čim se primijete. Time se smanjuje njihova brojnost i smanjuju se štete i sljedećih generacija tokom godine.

Hemijski se može suzbijati insekticidima (najprihvatljiviji su oni neškodljivi za pčele), ali dok su gusjenice što mlađe i nisu zaštićene u zapretku jer tada insekticid vrlo slabo dopire do njih. Savjetuje se i prekrivanje biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica.

Drastične hemijske mjere

Za suzbijanje štetnika na ukrasnom bilju mogu se koristiti insekticidi na bazi aktivnih tvari: alfacipermetrin, deltametrin, dimetoat, imidakloprid, klofentezin, lufenuron, pimetrozin, piretrin, tiametoksam, tiakloprid, za tretiranje štetnika na stablu i trajnicama mogu se koristiti insekticidi na bazi aktivne tvari: abamektin, metoksifenzoid. Za suzbijanje mladih gusjenica registrirani su pripravci: Calypso 480 SC, Direkt, Decis 2.5 EC i Runner SC.  Rogor 40, aktivne tvari dimetoat, u koncentraciji 0, 20% koji uz sistemično ima i kontaktno djelovanje, smanjen je broj gusjenica nakon tretiranja, prvi dan za 33%, treći za 67%, peti za 94%, dok sedmi dan nije bilo živih gusjenica.

– Prilikom prskanja napravljenim rastvorom, vrh cijevi prskalice ili uređaja sa kojim se vrši tretman potrebno je višekratno i sa svih strana, od dna do vrha, unositi u grm šimšira te na taj način „okupati“ cijelu biljku iz vana ali i unutrašnjosti grma. Samo na taj način bit ćemo sigurni u uspjeh zaštite, napominje Velić.

Prilikom hemijskog tretmana poduzet uobičajene mjere zaštite naznačene u Pravilniku o obavezama korisnika fitofaramceutskih sredstava ( „Službeni glasnik BiH broj 101/12) i Koraci sigurne primjene FFS za zaštitu bilja. Ukoliko u blizini grmova šimšira ima cvijetnica koje posječuju pčele (maslačak, mrtva kopriva, tratinčica i sl), potrebno ih je pokositi ili adekvatno pokriti kako ne bi došlo do trovanja pčela.

Zaštitu od šimširovog moljca potrebno je u kontinuitetu provoditi do septembra inače gubimo „rat“ sa ovom opasnom štetočinom ili planirati sadnju nekih drugih zimzelenih ukrasa u našim dvorištima i parkovima. Iako šumari i agronomi već dobro poznaju štetnika, njegova oštećenja te mjere suzbijanja, važno je stalno upozoravati na drastične štete koje može izazvati ovaj štetnik.

Sve izgrižene, suhe i zaražene dijelove treba odstraniti i spaliti. Ponekad je potreban drastičan rez, pri čemu se čitav gornji dio biljke odstrani, ostavi se samo niska stabljika i korijen. Biljka će, ukoliko je zdrava i dovoljno jaka, istjerati nove mladice, navodi se u preporuci iz ovog Zavoda.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Na današnji da 1429. godine Jovanka Orleanka je okončala opsadu Orleana, predvodivši posljednji juriš.

1663. – U Londonu, pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II, otvoreno prvo pozorište.

1664. – Luj XIV je zvanično otvorio Versajsku palaču.

1824. – U Beču je premijerno izvedena Betovenova Deveta simfonija.

1832. – Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran za kralja Grčke pošto je Grčka Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

1928. – U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava žena spuštena sa 30 na 21 godinu.

1939. – Njemačka i Italija sklopile politički i vojni savez, Osovina Berlin-Rim. Kasnije se savezu pridružio Japan.

1940. – Počela je debata o Norveškoj u britanskom Domu komuna koja se okončala izborom Vinstona Čerčila za premijera umjesto Nevila Čemberlena.

1943. – Drugi svjetski rat: Savezničke snage zauzele Tunis i Bizertu.

1944. – Drugi svjetski rat: Sovjetske trupe počele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od njemačke vojske.

1945. – Drugi svjetski rat: Njemačka potpisala dokument o bezuvjetnoj kapitulaciji u Drugom svjetskom ratu. Dokument u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i generalpukovnik Bedel Smit uime američkih i britanskih snaga. Francuski i sovjetski oficiri bili svjedoci. Dokument o okončanju rata potpisan 9. maja u Berlinu.

1946. – Osnovana kompanija ”Tokyo Telecommunications Engineering”, koja je kasnije postala poznata pod novim nazivom ”Sony”.

1954. – Vijetnamske trupe potukle Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.

1960. – Leonid Brežnjev na mjestu predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamijenio maršala Klimenta Vorošilova.

1974. – Zapadnonjemački kancelar Vili Brant je podnio ostavku.

1993. – Rat u Bosni i Hercegovini: Dignuta uzrak džamija Ferhadija u Banjoj Luci.

1995. – Na predsjedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak pobijedio kandidata socijalista Lionela Žospena.

1996. – Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području SFRJ u Hagu počelo suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin poslije Nirnberga i Tokija.

2000. – Vladimir Putin je stupio na dužnost predsjednika Rusije.

2001. – Roni Bigz, učesnik “najveće pljačke stoljeća”, u Engleskoj 1963., predao se britanskim vlastima pošto je 35 godina proveo u Brazilu.

2008. – Dmitrij Medvedev položio predsjedničku zakletvu Rusije.

2016. – 23 godine nakon što je minirana, u Banjoj Luci otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija, čije svečano otvaranje je upriličeno u prisustvu velikog broja gostiju i zvaničnika.

1763. – Rođen Józef Poniatowski, poljski general.

1833. – Rođen Johanes Brams, njemački kompozitor i pijanista.

1840. – Rođen Petar Iljič Čajkovski, ruski kompozitor.

1892. – Rođen Josip Broz Tito.

1901. – Rođen Gari Kuper (Gary Cooper), američki glumac.

1919. – Rođena Eva Peron, žena argentinskog predsjednika Huana Perona.

1968. – Rođena Trejsi Lords (Traci Lords), pravo ime Nora Luiz Kuzma  Nora Louise Kuzma), američka glumica, producent, reditelj, pisac i pjevačica.

973. – Umro Oton I Veliki, njemački kralj i sveti rimski car.

1205. – Umro Ladislav III, hrvatsko-ugarski kralj.

1636. – Umro Santorio Santorio, ljekar, izumitelj termometra.

1682. – Umro Fjodor III Aleksejevič Romanov, ruski car.

“Primjer kako se dova postača ne odbija”

Prve generacije muslimana su dosta pažnje posvećivali dovi u ramazanu, insistirajući na njoj tokom cijelog mjeseca: na sedždama, nakon namaza, pred iftar, za vrijeme iftara, tokom sehura… i govorili bi: „Tako mi Allaha ne bi nastupio idući ramazan, a da Allah ne bi ispunio naše želje.“

Tako mi Gospodara Kabe govorili su istinu, a to najbolje ilustriraju riječi Poslanika, s.a.v.s.: „Dova trojice se ne odbija: dova roditelja za svoje dijete, dova postača i dova putnika.“

Molite Allaha i biće vam udovoljeno, On će vam dati ono što tražite od Njega, ako od Gospodara budete nešto tražili, Njegovom dozvolom neće nastupiti idući ramazan, a da vam On neće dati ono što tražite.

Pročitajte ovu istinitu priču žene koja je živjela u pokrajini Nedžd (na sjeveru Saudijske Arabije). Ona bi svaku veče pred iftar okupila svoju djecu pa bi govorila: „Gospodaru moj, podari mi kuću kao kod vladara ispred koje teče rijeka!“, a njena djeca bi ponavljala za njom: „Gospodaru, podari nam kuću kao kod vladara ispred koje teče rijeka.“

Njen suprug se smijao njenom postupku i govorio joj je: „Uredu što tražiš kuću kao kod vladara ali ‘ispred koje teče rijeka’ – kako je to moguće kada živimo u pustinjskoj zemlji?“

Ona bi mu odgovarala riječima Uzvišenog: „’Gospodar vaš je rekao: ‘Molite Me, Ja ću vam se odazvati!’“ (Gafir, 60.)

Ja ću moliti Allaha ono što želim, a On će mi to podariti, jer je On Gospodar Plemeniti.

Dovila je i dovila cijelog mjeseca, a i djeca zajedno s njom, uvjereni da će im Allah, s.v.t.,  udovoljiti.

Kad je ramazan završio dođe joj muž i reče, podrugljivo se smijući: „Gdje je kuća? I gdje je rijeka?“

Ona odgovori: „Gospodar će mi dati i neće me iznevjeriti.“

Samo što je ispostila šest dana mjeseca ševala desilo se nešto čudno: Dok je muž izlazio iz džamije nakon ikindije, zaustavi ga neki nepoznat čovjek, bješe to jedan jako bogat čovjek iz Rijada. Poselami ga i reče mu: „Imam jednu kuću, polovica pripada mome ocu, a pola je moje, meni i mojoj porodici ne treba, Allah nam je dao dovoljno iz svog obilja, pa sam odlučio da je poklonim prvom čovjeku kojeg sretnem, stoga ti je dajem bez ikakve naknade, a ako već želiš da platiš onda plati onoliko koliko možeš.“

Žena dalje priča: „Bilo nas je stid da je uzmemo bez da išta platimo pa smo sabrali nešto malo novaca, oko 7 hiljada rijala i dali tom čovjeku.

Zaista ko vjeruje Allahu i ko je uvjeren da će mu On odgovoriti, naći će ono što traži.

Nakon ramazana smo posjedovali kuću u elitnom kvartu u Rijadu. A onda mi je jedna stvar zapela za oko: Molili smo Allaha da nam dadne kuću, a ispred nje da teče rijeka, i evo dobili smo kuću ali gdje je rijeka?

Postavila sam tada pitanje jednom šejhu: „Zar Uzvišeni Allah nije rekao:  ‘Molite Me, Ja ću vam se odazvati!’ „

Šejh mi odgovori: „Jeste.“

A onda ga upitah: „Molila sam Allaha cijeli mjesec ramazan da mi podari kuću ispred koje teče rijeka, i evo Allah mi je podario kuću, ali gdje je rijeka?“

Šejh se začudi njenoj dovi, ali i njenom uvjerenju da će joj Allah dati to što je tražila, pa je upita: „A šta se sad nalazi ispred vaše kuće?“

„Džamija“ – odgovorih mu.

Šejh se na to nasmija i reče: „Pa to ti je rijeka. Poslanik, s.a.v.s., je rekao:  “Šta mislite kada bi rijeka proticala ispred vrata kuće jednog od vas i on se kupao u njoj pet puta na dan, da li bi na njemu ostalo išta od prljavštine?” Prisutni su odgovorili: “Od njegove prljavštine ne bi ostalo ništa.” Na to je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dodao: “Primjer toga je pet dnevnih namaza. Allah njima briše grijehe.” (Buharija, 528; Muslim, 667.)

Allah, s.v.t., je bio u stanju i da joj u sred pustinje podari rijeku, ali joj je zamijenio najboljom rijekom na dunjaluku – namazom – to je slatkovodna rijeka za svakog vjernika, u kojoj se odmara od dunjalučkih problema.

Molite Plemenitog i budite ustrajni cijelog mjeseca, i, Njegovom dozvolom, neće nastupiti slijedeći ramazan, ako nas Allah poživi, a da nam Allah ne ispuni naše želje.

Izvor: sedty.com

Prijevod i obrada za Akos.ba: Adina Muratović-Voloder