Category: Magazin

Na snimci koju je objavio Dalmatinski portal vidi se kako životinja iz mora izlazi na plažu, no očito joj se kupanje u moru toliko svidjelo da se još malo odlučila okupati i prošetati plićakom.

U Makarsku je, omiljenu destinaciju mnogih bh. građana, ovih dana s otoka Brača pristigao nesvakidašnji gost. Pojavila se snimka vepra koji je s Brača doplivao na makarsku plažu.

Nesvakidašnji gost odlučio je s otoka Brača posjetiti ”obližnju” Makarsku. Naime, s Brača je na makarsku plažu doplivala – divlja svinja.

Na snimci koju je objavio Dalmatinski portal vidi se kako životinja iz mora izlazi na plažu, no očito joj se kupanje u moru toliko svidjelo da se još malo odlučila okupati i prošetati plićakom.

Snimka vepra koji je odlučio prevaliti dug put do Makarske pogledajte ispod.

”Pandemija virusa korona nije zaustavila uvoz skupocjenih vozila u BiH, te je tijekom prva četiri mjeseca ove godine uvezeno više luksuznih motornih i električnih vozila, među kojima je i u travnju uvezeni Ferrari 488 (Pista/Tip F142) vrijedan više od 600.000 KM”, objavile su Nezavisne novine.

Prema neslužbenim saznanjima, ovo vozilo je uvezla firma iz Hercegovine koja se bavi prodajom automobila.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, najskuplje uvezeno vozilo u ovoj godini je spomenuti automobil koji je vrijedan 531.985,76 KM, a za njega je izdvojeno još dodatnih 90.459,68 KM pristojbi.

Skupoća i na struju

Osim ovog vozila, u prva četiri mjeseca uvezeno je još nekoliko luksuznih automobila koji su vlasnike koštali po više od 200.000 KM, a među njima su Mercedes-AMG GT R vrijednosti 220.813,21 plus trošarine 37.553,55 KM, zatim Range Rover vrijednosti 215.896,25 KM i plus 74.592,16 KM trošarina.

Vrtoglavom cifrom višom od 200.000 KM u prva četiri mjeseca ove godine plaćena su i vozila Mercedes AMG GT53 4Matic+, Porsche-Carrera 4S, Mercedes AMG GT53, Mercedes G500, te Mercedes Benz G350d.

Pored motornih vozila, tijekom prva četiri mjeseca uvezena su i skupocjena električna vozila, te je najskuplje takvo vozilo od početka godine uvezeno iz Njemačke, a to je Porsche-Taycan Turbo vrijednosti 242.349,20 KM i dodatnih troškova 41.222,82 KM. Nimalo manje vrijedan, također iz Njemačke, uvezen je i Porsche-Taycan Turbo S, kojeg je vlasnik platio 205.448,55 KM, plus troškovi od 34.949,71 KM.

Pad kod polovnih automobila

Iako su se tijekom prva četiri mjeseca ove godine uvozila luksuzna auta, ukupan uvoz novih i polovnih vozila je pao za skoro 20.000 u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Tijekom prva četiri mjeseca ove godine uvezena su ukupno 12.962 nova i polovna vozila, dok je u istom razdoblju prošle godine uvezeno 32.058 novih i polovnih vozila”, podaci su UNO BiH.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže za Nezavisne kako očigledno postoji određeni sloj stanovništva u BiH koji sebi to može priuštiti, te ukoliko je pošteno zarađen novac – nema se što zamjeriti.

“Čim je uvezeno ovo vozilo i plaćen PDV i carina, nema šta da se prigovori, a druga stvar je kako postoje tako unosni biznisi u BiH da to može da se zaradi. Vjerojatno postoje, jer poznavajući način poslovanja u RS i BiH ne vjerujem da se takav auto može platiti kešom, te znači da je on plaćen s računa”, rekao je Radivojac.

Rub siromaštva

Kaže kako kupovina ovako skupog vozila upada u oči i smeta ljudima koji su na ivici siromaštva ili su već prevalili tu ivicu “zahvaljujući” pandemiji virusa korona.

“Ukoliko je netko pošteno zaradio taj novac, on može da radi s njim šta hoće i da priušti sebi tako nešto, a mi sad možemo samo da vjerujemo ili ne državi da je ona provjerila šta je on radio i kako je zaradio taj novac”, smatra Radivojac.

Ukupnom smanjenom uvozu novih i polovnih vozila u BiH, kako Radivojac smatra, razlog je novonastala situacija sa pandemijom, ali da to nije specifično samo za BiH, nego da je takva situacija i u Njemačkoj i drugim zemljama.

“Ljudima je ograničeno kretanje, te i oni koji imaju novca ne mogu kupovati vozila jer su fizički ograničeni da se kreću.

U ovakvim situacijama dolazi i do kontrakcije potrošnje, gdje ljudi izbjegavaju da troše novac na automobile ili robu koja nije prijeko potrebna, dok se ne vidi šta će biti u budućnosti, dokad će pandemija trajati, šta će biti s plaćom, poslom i to je objašnjivo”, zaključuje Radivojac.

Izvor: Bljesak.info

“Ženi treba priznati njene zasluge”

Pošao neki čovjek halifi Omeru ibn Hattabu r.a. da mu se požali na svoju ženu koja ga je stalno vrijeđala, nervirala i s njim se prepirala. Došavši pred vrata Omerove r.a. kuće ču glas Omerove r.a. žene Ummi Kulsum koja je nešto govorila Omeru, koji joj ni jednom riječju nije uzvraćao. Čovjek onda zastade i nađe se u dilemi šta da radi; pošao je da se halifi požali na svoju ženu, a sam halifa trpi od svoje žene možda i više i gore nego on?!

Nakon kraćeg razmišljanja čovjek se vrati, ali u taj čas iz kuće izađe Omer r.a. i kada ga primjeti kako odlazi od njegove kuće zovnu ga i upita zašto je došao.
Sada ni čovjek ne htjede da izvrdava nego reče: “Došao sam ti, o vladaru pravovjernih, da se požalim na ružno ponašanje moje žene, ali kada sam čuo galamu tvoje žene ja sam odustao od toga.”

Onda mu Omer r.a. reče: “Ja njoj sve to popuštam i ne reagujem zbog ovih njenih zasluga:
Prvo: Ona je zastor između mene i džehennemske vatre, pa se uz nju moje srce smiri i ne dozvoljava mi da odem u haram!
Drugo: Ona čuva moju kuću i imetak kada sam odsutan od kuće!
Treće: Ona pere moju odjeću!
Četvrto: Odgaja moju djecu!
Peto: Ona mi je kuharica i spravlja hranu, a radi i mnoge druge poslove...

Omer r.a. mu na kraju reče: “E, trebaš da joj priznaš te zasluge i da joj neke njene loše osobine manje primjećuješ, a zatim da joj ih opraštaš!”

Priredio: Omer ef. Begić

izvor: Akos.ba

13. maja. 1990. godine preminuo je jedan od najpoznatijih rudara, Alija Sirotanović. Rođen je 1914. godine u Trtorićima kod Breze. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada, koji je 24. jula 1949. godine oborio svjetski rekord u kopanju ugljena.

Naime, on je sa svojih 8 komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone (253 kolica), i tako srušio dotadašnji rekord Rusa, Alekseja Stahanova, za 50 tona. Jama 1 u kojoj je srušen rekord bila je poznata kao “Rov vojvode Putnika”. Anegdota kaže da je jedino, što je Alija tražio od Tita, bila – veća lopata. Napravljena je specijalno za njega i nazvana – “sirotanovićka“.

Alija Sirotanović je tom prilikom postao živa legenda, simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme režima. Njegov lik se našao na novčanici od deset dinara, a odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada, te je dobio nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja. Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njegova bista. Zabranjeno pušenje posvetilo mu je pjesmu pod nazivom “Srce, ruke i lopata“.

Umro je u 76. godini, 13. maja 1990. godine, u siromaštvu.
Nikola Škobić, heroj rada, koji je sa svojom brigadom samo dva dana poslije rekorda Alije Sirotanovića, 29.07.1949. godine, prebacio njegov rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.

izvor: historija.ba

Foto:Mahir Vranac

Bosna i Hercegovina je proteklih godina zabilježila ekspanziju proizvodnje jagodastog voća, posebno u ruralnim područjima jer obezbjeđuje relativno brz povrat uloženih sredstava, ali i angažuje vlastitu radnu snagu unutar domaćinstva. Uz relativno mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu proizvođači mogu očekivati u prilično kratkom periodu.

Značaj pčela i njihov ekonomski učinak

UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu te je 20. maj proglasio Svjetskim danom pčela. Usvajajući rezoluciju koju je predložila Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta, Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj datum s ciljem da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na smanjenje broja pčela u svijetu, podsjećaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Odluku o obilježavanju Svjetskog dana pčela Generalna skupština UN donijela je krajem 2017. Rezolucijom 155 kosponzora, uključujući Europsku uniju, SAD, Kinu i Rusiju, predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava “kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih opraščivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju”.

Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane. One ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara, procijenila je Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES). Pčele su ključni dio mnogih ekosistema i dobar su indikator stanja zdravlja ekosistema.

Broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Mnogi naučnici smatraju da je odlučujući bio rast upotrebe pesticida.

Povoljni klimatski uslovi, kvalitetno i nezagađeno zemljište učinili su da plodovi jagodastog voća, maline prije svega, promovišu ove prostore u mnogim zemljama EU i šire. Upravo period koji je pred nama (polovina maja-kraj juna) karakteriše obilno cvjetanje maline.

Prinos meda i do 200 kilograma sa hektara procvalih malina

– Ona, uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture, a osim nektara pčelama je izdašan izvor i polena. Nasadi u vrijeme cvatnje ove profitabilne voćne kulture jednostavno budu zaposjednuti ovim korisnim insektima koji donose radost i malinarima ali i pčelarima jer pčele kao oprašivaći igraju veoma važnu ulogu u proizvodnji voća, a upravo iz ovog razloga i jedni i drugi trebaju voditi računa da se pri tretmanu zasada maline ne stradaju pčele, navode iz INZ-a.

– Općenito se može reći da pčela opraši preko 90 posto cvjetova, a ovim procesom obezbeđuje se obimniji rod i krupniji plodovi. Oprašivanje je posebno važno u malinjacima i drugom jagodastom voću, jer je cilj da se iz svakog cvijeta formira plod.Ukupna cvatnja maline traje preko 30 dana dok najjače medenje traje oko 20 dana, a pčele cvjetove posjećuju od ranog jutra pa do mraka. Malina nektar izlučuje i pri hladnijem vremenu, sadržaj šećera u nektaru se kreće od 44- 52 posto. Dnevni unosi mogu se kretati i do šest kg, a ukupni prinos do 40 kg po košnici. Prinos sa jednog hektara može da bude i do 200 kg meda. Ni malinari nisu bez koristi od posjete pčela, jer se prinosi povečavaju i do 80 posto, navodi Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja uokviru INZ-a.

Institut je pripremio i na svojoj web stranici inz.ba objavio jednostavno i praktično uputstvo za zaštitu pčela u procesima korištenja zaštite malina, koje će biti korisno kako pčelarima, tako i malinarima.

Paralelno sa povećanjem zasada maline širom BiH pristižu i optužbe pčelara o stradanju pčelinjih zajednica, što bilježe statistike iz godine u godinu, a kao glavni uzrok navode se pesticidi koji se koriste u zaštiti maline, a koji imaju poguban učinak na pčele.

Ako se pak zbog neznanja ili neupućenosti malinara ovo dogodi onda je šteta višestruka, cvjetovi ostaju bez oprašivača, a pčelari bez svojih dragih ljubimica. Ukoliko proizvođači maline žele visoke, ali i kvalitetne prinose (dobro ispunjen plod maline) onda to ne mogu ostvariti bez oprašivača – pčela.

Treba se podsjetiti, kažu iz INZ-a, za jedan minut pčela posjeti 10 cvjetova, jedan njen izlet traje 10 minuta i za to vrijeme opraši 100 cvjetova, dnevni učinak pčele je oko 4.000 oprašenih cvjetova, što je dovoljno kako bi se dobilo 15 kilograma maline. Kada se ovo ima u vidu onda ne preostaje ništa drugo nego dobra i kvalitetna sihronizacija aktivnosti između pčelara i malinara na obostranu korist.

Preporuke INZ-a su da se tretiranje insekticidima izvodi pred samo cvjetanje kod maline, a sljedeće nakon završene berbe. Da se za vrijeme cvjetanja mogu se primjenjivati fungicidi, radi sprječavanja pojave truljenja plodova, ali sve po preporuci stručnih lica i u skladu sa uputstvom za upotrebu uz poštivanje koraka sigurne primjene fitofarmaceutskih sredstava (FFS) za zaštitu bilja.

Tretiranje malina hemikalija prije ili nakon cvata

Prije prskanja, prskalicu je potrebno temeljito isprati toplom vodom i deterdžentom kako bi se uklonili ostaci ranije korištenih insekticida, a ukoliko u malinjacima (između redova) ima maslačka i drugih cvijetnica treba ih pokositi prije tremana kako bi se izbjeglo da preko cvijeta, insekticid našteti pčelama. Tokom cvjetanja maline nije dozvoljena primena akaricida i insekticida.

Ni po jednom programu zaštite maline, podsjećaju iz Instituta, one se ne prskaju u doba cvjetanja. Osim što od takvog prskanja nema nikakve koristi, ono usput ubija glavnog oprašivača malina. Pod štetno prskanje ovdje se podrazumijeva upotreba pesticida. Voćari moraju ispoštovati to da se prskanje mora obaviti prije cvjetanja.

U skladu sa principima integralne zaštita bilja proizvođači će primjenjivati mjere integralne zaštite, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodastog voća, a to su prije svega biološke i mehaničke mjere, u koje spada izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje truhlih i zaraženih plodova.

Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te akustične aparate za odbijanje ptica i glodara. Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.

Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste.

Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja, sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš, ističu stručnjaci.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Požuri u susret dobru

„A vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, pretečete“! (Bekare:148.)  „A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobit ćete još veću nagradu“(Al-Muzzemmil:20)

Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Poslanik rekao: „Naišao je čovjek putem i na njemu vidio granu koja smeta, te reče:’Tako mi Allaha uklonit ću je kako ne bi smetala muslimanima, pa je uveden u Džennet“. (Muslim)

Svugdje i uvijek vjernik nastoji biti koristan, traži priliku za činjenje dobra i dobru u susret žuri. Nabrajajući ogranke imana, Poslanik je rekao, da ih je sedamdeset i nekoliko, a među njima je spomenuo i uklanjanje  s puta onoga što smeta ljudima. Kada je u pitanju dobro djelo ne postoji sitnica, postoji obaveza da svako uradi onoliko dobra koliko je u njegovoj mogućnosti.

Nakon što je nekoliko dana nije vidio,  Poslanik a.s. je upitao za ženu koju je redovno susretao u medinskoj džamiji. Upitavši ashabe za nju, saznade da je preselila na Ahiret. Ne bješe zadovoljan što ga o smrti njenoj ne obavijestiše jer joj htjede klanjati dženazu i ashabima reče, da ju je vidio u Džennetu, a tamo u vječni ahiretski užitak stiže zato što je brala trunje po džamiji. To bijaše njena mjera dobročinstva, ona nije mogla više.

Svako je dužan da se u granicama sopstvenih mogućnosti angažuje na Putu dobra, i da tako oba svijeta stekne: dunjalučku sreću i ahiretski spas.

izvor:static.islamskazajednica.ba

Vernesa Manov : “Sevdah vode deverlije”

Voda sam.
Živa sam.
Nikada presahla nisam.
Ne vjerujem u život bilo gdje drugdje osim ovdje gdje sada jesam.
I gdje sam bila cio svoj život. I gdje ću biti, sigurno, do kraja svoga života. Što je to tako primamljivo za žuborom raspjevano srce u toj bešćutnosti kraja kojem daruje svojim postojanjem BOLJI ŽIVOT?
Moj put, put je čudi ponornice.
Ta čud goni me kroz svoje gudure. Ponirem onda kada shvatim da ne smijem dopustiti dušama prljavim da se ogledaju u mojoj bistrini. Teturavim i sporim koracima talasa zaokrećem svoju putanju ,kada želim, i na površinu da izronim. Gdje god vidim da kamen je čvršći od vala moga , jača sam.
Bar mi se tako čini. Volja kamena puno je na tim mjestima upornija od savitljive mi naravi. Na mnogim mjestima kamen ne popušta . Inatim svoju upornost sa čvrstoćom postojanosti. Valjda je to snaga mojih poriva. I oni su mi u valovitim nadolaženjima. Nošeni su udarom studenim u mojim vodenim žilama. Studen mi ne pomaže. Kamen ni ledom ne mogu da rascijepam. Udaram valovima o kamen. Zvučim tada samoj sebi kao sjekira što vrata one noći rascijepa. Moj žubor nije nadjačao muklost ljudskoga krika. Šumom i mojim vodenim tijelom prožiman je vrisak. I koliko se god trudih da svojim žuborom nadjačam noć, strah, zlobu,nije mi uspijevalo. Strava je bila gora!
„Što se to zbiva?“ – upitah kamen ispred sebe.
„Ljudi su nešto ružno naumili uraditi ljudima!“
„A zašto?“ grguljavo upitah.
„Imaju oni neke svoje razloge što remete sve moguće ravnoteže svemira…“ odgovori mi kamen.
„Hoće li doći i ovamo?“ – prestrašeno zažuborih.
„Ako ih put nanese ovuda, napit će te se …možda priželjkujući dabistrinu uneseš u njih“
„Hoću li presahnuti tada…?“
„Nećeš! Ljudima je da utaže žeđ potrebna čaša ili dvije tebe. Za ostalim su oni pohlepniji. „
„Ne razumijem te sada baš…“
„I bolje ti je…“
„Ljude ne može razumijeti u ovakvim vremenima nijedna druga priroda…jer oni su…“
„Što su oni ?“ – znatiželjno nastavljah.
„… oni su nekada najveće zlo jedni drugima…“
Mislih u toj noći da kamen je pametniji . Na leđa mu je ovih stotinu godina koliko gasim ljudsku žeđ stalo na milione ljudskih tabana. Čvrstih , seoskih u paorskim kalošama, damskih pod šeširima dok zaustavljahu se u ladanjskim šetnjama. I onih neuhvatljivih težina što na prstićima se protežu da me dotaknu .
Ja sam ljudima kao svetinja.
Bezbojna, a ipak im raskošnih nijansi za njihova žedna osjetila.
Žubor mi krije crnina noći.
Ja sam, ipak, u svojoj dubini svijetla.
Ja se samo hvališem u bistrinama se vlastitim ogledajući. Duša mi skrivena u gudurama . Samo me osjete dahom svojim primičući mi se oni koji me ozedne. Usne što piju me šumore pihom halapljivim. Sve što ogledati se u tom hvatu vode moje u dlanovima ljudskim , samo je svjetlu dostupno. I suncu, ako sja ponad glava insanskih, nagnutih nada mnom kao da sam posljednja kap.
Ja sam VODA.
Ljudima sam kao MOLITVA.
U sabah trenucima snove sa irisa sklanjaju dovama bojeći smisao hrabrosti u svojim bićima!
U smirajima dana umivaju svoja lica da budu čista pred onim što stvori sve ćemu streme ljudi u svojim najljepšim molitvama.
Piju me kada me nađu skrivenu od ostatka svijeta.
Noću sam usamljenija. Ptice mi poje. Ne piju me noću. I tu je pod nebeskim svodom uspostavljena ravnoteža. Moje kapi i ptice dogovore se. Volim kada mi predlože da budem violina u simfonijama noćnih pojeva. Tada znam. Moram malo zaokrugliti valove i stišati svoj pad da u vakuumu korita zazvuči moja violinska harmonija.
Ptice poje.
Šuma šuti.
Kamen sluša.
Ja žuborim.
Kućice u svemiru ne remete jedna drugu.
Žuborim kroz noć.
Ne jezdim.
Težak je to ritam i za vodu što prodrijeti može tamo gdje vatra ni sanjati ne može da bude. I kroz one noći kada se mjesec ne saplete dovoljno nisko , već se ljulja smo na vrhovima ogoljelih grana, ja grgoljim. Žuborim, umivam, razgaljujem dušu svojim valovima.
SEVDAH SAM MELODIJA.
Imam neke svoje tuge. Duboke. A i pak valovima dopustim da se smatram postojanijom.
Ne želim da moja svrha bude tišina.
Želim da odjekujem nekada na površinama. Tada sam dalja od same sebe. Ali tebi sam bliža .
Tako mi se čini da mjesečina, noć, kamen i ja stvaramo sevdah!
Svako od nas noseći nešto od usuda derta. Crnu žuč čeznutljivosti srca koji pati zbog rastanka.
Pričam tim tracima mjesečine kako smo se na taj bal obukle isto. U prozirnoj smo odjeći. Tijelo nam je gipko primamljivo. Mjesečina pleše u rukama daška vjetrovita. Mene rasplesanu drži , pomalo teška , ali vrlo jasna melodija što navire iz dubina ovih gudura. Kroz mene svjedoče da nisu beživotna tjelesa. Živu oni snagu u mojim tokovima imaju u svojim tamninama. Izvorom mojim ja njihov damar štimam. Melodija traje i hori ovim podnebljima. Simfonija imenom zvanim DEVERLIJA! Posvuda po svijetu krajevi po rijekama dobivaju imena!
Meni ime nadjenu priroda usuda krajeva kroz koji protječem. I po tome sam ja prema svojoj okolini „alienski“raspoložena. Čas sam hirovita!Čas grgoljava!Čas sam opet suza, rijeka suza!
Bitnost moja je da sam žuborava! Vazda! Žuborim ja i kroz dan! Nine i nebo skrivale od šume, kamena i žeđi ljudske nikada ne bih ime dobila. Onda niti u jednoj leksici ne bih postojala.
Kako bi to bilo čudno da me svjetlost nikada nije dotakla.
Bi li bila tada bez toka svoga?
Da li bih ikada onda otkrila ovu tajnu što naumih da vam prožuborim kroz tok ove priče. Samo nikako da onaj val otkrije se na površinu iz dubine kako bi sve u svome toku se reklo.
Zaronim u najtananiju dubinu vlastitoga. Tamo me najviše ima. Tamo gdje me samo , na površinama za ljudsku žeđ ima, tamo sam ja.
Tamo sam onakva kakva se sviđam drugima.
U vlastitim dubinama najmirnija sam i najdraža samoj sebi. Nema neba. A meni se, ipak, plavetima leti! U mojim dubinama i suze na licima neprepoznatljivim su sudbama okrunjene i okovima određene. Ja ih zamaskiram .
Bože moj, ako ja ne dam da se tuga na ljudskim licima suzama očituje, pa zar ja tada nisam kao bosanski SEVDAH?
Slični smo u nekim svojim bitnostima!
Kada crna žuč čežnje svekolike srce natjera da pjesmom opiše tuge svoje sve. Srce pati. Duša tuguje, a zvonkim visinama svemira odgovara melodija svega toga.
„ IZ DUBINE DUŠINIH ODAJA OTVARA SE CIJELI JEDAN SPEKTAR NAJTANAHNIJIH EMOCIJA!“
Žubore i titraju dok glasom bulbula se prenose rime.
Iza okovanih demirli pendžera , sakrivene drhte i odjekuju ste sevdali duše pune nemira.
Izvor sam bistre vode u čarobnom kraju!
Ni okom me lahko nije dotaći , a kamoli korakom mi se primaknuti. Ljudi mogu samo osjetiti što im žuborim i pjevam iz svojih dubina. Mogu samo dahom mi vodenim dokučiti crnu žuč vlastitoga derta.
Neopisiva sam imenom tuga.
Nesaglediv sam ja horizont za površno oko.
Samo me dertom možeš dokučiti .
Tada se sa izvora možeš bistre vode napiti, poklanjajući mi dah ustreptao i žedan.
Kao svetost sam u ramazanskim jutrima.
Poseban sjaj nosim u svojim srebrnim valovima posebnim dušama

Vernesa Manov