Domaće mačke mogu biti simpatične, razigrane i inteligentne saputnice pa ne čudi što ih mnogi vole.
Međutim, naravno, ne poput drevnih Egipćana, koji su im se divili kao da su božanstva.
Vjeruje se da su mačke najprije pripitomljene u Egiptu, prije otprilike 5.000 godina. Bile su toliko poštovane da je onaj ko je ubio mačku, čak i slučajno, bio osuđen na smrt, navodi National Geographic.
U vrijeme davno prije naučno utemeljenih poljoprivrednih tehnika bilo je vrlo važno očuvati opskrbu hranom. Mačke su, naravno, prirodni lovci koji bi štitili zalihe žita uklanjanjem glodavaca. Egipćani su ih prepoznali i kao zaštitnike domaćinstva jer su bile efikasne u borbi protiv glodavaca, ali i protiv otrovnih zmija. Postoje dokazi o mačijim grobljima koji datiraju od 1.000 godina prije Krista.
Prema egipatskoj mitologiji, bogovi i boginje su imali moć transformirati se u životinje. Božica Bast (koja se ponekad naziva Bastet ili Bastu) prikazana je kao mačka, ali Antonietta Catanzariti, kustosica Smithsonianove galerije Arthur M. Sackler, kaže da je netačno reći da su Egipćani obožavali mačke.
– Ono što su zapravo radili bilo je povezivanje mačaka s određenim božanstvima zbog njihovog stava i načina na koji su se ponašale u prirodnom svijetu – rekla je za Smithsonian Magazine.
S tim se slaže i egiptologinja Melinda Hartwig, kustosica drevne egipatske, nubijske i bliskoistočne umjetnosti u muzeju Michaela C. Carlosa Univerziteta Emory.
– Mačke nisu bile obožavane, ali vjerovalo se da u sebi nose božansku esenciju – ispričala je za Stuff Works.
Postoji nekoliko zanimljivih priča. Egipatske porodice navodno bi obrijale obrve kad bi njihova mačka umrla prirodnom smrću, a u slučaju uginulog psa uklanjali su sve dlake s tijela. U slučaju požara kuće, muškarcima nije bio cilj boriti se protiv vatre, već spasiti mačku.
Danas se obilježava Svjetski dan kulturnih raznolikosti, dijaloga i razvoja. Glavna skupština UNESCO-a 2001. godine usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Svjetski Dan kulturne raznolikosti proglašen je 2002. godine.
Kulturna raznolikost predstavlja polaznu tačku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu, važan je faktor razvoja, njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava te je kulturna baština izvor naše kreativnosti.
Prema dugoročnoj prognozi američke privatne tvrtke AccuWeather, pred nama je sušno i vruće ljeto.
“Pakleno” bi ljeto moglo biti u većem dijelu Europe, s tim da bi se Njemačka, Poljska i Francuska mogle suočiti i s čestim naletima hladnih fronti, što bi moglo rezultirati i jakim olujama.
Britanskom otočju piše se dosta nestabilno ljeto, dok bi se Iberijski poluotok mogao suočiti s brojnim šumskim požarima.
Podsjetimo da je i kod nas požarna sezona počela dosta rano ove godine, a s obzirom na vrlo vjerojatan vruć, i sušni ljetni scenarij, mogli bismo imati velikim problema s požarima i kod nas i u regionu.
Centar za kontrolu i pevenciju bolesti iz Velike Britanije objavio je rezultate svoje analize.
Iako postoje još brojna pitanja o tome na koji način se sve prenosi korona virus, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti istakao je da nema dokaza da virus koji izaziva bolest Covid-19 može da se proširi u bazenima, toplim kupkama, banjama ili u vodenim parkovima.
Zapravo vladina zdravstvena agencija navela je suprotno. Ako su mjesta poput bazena i đakuzija pravilno održavana i dezinfikovana hlorom virus bi trebalo da da bude „ubijen“ u vodi.
Ipak, sve zdravstvene organizacije apeluju na ljude da se pridržavaju opštih smjernica i preporuka kako bi spriječili širenje zaraze, kako u bazenima, tako i na drugim mjestima.
Praktikovanje higijene, poput pranja ruku i društveno distanciranje najviše pomažu pri ograničenju širenja virusa.
Iz agencije dodaju da je jako važno da se vlasnici bazena pridržavaju privremenih uputstava za čišćenje i dezinfekciju vode i prostora.
Već više od dva mjeseca muzičari i pjevači u BiH umjesto svirki u klubovima i dvoranama fanove uveseljavaju online nastupima.
Muzički sektor izuzetno je pogođen epidemijom koronavirusa jer je zbog zabrane okupljanja ona automatski dovela i do nemogućnosti održavanja nastupa. Brojni muzičari, pjevači, autori, aranžeri i drugi estradni radnici s nestrpljenjem očekuju pozitivne vijesti da bi konačno mogli početi sa radom i stati na binu.
– AMUS kao organizacija koja zastupa i štiti interese autora i muzičkih stvaralaca je itekako svjesna štetnih posljedica koje su uzrokovane pandemijom koronavirusa, te u skladu s tim ove posljedice nastoji i ublažiti. U prilog tome, iz Fonda za kulturne i socijalne namjene je u mjesecu aprilu odobren zahtjev svim autorima, muzičkim stvaraocima koji su ispunjavali uvjete utvrđene Pravilnikom o fondu za kulturne i socijalne namjene, te AMUS kroz ovaj Fond svojim članovima kontinuirano pomaže i onda kada nisu vanredne okolnosti. Naravno, sve u skladu sa spomenutim Pravilnikom – rekla je za Faktor Adna Kalajdžisalihović, stručni saradnik Odjela za javno saopštavanje.
Upravni odbor AIS-a (Asocijacija izvođača i svirača) donio je odluku da svim svojim članovima isplati po 100 KM.
– Kako je vanredna situacija prouzrokovana virusom COVID-19 pogodila i sve naše članove, Upravni odbor AIS-a donio je odluku da se svim članovima AIS-a, bez diskriminacije, u duhu solidarnosti isplati iznos od 100 KM iz Fonda za kulturne i socijalne namjene za 2019. godinu, zajedno sa pripadajućim tantijemama. Na ovaj način Upravni odbor želi simbolično pomoći članove AIS-a, kako bi lakše prebrodili ovaj teški period za sve nas. Isplatu, raspodjelu tantijema i pomoći iz Fonda za kulturne i socijalne namjene za 2019. godinu AIS će realizirati u skladu sa principima i pravilima raspodjele propisanim Statutom AIS-a, Planom raspodjele i internim aktima – stoji u saopćenju AIS-a.
U Hrvatskoj su pojedini muzičari i pjevači iskoristili pomoć države za isplatu minimalne plaće od 430 eura za mart, poput firme “Dobrodošao u klub” Severine Kojović, koja je dobila pomoć za jednog zaposlenog čija je osnovna zadaća organizacija koncerata kojih sada nema. Pomoć za održavanje radnih mjesta dobila je i sama Severina, ali je kasnije zatražila da se taj iznos vrati u državni proračun. Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije (HGU), pozvao je članove da krenu u pripreme za svirke koje tako dugo čekaju. On je predložio drive in koncerte na otvorenom, dodavši da u Zagrebu imaju takva tri parkinga koja bi bila pogodna za nastupe.
Nikša Bratoš
Za sve koji imaju finansijskih problema i pomoću ugovora mogu dokazati da su im dogovoreni koncerti posljednjih mjeseci otkazani, HGU je preusmjerila vlastita sredstva i preko Fonda solidarnosti pomogla muzičarima koji su pomoć – ako su profesionalci – mogli zatražiti i od države, preko spomenutih Vladinih mjera ili od Hrvatskog društva kompozitora.
HGU je, kazali su, isplatila pomoć za 229 svojih nezaposlenih članova, kojima je muzika jedini izvor prihoda, s 3000 kuna (400 eura), a pomoć će se davati i u junu.
Upravni odbor SOKOJ-a (organizacija muzičkih autora Srbije), zbog situacije nastale pandemijom koronavirusa stvorio je mogućnost da se isplati jednokratna pomoć u iznosu od 24.000 dinara (200 eura) najugroženijim autorima. Na takav način pomoć je dobilo više od 500 članova ove organizacije. Pravo na novac imaju nezaposleni sa statusom samostalnog umjetnika, penzioneri s primanjima nižim od 32.000 dinara (270 eura), kao i oni koji nemaju drugih prihoda te da su u posljednju godinu dobili tantijeme, ali ne više od 500.000 (4,3 hiljade eura).
Mirko Šenkovski Geronimo vjeruje da će i AMUS na razne načine pomoći svojim članovima.
– AMUS je uvijek imao razumijevanja za svoje članove. Pomaže onima kojima je najpotrebnije. Meni su nudili pomoć i iz Hrvatske iz ZAMP-a, ali sam odbio i rekao da ima kolega kojima je potrebnije. Isto bih uradio i da mi AMUS ponudi pomoć – kaže Šenkovski.
Dino Šaran
Dino Šaran nije siguran da li je AMUS pomagao članovima.
– To bi trebali da rade, ali… U AMUS-u postoje podjele. Imamo raskol u udruženju. Niko se ne buni bez razloga – kategoričan je Šaran.
Mjesec ramazan zauzima posebno mjesto u srcima muslimana koji njegovo blagoslovljeno vrijeme nastoje provesti u ibadetu i pokornosti Dragom Allahu. Svojim mnogobrojnim i zahtijevnim vjerskim propisima ramazan obuhvata čovjeka u cjelini ne dozvoljavajući mu da se tokom cijelog mjeseca „opusti“. Nije, stoga, nikakvo čudo da je ramazan, pogotovo kada se zadesi kao sada u ljetnjem dobu, Bošnjacima koji nisu prošli jake duhovne pripreme, teško padao što je za posljedicu imalo pojavu niza dogodovština kasnije pretočenih u priče i dosjetke. S namjerom da vjernike u ovim dugim i toplim ramazanskim danima malo razgalimo, neke duhovite dosjetke, anegdote i poučne priče o ramazanu i ramazanskim ibadetima pronašli su u redakciji Preporoda u islamskoj periodici iz prve polovine XX stoljeća. Tamo gdje je bilo potrebe uz priču smo naveli prikladan komentar, odnosno hadis o tretiranoj temi.
Udri vala, nećeš po ramazanu, no po meni!
U čuvenom hadisu o vrijednosti posta Allahov Poslanik, a.s., kaže: „Post je štit. Kada neko od vas posti neka besramno ne govori i ne galami. Ako ga neko uvrijedi ili napadne neka kaže: ‘Ja postim.’“ (Buhari i Muslim) Jedne prilike za vrijeme posta tokom mjeseca ramazana posvađaše se Mujo K. i Hasan K. iz Podgorice. Mujo je bio slabije fizičke građe, pa se, u momentu kada je vidio da nema šale i da bi mogao dobiti batine počeo mudro povlačiti rekavši: „Vala Hasane, da nije ramazan, izmjerio bih te ovom toljagom nekoliko puta.“ „Ma udri vala, ako smiješ’ – ljutito će Hasan – ‘nećeš po ramazanu, no po meni.“
Poziv išaretom
Jednog vrućeg ljetnog dana bude nekom Bošnji teško postiti. On je prije nego što je krenuo u čaršiju rekao svojoj ženi da mu po djetetu pošalje poruku kada ručak bude gotov. Tako je i bilo. Kad je pripremila ručak njegova žena zovnu curicu i reče joj: „Hajde, šćeri, u čaršiju, pa babi išaretom kaži da dođe da ručamo.“ Dijete odmah otrči i kad stiže u čaršiju primijeti oca kako s nekim ljudima u dućanu razgovara. Čim ga je ugledala, poviče onako sa sokaka: „Hajde, babo, kući, zove te mama išaretom da ručamo!“
Komentar: Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Ko bez opravdanog razloga prekine post jednog dana ramazana, (njegovu vrijednost) ne može ga nadomjestiti čak ni kada bi doživotno postio.“ (Ebu Davud)
Čovjeku koji je namjerno prekinuo post uz ramazan Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Oslobodi roba, ili posti dva mjeseca uzastopno, ili nahrani šezdeset siromaha.“ (Ebu Davud)
U jednom haberu stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., gladovao i kad to nije bilo neophodno, tj. dobrovoljno je to činio. U tom pogledu Alejhisselam veli: „Uzvišeni Allah melekima hvali onoga ko malo jede i pije na dunjaluku. Uzvišeni Allah govori: ‘Pogledajte Moga roba, Ja sam ga stavio na kušnju hranom i pićem na dunjaluku, a on se strpio i ostavio ih! Budite svjedocima, o meleki, da neće biti nijednog obroka koji on ostavi a da mu ga Ja neću zamijeniti deredžama u Džennetu!’ “
Alejhisselam veli i ovo: „Nemojte umrtvljivati svoja srca s mnogo jela i pića, jer srce je poput usjeva koje bude uništen ako se na njeg sruči previše vode!“
Ebu Hurejre, r.a., kazuje: „Bila me je pogodila golema nevolja. Susreo sam Omera ibn Hattaba, r.a., i zatražio od njega da mi prouči jedan ajet iz Allahove Knjige. On je ušao u svoju kuću i proučio mi ga. Krenuo sam i dalje i nedaleko, usljed iscrpljenosti i gladi, srušio sam se licem na zemlju. Iznenada, ugledao sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., koji je stajao više moje glave. Pozvao me: „Ebu Hurejre!“ „Odazivam ti se, Allahov Poslaniče, uvijek spreman!“, rekao sam. Uzeo me za ruku i podigao. Znao je šta je sa mnom, pa me poveo svojoj kući. Naredio je da mi se donese veća zdjela mlijeka iz koje sam se napio.“
Ima ljudi koji znaju koja je njihova krvna grupa, međutim veći je broj onih koji ne znaju. Možda je krajnje vrijeme da je otkrijete, jer možda ste upravo vi jedna od osoba koje u sebi nose “zlatnu krv”.
Postoje četiri osnovne vrste krvnih grupa, A, B, AB i 0, a svaka od njih može biti pozitivna ili negativna, ovisno o tome je li u njoj prisutan ili odsutan Rh faktor. Najrasprostranjenija je nulta krvna grupa.
Najrjeđa je krvna grupa Rhnull, koju stručnjaci rado nazivaju i “zlatna krv”. Prema dostupnim podacima, ovu krvnu grupu u cijelome svijetu imaju tek 43 osobe, a otkrivena je 1961. godine. Ova najrjeđa krvna grupa nema niti jedan od 50 antigena iz Rezus sistema.
Iako te osobe mogu svima donirati krv, njihov život može spasiti tek nekolicina ljudi. Upravo zato, u slučaju da im ikada zatreba transfuzija krvi, osobe koje imaju zlatnu krv potiču se da daruju krv, piše The Healthy.
GRUPA znanstvenika s britanskog sveučilišta u Cardiffu je, nakon provedene studije o ulozi žlijezda slinovnica i limfnih čvorova u replikaciji covida-19, pozvala kolege da što prije istraže mogu li fluoridne otopine za ispiranje usne šupljine utjecati na smanjenje prijenosa koronavirusa u ranoj fazi infekcije.
U eksperimentima i ograničenim kliničkim studijama pokazalo se da pojedina sredstva sadrže poznate virucidne spojeve koji učinkovito ciljaju lipide u sličnim ‘obloženim’ virusima. Koronavirusi spadaju u porodicu tzv. zamotanih virusa, što znači da su obloženi masnim slojem, poznatim kao lipidni dvosloj, piše Independent.
No premda britanski stručnjaci traže hitna istraživanja kako bi se testirala učinkovitost fluoridnih vodica, trenutačno nema pouzdanih kliničkih dokaza koji bi ukazivali na njihovu uspješnost. Kažu da se još ne zna mogu li postojeća sredstva aktivno djelovati protiv lipidne membrane SARS-Cov-2.
U veljači je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na tvrdnje da bi nas ispiranje usne šupljine fluoridnom otopinom moglo štititi od infekcije koronavirusa odgovorila da “nema takvih dokaza”.
“Neki brendovi vodica za ispiranje usne šupljine za nekoliko minuta uspijevaju eliminirati određene mikrobe iz pljuvačke, no to ne znači će vas zaštititi i od infekcije covida-19”, bili su jasni iz WHO-a.
Zašto znanstvenici tvrde da bi ispiranje usne šupljine moglo biti učinkovito?
Istraživači sa sveučilišta u Cardiffu su, zajedno s kolegama sa sveučilišta u Nottinghamu, Coloradu, Ottawi, Barceloni i s Instituta Babraham u Cambridgeu, ustanovili da ispiranje usne šupljine ipak uspijeva oštetiti koronavirusnu lipidnu membranu te na taj način vjerojatno smanjiti stopu infekcije.
Profesorica Valerie O’Donnell iz Cardiffa, voditeljica studije, kazala je da su laboratorijski eksperimenti u ograničenim kliničkim studijama pokazali kako neke tekućine za ispiranje usne šupljine sadrže dovoljno poznatih virucidnih spojeva koji učinkovito ciljaju lipide u sličnim zamotanim virusima.
I njezini kolege kažu da ranija istraživanja upućuju na to da agensi, koji se najčešće nalaze u sredstvima za ispiranje usne šupljine mogu narušiti lipidnu (masnu) membranu određenih zamotanih virusa.
Ipak, svi ističu kako se još ne zna može li oštećenje ovoga sloja virusa izazvati njegovu “deaktivaciju” u grlu i kod covida-19.
“Stručna literatura koju smo dosad proučili upućuje na to da bi trebalo provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdio potencijal ovih sredstava”, pojasnila je O’Donnell.
Autori studije naglašavaju kako se još ne zna hoće li to biti slučaj i sa SARS-Cov-2 te pozivaju da se i dalje slijede upute vlada kada je posrijedi zaštita od širenja koronavirusa.
Dodaju da bi istraživanje moglo obuhvatiti procjenu postojećih, ali i posebno prilagođenih formulacija za ispiranje usne šupljine, najprije u laboratorijskim, a zatim i u kliničkim ispitivanjima.
Osim toga što se smatraju najvećim pticama na svijetu i što u punom trku mogu da razviju brzinu od 70 kilometara na sat, poznate su i po tome što su im oči veće od mozga.
Noj je velika afrička ptica neletačica iz reda trkačica. Nojevi su prepoznatljivi po svojim dugačkim vratovima i nogama i sposobnosti da trče brzinom od oko 70 kilometara na sat, najbrže od svih ptica. To su danas najveće ptice na svijetu. Mužjaci dostižu visinu od tri metara i težinu do 155 kilograma, dok su ženke za oko trećinu manje.
U poređenju sa tijelom, noj ima malu glavu, ali ogromne oči prečnika oko pet centimetara. Ova ptica, čije su oči veće od mozga, kopnena je životinja s najvećim očima na planeti.
Zabilježeno je da su nojeva jaja jeli Feničani, pre svega zbog nutricionističkog sastava koji je veoma dobar za čovjeka. Kao i kokošija, i ova jaja sadrže visok procenat bjelančevina, željeza, vitamina B, D i E, folne kiseline.
Zanimljivo je da nojevo jaje ima manje holesterola od kokošijeg.
Nikša Bratoš
Dino Šaran