Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Hadži Taib i hanuma Hedija 40 godina zajedno poste i slave Bajram

    Hadži Taib i hanuma Hedija 40 godina zajedno poste i slave Bajram

    Kada se isposti mubarek mjesec ramazan, muslimani cijelog svijeta klanjaju bajram-namaz. Tako je to desetljećima i u kući hadži Taiba i njegove hanume, hadži Hedije Pamić iz Fojnice.

    U sretnom su braku 40 godina, zajedno su postili, klanjali i slave Ramazanski bajram sa svojom porodicom. Imaju četvero djece i petero unučadi, a dvije kćerke bliznakinje pohađaju medresu u Travniku. Taib je penzioner, ali i strastveni pčelar, pa dane najviše provodi u rodnom selu Čemernica kod Fojnice.

    Nova odijela i katovi

    – Ja sam prije 18 godina bio na hadžu, a prije 10 obavio sam hadž za rahmetli majku, a moja hanuma za sebe. Prošle godine sam zijaretio časnu Kabu odlaskom na umru. U našem selu su pripreme za proslavu Bajrama počinjale nekoliko dana prije, sve se čistilo, sve mirisalo i cvalo od ljepote, kuhala su se naša tradicionalna bosanska jela, a obavezno baklava i halva. Svi smo oblačili nova odijela, žene nove katove. Djeca bi hodala po mahali i dobivala bajramluk, a posebno oni koji su klanjali – sjeća se hadžija Pamić.

    Hadžija Taib dva puta išao na hadž - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

    Hadžija Taib dva puta išao na hadžFOTO: PRIVATNI ARHIV

    Kaže da prije pola stoljeća nije bilo proslava kao danas. U njegovom selu nije bilo ni džamije, pa se odlazilo u Atik ili Srednju džamiju u Fojnici, tamo se klanjao bajram-namaz.

    – Na bajramsku zoru Ibro Pamić iz Čemernice, koji je bio miner u fojničkoj „Šumariji“, zapalio bi dinamit, koji je pucao kao top, i to je bio poziv da se krene u džamiju. Svi bismo se okupljali na lokalitetu Mejtaš pored sela i u koloni uz tekbire išli pješice u džamiju klanjati bajram-namaz – govori nam hadži Taib.

    Priča i kako bi, nakon bajram-namaza, fojnički trgovci, zanatlije i imućni mještani izlazili prvi iz džamije, pozivali na kahvu i ručak poznanike, ahbabe, prijatelje.

    Čuvanje vjere

    – Mi, mlađi, nakon bajram-namaza, išli bismo kućama da se pripremimo za sijela koja su se održavala po kućama ili domovima kulture. Na sijelu je obavezno bila jedna starija osoba, uglavnom su majke pratile kćeri. Sve je bilo u sklopu islamskih propisa i tradicije. A ne kao danas, bajramsko slavlje uz alkohol i turbo pjevačice. Mladi moraju čuvati svoju vjeru i tradiciju. To je njihov posao – kaže hadži Taib Pamić. 

    Obilazak mezarja

    U fojničkom kraju običaj je da se prvi dan Bajrama obilazi mezarje i dan provodi u kući, s porodicom.

    – Mi držimo do te tradicije, drugi i treći dan obilazimo rodbinu, komšije i prijatelje. Pričali su mi moji da su za vrijeme Drugog svjetskog rata u našem selu kada je Fojnica bombardirana mnogi Fojničani našli sklonište u Čemernici, ljudi su se voljeli, pazili i uvažavali – kaže hadži Taib Pamić.ž

    izvor: avaz.ba

  • Mark Zuckerberg u radu od kuće vidi dodatni profit za Facebook

    Naime, on vjeruje kako bi polovina zaposlenih na Facebooku u budućnosti mogla napustiti svoje klasične urede i zamijeniti ih kućnim. U svom govoru koji je trajao oko sat vremena Zuckerberg je kazao da se nada da će na ovaj sistem rada preći i druge tehnološke kompanije.

    Uostalom, ko bi bolje mogao govoriti o ovoj temi nego kompanija za izgradnju i prodaju alata i usluga koji rade na daljinu. Naime, Facebook je izradio za poslovnu suradnju Workplace, uređaje za video chat i slušalice VR Oculus?

    “Rad na daljinu će nam pružiti priliku da unaprijedimo neke od važnih budućih tehnologija na kojima radimo. Puno toga što smo do sada uradili i radimo pomaže ljudima da komuniciraju i da se osjećaju povezano, uprkos što nisu fizički zajedno”, kazao je Zuckerberg.

    Potencijalna finansijska korist radne snage na daljinu već se počinje očitovati za njegovu kompaniju Facebook. Zuckerberg je rekao da, njegova korporativna usluga Workplace ima pet miliona plaćenih pretplatnika, od kojih se dva miliona pridružilo otkako je počela pandemija koronavirusa.

    Facebook također čini korake kako bi omogućio većem broju zaposlenika da rade na daljinu. Iako mjere za borbu protiv koronavirusa predviđaju socijalnu udaljenost, Zuckerberg je objasnio da će Facebook i u budućnosti pružati mogućnost vrlo uspješnim i iskusnijim zaposlenicima da rade na daljinu.

    “Radom na daljinu bavit ćemo se u narednom periodu”, rekao je Zuckerberg i naglasio da ova tranzicija neće biti brza i hirovita te da će se odvijati u nekoliko faza.

  • Surutka je pravi eliksir zdravlja

    Surutka je pravi eliksir zdravlja

    Surutka je nusproizvod proizvodnje sira i jogurta u kojem ostaju najbolji i najvredniji sastojci mlijeka: vitamini B i E, minerali i mliječni šećeri koji su važni za izgradnju najbitnijih veza u mozgu. Zbog svih prednosti koje ima po ljudsko zdravlje, stručnjaci preporučuju konzumiranje od pola do jednog litra surutke dnevno. A te prednosti su:

    1. Pomaže kod mršavljenja – Sto grama surutke ima samo 26 kalorija. Ona sadrži niz bjelančevina i stvara osjećaj sitosti. Surutka je siromašna mastima i kalorijama.

    2. Pomaže kod zatvora  – Surutka ima diuretske osobine. Ona će brzo potaći probavu i osloboditi neprijatnog osjećaja nadutosti i zatvora. Ipak, nemojte pretjerivati s konzumacijom, budući da bi mogla izazvati proljev. Držite se količine do jednog litra dnevno.

    • Lijek za jetru - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

    3. Lijek za jetru – Ovaj napitak sadrži beta-laktoglobulin, koji organizam snabdijeva aminokiselinama – BCAA, koje pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre, pa oboljelima od ciroze pomaže da žive duže i kvalitetnije.

    4. Izgrađuje mišiće – Surutka, posebno ona u prahu, ne samo da će pomoći pri izgradnji mišićne mase već i kod oporavka mišića nakon fizičkog napora.

    5. Regulira povišene masnoće u krvi – Surutka se preporučuje ljudima koji imaju problema s povišenim masnoćama u krvi. Nakon nekoliko sedmica redovne konzumacije, to ćete moći dokazati vlastitim primjerom.

    6. “Potiče sreću” i smanjuje osjećaj umora – Surutka potiče lučenje serotonina, hormona sreće, i tako smanjuje osjećaj stresa i hroničnog umora.

  • Tradicionalni Bajramski koncert na Bijeloj tabiji

    Tradicionalni Bajramski koncert bit će održan na Bijeloj tabiji, a zbog situacije sa koronavirusom na koncertu neće biti publike.

    Na tradicionalnoj manifestaciji koju organiziraju Gradska uprava Grada Sarajeva i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, učestvovat će dva hora i specijalni gosti bit će Eldin Huseinbegović, Aida Čorbadžić, Armin Muzaferija i Naida Kraljić.

    Bajramski koncert će u nedjelju emitirati Hayat TV, a sve zainteresovane TV kuće moći će pruzeti signal.

  • Posebna vrsta cvrčaka uskoro ustaje iz zemlje nakon 17 godina spavanja

    CNN piše da su cikade vrsta cvrčaka koji spavaju 17 godina pod zemljom te se iz nje pojavljuju nakon tog perioda, razmnožavaju se i onda uginu.

    S prvim zrakama Sunca odbacuju ljušturu, cvrče iz sveg glasa, lete, pare se i vrlo brzo uginu.

    Otprilike sedmicu nakon što se pojave iznad površine zemlje, odrasli se kukci pare, a ženka polaže od 400 do 600 jajašaca pod koru drveća. U sljedećih nekoliko sedmica iz tih jajašaca se izlegnu ličinke koje padnu na tolo, naprave rupu na zemlji i tada počinje njihov dugi podzemni život. Nakon 13 ili 17 godina, ovisno o vrsti, pojavi se nova generacija odraslih cikada i onda sve kreće ispočetka.

    Ove godine ovaj jedinstveni fenomen bi se mogao pojaviti u jugozapadnoj Virginiji, dijelovima Sjeverne Karoline i zapadne Virginije, a ono što tješi je činjenica da cikade nisu opasne po ljude, već samo cvrčanjem stvaraju veliku buku.

    “Zajednice i farme na kojima se pojavi veliki broj cikada mogu se suočiti s velikom bukom. Nadam se da će je upravo ta rijetka pojava koja je zadivljujuća nadjačati”, kazao je entomolog Eric Day.

    Međutim, cikade predstavljaju problem za orhideje, vinovu lozu i drveće jer su upravo to mjesta u koja ženka polaže jajašca.

    “Cikade se mogu pojaviti u velikom broju, a poljoprivrednici u tim periodima trebaju biti oprezni”, kazao je Doug Pfeiffer, profesor na odjelu entomolofije Virginia Tech-a.

    Cikade su krupni insekti s krilima koji se pojavljuju godišnje ili periodično. Misterija je u tome što se upravo ti periodični pojave na svakih 13 ili 17 godina i nijedna teorija još sigurno nije utvrdila nastanak njihovog životnog ciklusa.

  • Kafa prija krvnim sudovima

     

    Istraživanje brazilskih naučnika sugerira kako je redovna konzumacija kafe povezana s manjim rizikom za stvaranje naslaga na zidovima krvnih žila.

    Prema podacima za oko 4.400 ispitanika prosječne dobi 50 godina, ova veza je bila najjača kod osoba koje piju najmanje tri šolje kafe dnevno.

    Istraživači s Univerziteta u Sao Paulu naglašavaju smanjenje rizika za nastanak naslaga kalcija u krvnim žilama oko srca.  Ovakve naslage su važan faktor rizika za srčani udar. Pozitivan učinak kafe bio je slabije izražen kod pušača. Procjenjuje se kako bolesti srca u svijetu odnose više od 18 miliona života godišnje.

  • Zajedno su ubili najmanje 13 ljudi: Glave ih je koštala policijska zasjeda, a njihova imena danas znaju baš svi

    Zajedno su ubili najmanje 13 ljudi: Glave ih je koštala policijska zasjeda, a njihova imena danas znaju baš svi

    Bonnie Elizabeth Parker (1. oktombar 1910. – 23. maj 1934.) i Clyde Chestnut Barrow (24. mart 1909. – 23. smaj 1934.) bili su američki kriminalni par koji je putovao središnjim Sjedinjenim Državama sa svojom bandom tokomVelike depresije.

    Par je bio poznat po pljačkama banaka, iako su radije pljačkali male trgovine i seoske benzinske postaje.

    Njihove kriminalne aktivnosti privukle su pozornost američkih novinara i njihova čitateljstva tokom onoga što se ponekad nazivalo “vremenom javnoga neprijateljstva” između 1931. i 1934. godine.

    Vjeruje se da je par ubio najmanje devetero policajaca i četvero civila. Ubijeni su u maju 1934. tokom zasjede policije u blizini Gibslanda u Louisiani.

    Njihovi pothvati su izazvali određenu pažnju javnosti, a prije svega činjenica da su Parker i Barrow bili momak i djevojka, odnosno da je Parker opisivana jednako nasilno i beskrupulozno kao Barrow. Oboje su ubijeni u policijskoj zasjedi, a na temelju pronađenih fotografija, suvenira i drugih predmeta u njihovom skrovištu se sa vremenom počela stvarati reputacija najpoznatijeg odmetničkog tandema i jednog od najpoznatijih ljubavnih parova u američkoj historiji

    Bonnie je prije završetka drugog razreda, u dobi od 16 godina, napustila je gimnaziju kako bi se udala za Roya Thorntona, mladića koji je zbog sklonosti kriminalu i boravcima u zatvoru često bio odsutan. Iako se nisu vidjeli od 1929. godine, od njega se formalno nikada nije razvela, te je nosila njegov vjenčani prsten u trenutku smrti. Nakon što ju je Thornton konačno napustio, doselila se u Dallas gdje je radila kao konobarica.

    Clyde je prvi put uhapšen 1926. godine nakon što nije na vrijeme vratio iznajmljeni automobil. Nešto kasnije je zajedno s bratom Buckom uhapšen zbog posjedovanja ukradenih purana. Iako je periodu od 1927. do 1929. bio zaposlen, također je povremeno pljačkao trgovine, krao automobile i obijao sefove. 1928. i 1929. je u nekoliko navrata hapšen, prije nego što je u aprilu 1930. poslan na izdržavanje kazne na zatvorskoj farmi Eastham.

    Prilikom boravka na zatvorskoj farmi, Barrow je jednog od zatvorenika željetznom cijevi pretukao na smrt, a za što je motiv bilo učestalo seksualno napastvovanje. Barrowu je to bilo prvo ubistvo, ali za njega nije odgovarao, jer je jedan od zatvorenika, već ranije osuđen na doživotni zatvor, pristao preuzeti krivnju. U nastojanju da izbjegne težak fizički rad, Barrow je jednog od svojih su-uznika nagovorio da mu sjekirom odsiječe dva nožna prsta, a zbog čega je kasnije do kraja života šepao.

    Ručno izrađeni prsten s motivom zmija koji je Clyde u zatvoru izradio za Bonnie, prodaje se za više od 40.000 dolara.

  • Međunarodni dan biodiverziteta: Raznolikost vrsta koje nastanjuju BiH naše je najveće bogatstvo

    Međunarodni dan biodiverziteta: Raznolikost vrsta koje nastanjuju BiH naše je najveće bogatstvo

    U Bosni i Hercegovini obitavaju brojne endemske vrste koje žive samo tu i nigdje više na svijetu, te smo jedna od zemalja sa najvećom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta na evropskom kontinentu. Čak 30% ukupne endemske flore Balkana se nalazi u BiH. Međutim, biodiverzitet u BiH  je pod raznim pritiscima,  od nekontrolisane izgradnje hidroelektrana do unošenja invazivnih vrsta koje mijenjaju naša prirodna staništa, upozoravaju iz Centra za životnu sredinu  povodom Međunarodnog dana biodiverziteta, 22. maja.

    «Globalne promjene, prekomjerna sječa šuma, intenzivna erozija tla, intenzivna poljoprivreda, prekomjerna eksploatacija bioloških resursa, neodrživa eksploatacija vodnih i mineralnih resursa, svakodnevno utiču na sve izraženiju ugroženost biodiverziteta u BiH. Poseban je problem slabe i neefikasne implementacije zakonske regulative, nepostojanje jasnog institucionalnog okvira, kao i slaba istraženost pojedinih komponenti biodiverziteta», istakla je Aleksandra Anja Dragomirović, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

    Pojašnjava da gubitak vrsta i staništa dovodi do poremećaja prirodne ravnoteže i ustaljenih prirodnih odnosa između živih vrsta i nežive prirode, a u prilog tome govori i svjetska kriza izazvana virusom korona za čiju pojavu i prelazak na čovjeka su, po tvrdnjama svih relevantnih svjetskih naučnika, doveli procesi uništavanja staništa i vrsta.

    «Da bismo preduprijedili ovakve pojave u budućnosti neophodno je da shvatimo ulogu i značaj svih vrsta koje čine kompleksne i neraskidive lance u prirodi. U vremenu koje je pred nama želimo da naše društvo bude lider u očuvanju biodiverziteta, jer raznolikost vrsta koje nastanjuju prostor naše zemlje treba da bude prepoznata kao naše najveće bogatstvo. Zato je važno očuvanje i unapređenje prirodnih staništa i biodiverziteta kroz sistemsku podršku istraživanju i zaštite prirode, ali odgovoran odnos prema prirodnim bogatstvima koja se često posmatraju samo kao resurs”.

    Centar za životnu sredinu kroz svoje aktivnosti doprinosi istraživanju biodiverziteta, očuvanju i adekvatnom upravljanju prirodnim vrijednostima i zaštićenim područjima. Osim toga, zagovaranjem utiče na povećanje broja zaštićenih područja i uključivanje javnosti u  procese donošenja odluka vezanih za upravljanje prirodom.

     

    Biodiverzitet na Zemlji je toliko bogat da neke vrste još nisu ni otkrivene, a s druge strane mnoge vrste su ugrožene i prijeti im izumiranje zbog različitih aktivnosti čovjeka. Iz tog razloga, iz Centra za životnu sredinu apeluju na važnost očuvanja svih biljnih i životinjskih vrsta, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodu.

    izvor: Centar za životnu sredinu

  • U susret iftaru – ramazanske priče

    A vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, pretečete“! (Bekare:148.)  „A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobit ćete još veću nagradu“(Al-Muzzemmil:20)

    Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Poslanik rekao: „Naišao je čovjek putem i na njemu vidio granu koja smeta, te reče:’Tako mi Allaha uklonit ću je kako ne bi smetala muslimanima, pa je uveden u Džennet“. (Muslim)

    Svugdje i uvijek vjernik nastoji biti koristan, traži priliku za činjenje dobra i dobru u susret žuri. Nabrajajući ogranke imana, Poslanik je rekao, da ih je sedamdeset i nekoliko, a među njima je spomenuo i uklanjanje  s puta onoga što smeta ljudima. Kada je u pitanju dobro djelo ne postoji sitnica, postoji obaveza da svako uradi onoliko dobra koliko je u njegovoj mogućnosti.

    Nakon što je nekoliko dana nije vidio,  Poslanik a.s. je upitao za ženu koju je redovno susretao u medinskoj džamiji. Upitavši ashabe za nju, saznade da je preselila na Ahiret. Ne bješe zadovoljan što ga o smrti njenoj ne obavijestiše jer joj htjede klanjati dženazu i ashabima reče, da ju je vidio u Džennetu, a tamo u vječni ahiretski užitak stiže zato što je brala trunje po džamiji. To bijaše njena mjera dobročinstva, ona nije mogla više.

    Svako je dužan da se u granicama sopstvenih mogućnosti angažuje na Putu dobra, i da tako oba svijeta stekne: dunjalučku sreću i ahiretski spas.

    izvor: ststic.islamskazajednica,.ba

  • Nedostatak turizma na Madagaskaru ozbiljna je prijetnja opstanku lemura

    Svi međunarodni letovi otkazani su od kraja marta. Ovaj otok u Indijskom okeanu – zemlja bioraznolikosti i turizma, sada se suočava s novim izazovima zbog pandemije koronavirusa, piše Nationalgeographic.com.

    Na Madagaskaru su 90 posto biljaka i životinja endemske vrste. Madagaskar je veličine Teksasa, a odvojio se od afričkog kopna prije nekih 180 miliona godina.

    Sredinom marta primatologinja Patricia Wright bila je na Madagaskaru gdje inače putuje šest puta godišnje kako bi “ispratila” prebacivanje desetak većih lemura iz rižinog polja u kišnu šumu. Poljoprivrednici su zabrinuti zbog ugroženih lemura koji su jeli njihov usjev.

    “Bila je to spasilačka akcija”, kazala je Wright koja vodi najsavremeniju istraživačku stanicu Centra ValBio u Nacionalnom parku Ranomafana, zaštićenom staništu lemura na istočnoj obali Madagaskara. Ona je i pomogla da se uspostavi ova stanica 1991. godine.

    Neposredno prije kretanja u ekspediciju, dogodila se pandemija koronavirusa u svijetu. Letovi s Madagaskara, ali i svi ostali su otkazani, a vlada je ograničila putovanja između gradova.

    Madagaskar se svrstava među 10 najsiromašnijih zemalja na svijetu, prema Međunarodnom monetarnom fondu. Prošle godine Madagaskar je posjetilo više od 375.000 turista.

    Stručnjaci se nadaju da turizam može pomoći u sprečavanju ilegalnog krčenja šuma kojim bi se inače izbrisala posljednja kišna šuma na Madagaskaru. Gubitak staništa i lov najveće su prijetnje lemurima.

    Očajni mještani okreću se iskorištavanju prirodnih resursa, kaže Steve Goodman, američki biolog koji živi na Madagaskaru od 1988. godine te smatra da je turistička industrija na ovom otoku doživjela krah.

    Epidemiolog Christopher Golden, stručnjak koji već 20 godina radi na istraživanju zaštite okoliša i javnog zdravlja na Madagaskaru, također je zabrinut. Manjak turizma, prema njegovom mišljenju, slabi i destabilizira poticaje ljudi za održavanje zaštićenih područja.