Category: Magazin

Za uzgoj paprike potrebno je nešto više topline nego što to zahtijevaju neke druge biljke. Neće se razvijati na temperaturama koje su niže od 15 ºC, a isto tako joj ne odgovaraju temperature više od 36ºC. Optimalna temperatura za nicanje sjemena paprike je 13ºC, dok je za rast i razvoj biljaka najbolja temperatura između 22 i 25ºC. Paprika nije otporna na niske temperature pa će već pri minimalnom minusu propasti.

Otprilike 20 dana nakon sjetve treba obaviti pikiranje rasada. Rasad se pikira onda kada biljke razviju barem dva stalna lista, a točno vrijeme ovisi o temperaturi i svjetlu. Biljke nakon pikiranja treba zasjeniti za vrijeme jakog sunca kako bi se spriječilo isparavanje vode pa se preporučuje postavljanje zelene mreže.

Paprika ima dosta velike zahtjeve kada je u pitanju voda, a s obzirom na to da korijen ima slabu usisnu moć, nasade paprike će trebati češće navodnjavati.

Ostale mjere održavanja nasada ovise o načinu uzgoja paprike. Ako je paprika uzgajana na foliji, nije potrebno obavljati kultiviranje, ali ako je riječ o uzgoju bez folije, nasade treba kultivirati dva do tri puta, i to odmah nakon navodnjavanja.

Kod uzgoja na otvorenom papriku treba prihranjivati dva do tri puta. Prva prihrana obavlja se deset dana nakon presađivanja, a druga prije nego što se formiraju prvi plodovi. Treću prihranu treba obaviti mjesec dana nakon druge.

Bolesti i štetnici

Da bi uzgoj paprike bio uspješan, potrebno je znati koje bolesti i štetnici mogu napasti nasade i kako ih možemo zaštititi. Najčešća bolest koja napada papriku je plamenjača, a odmah nakon nje slijedi bijela trulež. Ostale bolesti koje se mogu javiti kod uzgoja paprike su pepelnica, venuće i koncentrična pjegavost.

Plamenjača paprike

Plamenjaču paprike najlakše je prepoznati po boji korijena. Plamenjača se javlja oko korijenovog vrata i on uslijed napada poprima tamno crnu boju, a nakon toga dolazi do nekroze i truljenja. Napadnuta biljka vrlo brzo krene venuti i trunuti. Ova bolest se najčešće javlja zbog prevelike vlažnosti, a gljivica koja ju uzrokuje može prezimiti u tlu ili u ostacima biljaka.

Kako bi se spriječila pojava plamenjače potrebno je tretirati sjeme i obaviti sterilizaciju tla. Nakon pikiranja treba provesti preventivnu zaštitu tla s 0,25 %-tnom otopinom popamocarba, dok se svaka presadnica se nakon sadnje zalijeva s 0,25 %-tnom otopinom previcura. Preporučuje se ponoviti postupak svakih 15-ak dana.

Bijela trulež

Znakovi ove gljivične bolesti najčešće se pojavljuju na dijelovima stabljike uz samu razinu zemlje. Napadnuta mjesta mogu se prepoznati po izduženoj vodenoj pjegi koja se širi sve dok ne obuhvati cijelu stabljiku. Listovi se nakon toga krenu lagano sušiti i gube čvrstoću. Mjesto koje je zahvaćeno bijelom truleži postaje prekriveno bijelim micelijem.

Osim na listovima i stabljici, bolest se može pojaviti i na plodovima, a gljivica u tlu može preživjeti i nekoliko godina. Odgovaraju joj lagana i prozračna tla u kojima nema viška vode. Ako dođe do pojave bolesti, nasad treba tretirati fungicidom na bazi aktivnih tvari vinklozolina i iprodiona.

Za prevenciju ove bolesti važno je pravovremeno provoditi preventivne mjere, a to su:

• pridržavanje plodoreda
• oranje
• sterilizacija tla
• uklanjanje zaraženih biljaka                                   izvor: savjetnica.com

Nastavlja se nestabilno vrijeme. Po visini, naime, već danima kruži vlažan zrak. Temperature će i dalje biti nešto niže nego što je to uobičajeno za ovo doba godine, samo dan prije klimatološkog početka ljeta, 1. juna, kako će se nad našim područjem zadržavati i dalje hladan zrak, prognozira meteorologinja N1 Televizije Tea Blažević.

Kada stiže toplije, ljetno vrijeme?

“Ljetnije” bi mogle biti prilike tek krajem iduće sedmice. Naime, od 5.juna izgledan je dotok toplijeg zraka s područja sjeverne Afrike, ali situacija je još podložna promjeni, tako da ćemo morati pričekati s preciznijom prognozom.

Kakvo će biti ljeto?

Nakon što je AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, jučer su to učinili i meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Maj nas je, posebno u svojoj zadnjoj sedmici, podsjetio da smo još u proljeću – i zbog promjenljivog vremena s povremenom kišom i pljuskovima, osobito u unutrašnjosti, i zbog temperature oko prosjeka za doba godine ili čak ponegdje malo niže od toga.

Slično će se nastaviti i u prvim danima juna, kada prema klimatološkoj podjeli počinje ljeto.

Najveća muška muzička zvijezda na domaćim prostorima, Zdravko Ćolić kojeg obožavaju sve generacije – bilo muškarci, bilo žene – danas, 30. maja, slavi svoj 69. rođendan.

Malčiranje je, najjednostavnije rečeno, metoda prekrivanja (zastiranja) tla organskim ili neorganskim materijalom, a ima nekoliko namjena. Na prvom mjestu je zaštita tla od izravnog nepovoljnog utjecaja vremenskih prilika (padaline, insolacija), zatim popravak toplinskih prilika u tlu (zadržavanje vlage tijekom vrućih i sušnih perioda), stimuliranje biološke aktivnosti, te suzbijanje korova koji biljkama oduzima vlagu i hranu.

Ova odavna poznata mjera može se prakticirati za sve usjeve, a posebno je prikladna za povrtne kulture i nasade drvenastih kultura. Sredstva koja se pri malčiranju primjenjuju različita su, pa tako razlikujemo organski i neorganski malč (tzv. “mrtvi” malč), te biljke niskog rasta zasijane na slobodnoj površini oko uzgajane biljke (tzv. “živi” malč).

Organski malč

Većina organskih materijala za malčiranje nastaje raspadanjem biljaka kojima se prekriva površina tla (ali bez dodirivanja biljaka) do dubine od otprilike 7,5 cm. Najčešći organski materijali su: stajsko gnojivo, vrtni kompost, sijeno, treset, slama, sjeckana kora stabla, sjeckano drvo, sjeckana trava. Svaki od ovih materijala ima kako svoje prednosti tako i mane, a mnogi od njih su u primjeni lokalno, zbog posebnih uvjeta biljne proizvodnje.

Stajsko gnojivo

Stajsko je gnojivo danas sve teže nabaviti, ali ako imate tu mogućnost, treba imati na umu da ga je najbolje ukopati u zemlju tijekom zime, naročito ako nije u potpunosti razgrađeno. Ono sadrži niz biljne hrane (važne i manje važne minerale, elemente u tragovima), a ujedno održava vlagu u tlu što dugoročno pridonosi zdravom rastu biljaka.

Vrtni kompost

Vrtni kompost nastao sistematičnim slaganjem kuhinjskog otpada i mekih biljaka na hrpu u kompostištu može se koristiti kao malč nakon što se potpuno razgradi (oko 6 mjeseci zimi, 3 mjeseca ljeti). Potpuno razgrađen postaje sipak, smeđ, slatkastog mirisa, a pri malčiranju potrebno ga je zaštititi slamom kako bi ostao vlažan i topao.

Treset

Treset se veoma često spominje i preporučuje kao malč, no budući da se vadi iz tresetišta, dolazi do uništavanja prirodnog staništa mnogih životinja,ptica i kukaca. Stoga je njegovo korištenje kao malča izuzetno štetno za prirodu. U svakom slučaju, prije upotrebe potrebno ga je dobro natopiti kako ga ne bi otpuhao vjetar ili razbacale ptice.

Sjeckana kora

Sjeckana kora stabla predstavlja vrlo učinkovit malč i naročito je koristan u ukrasnim vrtovima za razastiranje oko grmova i stabala. Može se nanijeti i u sloju debljine dva prsta. Prije toga se preporučuje dodavanje približno 100 g gnojiva od kopita i rogova po metru kvadratnom jer u malču od kore stabla često nedostaje dušika, a to je vidljivo po žutom lišću. Međutim, budući da su komadići drva lagani, velika je vjerojatnost da će ga ptice razbacati tražeći ličinke u vlažnoj zemlji ispod malča.

Malč od sjeckanog drva

Malč od sjeckanog drva sastavljen je od sjeckanih drvenih otpadaka kao što su stabljike i grančice, te je vrlo učinkovit i jeftin malč kućne izrade. Također, danas na tržištu postoje električne naprave za sjeckanje koje se mogu kupiti ili unajmiti kako bi se drvenasti otpad pretvorio u sjeckane komadiće. Razgrađuje se mnogo brže od kore stabla, ali i ovdje postoji opasnost da ga lako raznesu ptice i jak vjetar.

Sjeckana trava

Sjeckana trava može se kompostirati ili svježa stavljati oko biljaka. Međutim, kad se ne koristi direktno s travnjaka, trava ne smije biti tretirana sredstvima protiv korova. Najbolje je napraviti malč debeo samo 2,5 cm i odmaknuti ga od stabljika biljaka jer se razgrađivanjem zagrijava. Također može privući puževe koji će oštetiti biljke.

Slama

Slama se ponekad koristi kao malč, naročito oko jagoda, gdje održava plodove suhima i sprečava da jaka kiša na njih nanese zemlju. Nedostatak joj je što i nju može otpuhati vjetar i teško se razgrađuje. Osim toga, potrebno je znatno djelovanje bakterija koje razgrađuju njenu strukturu, a to često dovodi do pomanjkanja dušika u tlu.

Neorganski malč

On ne dodaje hranjive tvari tlu, ali onemogućava rast korova i održava vlažnost zemlje. Politen i obluci najrašireniji su materijali za neorganski malč, osobito plastične folije koje dijelimo na prozirne i neprozirne. Tamne (neprozirne) folije odlično štite tlo od nepovoljnih vanjskih utjecaja (naročito intenzivnih kiša), popravljaju vodno-toplinske uvjete u tlu, zagrijavaju tlo i potpuno potiskuju korove, doduše, na prilično skup, ali prirodan način.

Kada se koriste za malčiranje jagoda, napravite 15 do 20 cm-a visok i 45 cm-a širok humak zemlje koji ćete malo zaliti, zatim preko razvucite tamnu foliju široku oko 60 cm-a, a rubove umetnite u 7,5 cm-a duboke ureze. Po vrhu izrežite zvjezdolike ureze međusobnog razmaka 38 do 45 cm-a i u njih stavite sadnice jagoda. Pažljivo učvrstite zemlju oko korijenja pa presavijte foliju.

Plastične se folije nakon određenog vremena korištenja trebaju zamijeniti novima.

Obluci (pločasti kamen, šljunak) veličine graška sjajan su malč oko biljki kamenjarki: održavaju vlažnost zemlje, sprečavaju rast korova i zaustavljaju prljavu zemlju da uprlja biljke. Ujedno smanjuju najezdu puževa.

Živi malč

Riječ je o biljkama niskog rasta posijanih u gustom sklopu radi dobrog prekrivanja nezaštićene površine. Međutim, usjevi kao živi malč u periodu aktivnog bujanja vegetacije mogu postati konkurencija uzgajanoj kulturi po pitanju vode i hranjivih tvari. Stoga treba voditi računa da kultura i “živi” malč imaju dovoljno vode od padalina ili od natapanja, te dovoljno biljnih hranjiva, što se može postići dodatnom gnojidbom. Kada ispuni svoju zadaću, “živi” malč se unosi u tlo kao zelena gnojidba.

Ako želite da vam biljke dobro rastu i da vam uzgoj voća i povrća bude dobar, posvetite vremena malčiranju vrta koje je bitna stavka za uspješno vrtlarenje.

Izvor: savjetnica.com

Avio kompanija je nedavno‌ najavila ‌niz ‌‌pojačanih ‌higijenskih‌ mjera‌, ‌kako bi ‌se osiguralo ‌zdravlje‌ i sigurnost‌ kupaca ‌i ‌osoblja.‌ ‌

‌‌Wizz‌ ‌Air danas‌ ‌je‌ ‌‌saopštio‌ da će, počevši‌ ‌od‌ jula,‌ ‌putnici‌ ‌će‌ ‌moći‌ putovati ‌sa‌ ‌aerodroma‌ ‌u‌ ‌Salzburgu‌ ‌u‌ Tuzlu, Beograd, ‌‌Larnaku,‌ ‌Kijev,‌ ‌Bukurešt ‌i‌ ‌Skopje‌.
‌
Karte‌ ‌za‌ ‌ove‌ ‌destinacije‌ ‌se‌ ‌već‌ ‌mogu‌ ‌bukirati‌ ‌putem‌ ‌sajta‌ ‌‌wizzair.com‌ ‌i‌ ‌preko‌ ‌mobilne‌ ‌aplikacije avioprevoznika,‌ ‌a‌ ‌cijene‌ ‌kreću‌ ‌od‌ ‌‌14,99‌ ‌eura (nepunih 30 KM).

‌Linija Salzburg – Tuzla letjet će svakog četvrtka i nedjelje, počevši od 2. jula 2020.

Avio kompanija je nedavno‌ najavila ‌niz ‌‌pojačanih ‌higijenskih‌ mjera‌, ‌kako bi ‌se osiguralo ‌zdravlje‌ i sigurnost‌ kupaca ‌i ‌osoblja.‌ ‌

Kao‌ ‌dio‌ ‌ovih‌ ‌‌novih‌ ‌protokola‌,‌ ‌tokom‌ ‌leta,‌ ‌kabinsko‌ ‌osoblje‌ ‌i‌ ‌putnici‌ ‌moraju‌ ‌‌nositi‌ ‌zaštitne‌ ‌maske,‌ ‌a‌ ‌kabinsko‌ ‌osoblje‌ ‌i‌ ‌rukavice.‌ ‌

Uslijed krize zbog pandemije i automobilske kompanije zbog manje potražnje vozila, traže alternative kako bi nastavile svoju proizvodnju. I dok su se neke prebacile na izradu respiratora, maski i sredstava za čišćenje, ultraluksuzni proizvođač automobila Rolls-Royce odlučio se ni manje ni više nego na proizvodnju meda.

S proizvodnjom krenuli još 2017. godine

No, Covid-19 nije razlog tome. Firma je još 2017. godine osnovala vlastiti pčelinjak koji se tada sastojao od tek šest košnica, a koje su dobile značajna imena iz svijeta ovog brenda – Ghost, Phantom, Wraith, Dawn, Cullinan i Spirit of Ecstasy. Danas ubiru med na pčelinjaku od 42 hektara.

Nakon što su u martu obustavili proizvodnju automobila u svojoj fabrici Goodwoodu, nakon izbijanja pandemije koronoavirusa, 250.000 vrijednih pčela nastavilo je s radom. Kompanija je čak na krovu fabrike napravila cvjetnjak te tako pčelama omogućila oprašivanje.

Očuvati britansku pčelinju populaciju

Glavni cilj im je očuvati britansku pčelinju populaciju, a kako tvrde iz firme, pčele su zdrave pa stoga očekuju jako dobre prinose.

“Naše održive zgrade, termalni ribnjaci, sistemi upravljanja kišnicom i utočište divljih ptica već su od fabrike Rolls-Roycea u Goodwoodu učinili jedan od najprikladnijih proizvodnih pogona u Velikoj Britaniji. Kroz ovaj projekt, koji se dotiče biološke raznolikosti našeg mjesta, uključujući i ogromni, živi krov, dajemo važan doprinos očuvanju vitalne britanske pčelinje populacije. Engleske su pčele preživjele zimu, zdrave su i trenutno izlaze iz košnica i oprašuju drveće, cvijeće i grmlje koje cvjeta na na oko 42 hektara“, rekao je Richard Carter, direktor globalne komunikacije u Rolls Royce.

Proizvodnja ovog meda do forme koja je spremna za konzumaciju zahtijeva stručnjake, a kompanija zbog toga zapošljava i lokalne pčelare.

Med nude isključivo kupcima Rolls Roycea

Med su nazvali World’s most exclusive honey što u prijevodu znači najekskluzivniji med na svijetu, a ono što ga čini posebnim, jest svakako njegova dostupnost, donekle slično kao i s automobilima. Nećete ga uspjeti pronaći u lokalnom supermarketu ili pak na tržnici. Nude ga isključivo svojim kupcima u sklopu Goodwood fabrike, u Zapadnom Sussex-u.

Treba napomenuti da je minimalna cijena polovnog RR automobila 270.000 eura.

izvor: agroklub.ba

Naučnici tvrde da više od 50 milijardi godina istorije evolucije može da bude izgubljeno, jer ljudi uništavaju divlji svijet.

„Čudne i predivne” životinje polako izumiru, kažu oni.

I regioni u kojima se postoje najveće raznovrsnosti suočavaju se sa velikim pritiscima ljudi.

Tu spadaju Karibi, zapadni Gati u Indiji i veliki dio jugoistočne Azije.

Istraživanje objavljeno u magazinu Nature Communications pokazuje da su vrste koje su prve na listi zaštite na tom mjestu na osnovu evolucijskih osobina.

„Ove vrste su čudne i predivne i ne postoji ništa poput njih na zemlji” kaže Riki Gambs iz Zoološkog udruženja u Londonu.

U analizi otkriva da ćemo se suočiti sa velikim gubicima ukoliko ne počnemo da radimo više na očuvanju globalne biološke raznovrsnosti.

Istraživači su proračunali da je pred istrebljenjem više od 25.000 vrsta.

Otkrili su da su da je evolucijsko naslijeđe staro 50 milijardi godina pod prijetnjom da nestane zbog uticaja čovjeka – krčenja šuma, izgradnje puteva, odnosno urbanog razvoja.

Gambs kaže da su brojevi veliki, jer se vrste razvijaju u paralelama, samo za gmizavce dobijate brojku do 13 milijardi dolara (starost univerzuma otprilike).

„Izumiranje vrsta je široko rašireno na drvetu života i kada počnete da sabirate, shvatate da su broje nevjerovatne i veće od 50 milijardi godina”.

Nestanak preti tapirima i pangolinima koji su se malo mijenjali tokom vremena, kao i malo poznatim gmizavcima kao što su sljepić i slijepa zmija.

Mnogi od njih su važni za funkcionisanje staništa u kojima žive. Na primjer, tapiri u Amazonu izmetom rasipaju sjeme koje pomaže šumi da se obnovi.

Pangolini su spretni lovci na mrave i insekte i imaju važnu ulogu u očuvanju ravniteže lanca ishrane.

Džejms Rosindel sa Imperijal koledža u Londonu kaže da otkrića naglašavaju važnost očuvanja posebnih vrsta i staništa u kojima žive.

Konferencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznovrstnosti je odložena.

Grupe za očuvanje životinjskog svijeta kažu da je pandemija omela njihov posao i prikupljanje sredstava i da će to imati posledice narednih godina, ali da možemo da iskoristimo priliku i podstaknemo još snažnije djelovanje u zaštiti.

Prošle godine međuvladina komisija naučnika saopštila je da je milion vrsta životinjskog i biljnog porijekla pred izumiranjem.

Izvor: oslobodjenje.ba

Rođen 1868. u Mostaru, Šantić je zauvijek sebe vezao za grad u BiH u kom je živio veći dio života. Otac mu je umro rano pa je značajan period djetinjstva proveo kod strica. Imao je dva brata, Jeftana i Jakova, i jednu sestru Persu, dok mu je druga sestra Zorica umrla još kao beba. Šantić je, kao dijete iz trgovačke porodice i sam završio trgovačku školu u Trstu i Ljubljani. Po povratku u Mostar posvetio se književnom i društvenom radu, prenosi mreza-mira.net.

Stvarao je u razmaku od dva vijeka i više nego drugi pjesnici tog perioda je povezivao idejne i pjesničke patnje 19. i 20. vijeka. U njegovom pjesničkom odrastanju najviše udjela su imali srpski pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najvažniji uticaj je imao Hajnrih Hajne. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. kada su i nastale njegove najljepše pjesme. Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kom je i sam pripadao.

Iako je domovina bila njegova vječita muza i inspiracija, pa mu ljubav nije strana riječ, Šantiću nije nedostajalo ljubavi ni u životu. Štaviše, volio je više puta, jednu Zorku, jednu Eminu i Anku. Ljubavna poezija mostarskog pesnika razvila se pod jakim uticajem sevdalinki. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašta, behara, šadrvana.

Kako to često biva u životu jednog umjetnika – Šantić je volio baš onu koja mu nije bila suđena, Anku Tomlinović. Po Dučićevim riječima, i Anka je neizmjerno voljela mostarskog romantika.

Anka je bila kćerka vlasnika fotoateljea Stjepana Tomlinovića, koja se doselila u Mostar. Aleksa je pratio svaki njen korak, sjedio u dućanu čekajući da se pojavi kako bi joj se približio. Djelovala mu je kao priviđenje… Tajanstvena, sama, ili u pratnji mlađeg brata, šetala je popločanim ulicama Mostara okupirajući misli mladog Šantića. Viđali su se svakodnevno, i svakog puta bi se slučajno vidjeli, porazgovarali i prošetali. Kasnije mu je kroz smijeh priznala da je namjerno uvijek izlazila u isto vrijeme, nadajući se da će on shvatiti satnicu i iskoristiti priliku da je vidi. Kada je od drugih saznala da objavljuje pjesme, tražila je od Alekse primjerke Goluba i Nevena, koje je redovno čitala i komentarisala. Pjesnik se kasnije prisjećao kako joj je prvi put izjavio ljubav. Napisao je pjesmu “Ako hoćeš”, baš njoj. Pjesma od pet strofa brzo se našla u Ankinim rukama.

“Ako hoćeš da ti pjevam

Onu tihu nojcu milu,

Razvij tvoju gustu kosu

Mirisavu meku svilu!”

Na njegovo iznenađenje, vratila mu je pjesmu bez ikakvog komentara. Potom se pozdravila i krenula niz ulicu, ostavljajući pjesnika začuđenim. A onda se okrenula, nasmijala i ozbiljno rekla: “A što se tiče onog ako hoćeš – hoću”, i otrčala niz ulicu. Međutim, tu su snovi krenuli nizbrdo. Mala mostarska sredina nije umjela da prihvati ljubav imućnog Srbina i Hrvatice čiji je otac samo želio veliki miraz i kuću u kojoj će biti finansijski zbrinut. Osuđena na propast, njihova ljubav je bila ispunjena svađama i raspravkama između Alekse i njegove majke. Sve dok ga jednog dana majka nije dovela ispred ikone Svetog Nikole i zaklela: “Ako je dovede u kuću, majka će ih mrtve dočekati. Crni pokrov će biti njihovi svatovi”.

Shvativši da nema izbora, nesretni pjesnik nije imao snage da se suprotstavi, unezvjeren je otišao kod Anke da joj traži oproštaj jer je vjenčanje nemoguće. Aleksa je prekinuo burnu vezu sa lijepom Hrvaticom, koje se sjećao do kraja života i kojoj je posvetio većinu svojih ljubavnih pjesama. Anka se udala godinu dana kasnije za dosta starijeg čovjeka iz Zagreba i zauvijek napustila Mostar.

Svatovi su tog dana prošli pored Šantićeve kuće na Brankovcu, dok je on svečanost posmatrao sa prozora, plačući.

Tokom života je objavio veliki broj pjesama od kojih su najpoznatije: “Emina” (1903), “Ne vjeruj” (1905), “Ostajte ovdje” (1896), “Pretprazničko veče” (1910), “Što te nema?” (1897), “Veče na školju” (1904), “O klasje moje” (1910), “Moja otadžbina” (1908)…

Aleksa Šantić preminuo je od tuberkuloze 2. februara 1924. Mostar je toga dana bio zavijen u crno, a stanovnici svih religija skrhani jer je otišao komšija koji je sve volio podjednako.

izvor: STUDOMAT.ba

Mobitel vam je upao u školjku ili ste ga zalili sokom? Odmah ste ga izvadili, prebrisali ručnikom, pokušali osušiti sušilom za kosu pa upaliti? Sve se ove radnje čine logičnima, ali su potpuno krive, piše Wired te donosi najbolje savjete forumaša na ovu temu.

1. Prvo uređaj izvadite iz tekućine čim je prije moguće. Zatim mu odvojite bateriju. Ne dolazite u napast i ne pokušavajte ga uključiti. Samo otvorite telefon i izvucite bateriju. Ako to ne možete učiniti – ako imate iPhone ili neki drugi uređaj koji se ne može brzo razdvojiti, morat ćete pažljivo isključiti uređaj. Naime, vrlo je važno što prije isključiti struju u uređaju kako bi se spriječio nastanak kratkog spoja. Ni sada nemojte posezati za sušilom jer toplina može oštetiti osjetljivu elektroniku.

3. Sada na red dolazi više opcija. Jedna je dobro poznata – mnogi se korisnici zaklinju da sada mobitel trebate staviti u rižu i ostaviti najmanje 24 do 36 sati kako bi riža upila zaostalu tekućinu i vlagu iz uređaja. No, jedan dio forumaša, piše Wired, tvrdi da im je nakon ovakvog zahvata mobitel bio pun rižina škroba koji se zavukao u ulazne i izlazne portove. Stoga, kako biste to spriječili, mobitel zamotajte u papirnati ručnik pa ga stavite u rižu u posudu koju možete hermetički zatvoriti.

4. Na web shopovima možete pronaći pametna rješenja za ovakve situacije kao što su vrećice za upijanje vlage. Djeluju brže i efikasnije od riže. Tako, primjerice, na Amazonu za samo 20 američkih dolara možete nabaviti takozvanu Bheestie Bag i imati je kod kuće za svaki slučaj. I ne morate je koristiti samo kad vam mobitel upadne u wc školjku. Višak vlage iz telefona njome možete izvući i nakon što se pokisli na proljetnom pljusku, a mobitel ste držali u džepu u trapericama.

5. Još jedan takav proizvod je i Dry-All. Funkcionira na isti način kao Bheestie Bag. Samo ubacite mobitel u vrećicu i ‘zapečatite’ ga na 48 sati da se osuši. I ovaj proizvod možete pronaći na Amazonu i to za samo šest dolara.

6. Za prvu pomoć u ovakvim vam slučajevima mogu poslužiti i vrećice koje doslovno – dobivate besplatno. To su vrećice sa silika-gelom koju dobijete u kutiji s novim cipelama ili odjećom, a koje upijaju vlagu i tako štite robu od vlažnosti. Nemojte ih bacati, spremajte ih u staklenku s hermetičkim poklopcem. Napunite je do vrha, pa idući puta kada smočite mobitel, spremni ste za spašavanje.

7. Najvažnije je, bez obzira na to na koju se metodu odlučili, da svi odstranjivači vlage moraju biti hermetički zatvoreni, pa imajte to na umu kada uređaj spašavate rižom ili silika gelom.

Izvor: 24sata.hr