Category: Magazin

Hronična bol igra veliku ulogu u različitim zdravstvenim problemima poput srčanih bolesti, artritista, astme, raka i demencije. Kontroliranjem boli smanjujete i rizik za razvoj bolesti.

Neke namirnice mogu povećati upalu. Naprimjer šećer i bijelo brašno ogromni su krivci. No postoje namirnice koje mogu smanjtii hroničnu upalu te se boriti protiv karcinoma i drugih bolesti. Najbolja vijest je ta što sve te namirnice imaju dobar okus stoga ih je lako dodati u vašu prehranu.

Omega-3 masne kiseline

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama odlična je za borbu protiv upale. Studije pokazuju da su miševi koji su hranjenin ekstra djevičanskim maslinovim uljem zaustavili razvoj artritisa i smanjili otok u zglobovima.

Hrana bogata omega-3 smasnim kiselinama su masne ribe poput lososa, tune i skuše. Chia sjemenke, orasi, jaja i orašasti plodovi također su bogati omega-3 masnim kiselinama.

Bijeli luk

Bijeli luk, luk i prasa sadrže antioksidans kvercetin koji može ublažiti upalu. Bijeli luk je posebno učinkovit. Dnevno pojedite četiri čehna bijelog luka. Bijeli luk je dobar i u borbi protiv raka i može umanjiti rizik od bolesti srca i demencije.

Trešnje

Trešnje sadrže antioksidans antocijanin koji je poznat kao protuupalni antioksidans. Istraživanja pokazuju da su i peteljke od trešanja jednako učinkovite. Redovna konzumacija soka od trešanja može vam pomoći da se riješite boli i ukočenosti.

Podjednako su dobre i jagode, maline, borovnice i kupine.

Zeleni čaj

Zeleni čaj je protuupalno super piće. Toliko je dobar za svaki dio tijela da biste ga trebali piti čak i ako vas ništa ne boli! Zeleni čaj sadrži antioksidanse koji smanjuju upalu. Pomaže i u sprečavanju raka, topljenju masti na stomaku te pomaže u smanjenju depresije.

Zeleni čaj ne sadrži puno kofeina tako da ga možete piti popodne ili naveče a da vam ne poremeti ciklus spavanja. Nemojte mu dodavati šećer.

Đumbir

Đumbir ima snažno protuupalno dejstvo. Konzumirajte ga kao čaj i dodatak hrani. Jedno je istraživanje pokazalo da je ekstrakt đumbira pomogao 63 posto učesnika da se riješe bolova u koljenu. Također, ako ste pretjerali s vježbanjem, đumbir vam može pomoći da se osjećate bolje. Đumbir pomaže i u snižavanju nivoa šećera u krvi i bori se protiv srčanih bolesti.

Drugu godinu zaredom, 7. juna/lipnja širom Planete se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD – World Food Safety Day), kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane.

Nakon što je u decembru/prosincu 2018. godine Generalna skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobija sve više na značaju, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

– Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od sedamnaest ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. godine, ističe magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.

Utjecaj na ekonomiju

Nesigurna hrana ima ogroman uticaj  na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) procjenjuje da se više od 600 miliona ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili hemikalijama. Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna hrana također ograničava trgovinu.

Bolesti koje se prenose hranom obično su zarazne ili toksične prirode najčešče uzrokovane od strane bakterija, virusa, parazita ili hemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju  i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu. Vrijednost trgovine hranom je  otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou. Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje, navode iz Instituta.

Klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla. Sigurnost hrane se nerijetko uzima “zdravo za gotovo”. Često je to nebitan – problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je onečišćena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim tvarima uzrokuje više od 200 bolesti – u rasponu od dijareje do karcinoma, ističe Čaušević.

Ovaj međunarodni dan prilika je za jačanje napora kako bismo osigurali da hrana koju jedemo bude sigurna. Dobre higijenske prakse u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru pomažu smanjenju nastanka i širenja bolesti koje se prenose hranom. Bilo da proizvodite, prerađujete, prodajete ili pripremate hranu, imate važnu ulogu u njezinoj sigurnosti. Svi u prehrambenom lancu su odgovorni za sigurnost hrane, kažu u Institutu.

Svjetski autoriteti iz oblasti hrane pozvali su sve da podignu svijest o sigurnosti hrane i da svi koji sudjeluju u prehrambenim sistemima, moraju imati više odgovornosti. Cilj je privući pažnju i potaknuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se pojavljuju u proizvodnji hrane, sa naglaskom na sigurnost hrane, javno zdravstvo, ekonomski prosperitet, poljoprivredu, pristup tržištu, turizam i održivi razvoj.

U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima učestvuju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i utjecajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.

Ko su odgovorni

Na “spisku” odgovornih su i državni organi, donositelji politika i odluka, poljoprivrednici i proizvođači hrane, kontrolori, regionalna ekonomska tijela, organizacije UN-a, razvojne agencije, trgovačke organizacije, grupe potrošača i proizvođača, akademske i istraživačke institucije i subjekti privatnog sektora – svi moraju zajedno raditi na pitanjima koja se tiču svih nas, globalno, regionalno i lokalno. Saradnja je potrebna na mnogim nivoima – između sektora i obavezno – preko granica, jer bilo kakve mjere na jednom polju, neće postići ništa ili će pomoći veoma malo.

– Sigurnost hrane odgovornost je svakoga, a samim tim i svačiji posao. Danas se hrana obrađuje u većim količinama i distribuira na većim udaljenostima nego ikad prije. Multidisciplinarna  saradnja  svih sudionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i  poštivanje propisa doprinosi boljoj  sigurnost hrane. Primjena pristupa “One Health” (Jedno-jedinstveno zdravlje) poboljšava sigurnost hrane, navodi Čaušević.

Dvije UN agencije, FAO i WHO su veoma bitni u ovom “lancu”. FAO pomaže zemljama članicama u sprečavanju, upravljanju i reagiranju na rizike povezane s proizvodnjom hrane, dok  WHO olakšava globalnu prevenciju, otkrivanje i reagiranje na prijetnje javnom zdravlju povezan s nesigurnom hranom. Obje organizacije rade na tome da pomognu osigurati povjerenje potrošača u povjerenje u sigurnu opskrbu hranom.

Standardi hrane “Codex Alimentarius” pomažu u zaštiti zdravlja i olakšavaju trgovinu. Komisija “Codex Alimentarius”, kojom upravljaju FAO i WHO, uspostavlja hranu utemeljenu na naučnim dostignućima, standarde, smjernice i kodekse prakse koji osiguravaju sigurnost i kvalitetu hrane, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 7. juna/lipnja, Svjetskog dana sigurnosti hrane.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Nedavno istraživanje pokazalo je da konzumiranje orašastih plodova može imati povoljan utjecaj na mnoge bolesti, što upućuje na snažnu poveznicu između unosa orašastih plodova i zdravlja.

Naučnici su proučavali 29 ranije objavljenih studija koje su uključivale sveukupno 819.000 sudionika. Među njima je bilo više od 12.000 slučajeva ishemijske bolesti srca, 9.000 slučajeva moždanog udara, 18.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Kod istraživanih učesnika uočeno je da konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik od bolesti. Međutim, neki rezultati razlikuju se s obzirom na vrstu populacije (primjerice, prema spolu ili rizičnim faktorima).

Orašasti plodovi obiluju vlaknima, magnezijem i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Riječ je o hranjivim tvarima koje smanjuju nivo holesterola, a k tome i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Orasi i pekan su, na primjer, bogati antioksidansima koji se bore protiv oksidativnog stresa pa tako smanjuju i rizik od karcinoma. Najmanje 20 grama orašastih plodova dnevno može smanjiti i rizik od bolesti dišnog sistema za 50 posto te dijabetesa za 40 posto.

Ne samo da nije zdravo udisati miris benzina, nego je neprikladno i da kažemo kako nam on ne smrdi, nego, štaviše, primamljivo miriše. Ali istina je da svaka treća osoba, pokazuje kanadsko istraživanje, pozitivno odreagira na njega, iako je svjesna da je toksičan. Zbog čega je to tako?

Stručnjaci iz Kvebeka koji su radili studiju kažu da miris benzina ima anestetički efekat na mozak, pa nam se čini da smo, u trenutku kada ga osjetimo, u stanju euforije. Zaboravljamo na brige i kao da padamo u neki psihološki trans. To je odgovor na pitanje zašto nesvjesno, dok stojimo na pumpi i čekamo da nam natoče gorivo, širimo nozdrve i udišemo, pa opet, sve dok ne odemo odatle.

Dok većina to kritizira, stručnjaci kažu da ukoliko to radimo povremeno, ne može da nam škodi. A čak može i da nas privremeno opusti. Psihološki uticaj mirisa benzina nije zanemarljiv, ako nas, kao što mnogi ljudi objašnjavaju, podsjeća na bezbrižne dane djetinjstva i ljetnja porodična putovanja. Kao i ostali mirisi, tako i on može da evocira lijepa sjećanja ili emocije, pa da nas privremeno izmjesti iz stvarnosti u kojoj nam trenutno nije tako prijatno, navode stručnjaci.

Mala studija sprovedena na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, dolazi do zaključka da su žene s policističnim jajnicima, koje su uzimale ovaj začin svaki dan, uravnotežile menstrualni ciklus u roku od šest mjeseci, za razliku od onih koje su uzimale placebo. Neke od njih su i ostale trudne u ovom periodu!

“Naučnici već duže vrijeme pokušavaju da otkriju homeopatski ili prirodni lijek za sindrom policističnih jajnika”, izjavio je autor istraživanja dr Daniel Kort i dodao: “Ovim istraživanjem smo otkrili da jedan, naizgled običan začin, može biti spas za žene koje pate od sindroma policističnih jajnika.”

Procjenjuje se da u svijetu pet do deset posto žena ima sindrom policističnih jajnika. U Americi se procjenjuje da ih je pet miliona. Simptomi ovog sindroma su neredovna menstruacija, neplodnost, akne i rast dlaka po licu.

Naučnici smatraju da cimet, osim na policistične jajnike, može uticati na organizam tako što će poboljšati sposobnost tijela za procesuiranje glukoze i insulina.

U Kini, Japanu i zemljama Dalekog Istoka, ženama koje ne mogu da ostanu trudne poslužuje se cimet u prahu, u pola čajne kašike meda, te se stavlja na žvakaću gumu, kako bi prah po malo tokom dana ulazilo u organizam. Ukoliko vam se ne sviđa ovaj način, jednostavno ovom smjesom par puta na dan namažite desn

Nakon što je  28. maja 1972. godine ukinuta uskotračna  pruga Donji Vakuf – Bugojno – Gornji Vakuf, tri godine kasnije 01. juna 1975. godine ukinute su pruge Lašva – Travnik – Donji Vakuf i Donji Vakuf – Jajce.

Uvođenjem pruge normalnog kolosijeka dolazi do ukidanja pruga sa uskotračnim kolosijekom.Ovo je samo jedna u nizu trasa koje su ukinute.

Na uskotračnim prugama su se koristile parne lokomotive koje su kao pogonsko goriv koristile ugalj.Te lokomotive su u narodu poznate pod imenom “ćiro”.Pojavom modernih lokomotiva “ćiro” se koristi samo kao turistička atrakcija.

izvor: historija.ba

Ove se sedice u Hrvatskoj dogodilo nešto prilično neuobičajeno. U mjestu Bapska u istočnom dijelu Hrvatske nastala je rupa u zemlji – od udara munje.

Munja je zapravo visokoenergetska električna eksplozija. Kad se stvori glavna iskra, deseci hiljada ampera sruče se kroz grmljavinski kanal, a zrak se trenutno zagrije na oko 25 000 stepeni. Pregrijani zrak se eksplozivno širi i stvara se udarni val odnosno cilindar visokog tlaka koji putuje brže od zvuka. Kako se on širi, nakon desetak metara on slabi i tada ga sustiže i zvuk – grmljenje.

Takav val ima snagu kao nekoliko kilometara dinamita i može oštetiti okolne objekte i ubiti živa bića u blizini, posebno manje životinje. Sama munja zapravo će rijetko napraviti štetu. Istraživanja pokazuju da prosječna grmljavina na udaljenosti nekoliko centimetara od samog grmljavinskog kanala stvara tlak od jedne do dvije atmosfere, od udarnog vala okolne stvari vibriraju, kuće se tresu, a čovjeku može probušiti bubnjić, slomiti kosti, čak i oštetiti organe kao što su jetra, slezena i pluća.

Jasno je, dakle, da munja ima takvu snagu da udar u zemlju može napraviti krater. U literaturi se spominje nekoliko sličnih slučajeva, a najpoznatiji je onaj iz 1856. u Kensingtonu u američkoj državi New Hampshire u kojem se spominje rupa duboka čak 10 metara i tridesetak centimetara široka. U Texsasu je prošle jeseni grom razbio asfalt na parkiralištu, komadi su se razletjeli u krugu od petnaestak metara.

Ova rupa je nastala u oluji koja je u utorak navečer zahvatila istočnu Slavoniju, uzrokovala brojne munje i istresla 5-6 litara kiše po kvadratnom metru. Rupa je promjera desetak centimetara pa na prvi pogled i ne izgleda impresivno. Duboka je međutim oko 5 metara, a spaljeni dio njive velik je kao nogometno igralište. Nenadoknadiva šteta, samo jedna u nizu prirodnih katastrofa koje su nas pogodile.