Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Zašto neke ljude komarci više grizu i jesu li ugroženiji oni koji imaju “slatku krv”

    Zašto neke ljude komarci više grizu i jesu li ugroženiji oni koji imaju “slatku krv”

     

    Koliko god se trudili izbjeći komarce i koliko god koristili razne preparate, na neke ljude oni se jednostavno zalijepe.

    Postoje dobri razlozi zašto je to tako, piše “The Healthy”.

    Bitno je napomenuti da komarci prate ljude po mirisu. Ženke uključe sva svoja čula kako bi odlučile žele li nekoga ugristi ili ne. 

    Ugljikov dioksid koji ljudi izdišu zajedno s raznim hemikalijama stvara miris koji komarci mogu osjetiti i kada su 30 metara udaljeni od čovjeka, tvrdi Bart Knols, biolog koji proučava komarce.

    – Svaka osoba ispušta više od 300 različitih hemikalija iz kože, a čak njih 100 nalazi se u dahu – rekao je.

    • Komarci prate ljude po mirisu - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Komarci prate ljude po mirisuFOTO: ILUSTRACIJA

    Miris kože na koji reagiraju komarci ovisi o njihovoj vrsti.

    Žuti komarac i tigrasti reagiraju na mliječnu kiselinu, a Anopheles vrstu privlače masne kiseline, tvrdi Knols.

    Mješavina hemikalija i mirisa zavisi zapravo o nama. Šminka, kozmetika, prehrana, pH kože… Sve te stvari čine mješavinu hemikalija, pa vaš miris zapravo ovisi od onoga šta koristimo i jedemo.

    Postoje razne teorije o tome zašto je neka osoba privlačnija komarcima, a mnogi kažu da je to zato što imaju “slatku” krv. Neki vjeruju i da uzimanje vitamina B i bijelog luka ljude čini manje privlačnima ovim kukcima.

    Knols kaže da ne postoji dovoljno dokaza za to.

  • Povorka ponosa u Zagrebu 19. septembara

    Povorka ponosa u Zagrebu 19. septembara

     

    Zagreb Pride najavio je da će se ove godine Povorka ponosa održati 19. septembra. Povorka je prvobitno bila planirana za 13. juni, ali je odgođena zbog pandemije koronavirusa.

    Umjesto povorke koja tradicionalno prolazi centrom Zagreba aktivistice LGBTIQ udruga su danas simbolično “zauzele” trgove kojima inače prolazi povorka.

    – Želimo pokazati da postojimo i da smo dio ovog društva, da dijelimo njegove strahove i neizvjesnosti, kao i druge građanke i građani, da smo izborile pravo na javna okupljanja, na naše porodice, naša životna partnerstva, ali i za to da se danas nasilje u istospolnim zajednicama prepoznaje i kvalificira – kaže se u priopćenju.

    • Organizatori Povorke ponosa nisu htjeli pristati na ograničenja i zabrane zbog koronavirusa - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Organizatori Povorke ponosa nisu htjeli pristati na ograničenja i zabrane zbog koronavirusaFOTO: AGENCIJE

    Organizatori Povorke ponosa nisu htjeli pristati na ograničenja i zabrane koji bi bili nametnuti u uvjetima pandemije koronavirusa, pa su događaj odgodili za septembar kada će “po 19. put proslaviti svoju različitost i slobodu, autonomiju svojih tijela, identiteta i ljubavi”.

    – Zagreb Pride se od 2002. bori za temeljno ljudsko pravo LGBTIQ osoba na javno okupljanje bez ograničenja, za naše pravo da se u javnosti držimo za ruke s voljenom osobom, za naše pravo da se slobodno ljubimo i grlimo i za našu vidljivost bez iznimki – navodi s eu saopćenju.

  • Kako se stvarno odmoriti od posla i zašto je važno pomno planirati odmor?

     

    Da je sretan i zadovoljan radnik zaista dobar radnik nije samo isprazna fraza, a možemo samo dodati da je i odmoran radnik zaista produktivan radnik.

    Pravljenje redovnih pauza u poslu i uzimanje godišnjeg odmora je od presudnog značaja za fizičko i psihičko zdravlje zaposlenih, piše Harpers Bazaar.

    U današnjoj radoholičarskoj kulturi, pauziranje i korištenje godišnjeg odmora neki smatraju luksuzom, a nemali broj ljudi će s ponosom reći da svoj odmor ne koriste, tačnije, da ga provode za kancelarijskim stolom. No, ukoliko odlučite da preskočite odlazak na godišnji odmor, imajte na umu da pauza od obaveza i dnevne rutine smanjuje depresiju, pospješuje rad srca, a samim tim i koncentraciju. Smanjen stres utječe na povećanu sposobnost kreativnog rješavanja problema, a dugoročno na produžavanje životnog vijeka.

    Važno je shvatiti da je odmor sastavni dio projekta samoljublja. Ukoliko ste dobri sebi, bit ćete odlični drugima. Godišnji odmor je vaše zakonsko pravo, ali mnogo značajnija je potreba tijela i duha da se okrijepi i regeneriše.

    Britanske studije došle su do zaključka da loše mentalno zdravlje dugoročno ima ogromne troškove po poslodavca, koji na godišnjem nivou u Velikoj Britaniji iznose i do 42 milijarde funti. Richard Branson, britanski biznis magnat i milijarder, zagovornik je politike neograničenog odmora, odnosno njegovi zaposleni mogu u bilo kom trenutku da zatraže odmor.

    Za one koji nemaju priliku da rade u korporaciji Virgin gospodina Bransona topla preporuka je da ozbiljno shvate svoj odmor i njegovo planiranje. Budite spremni da ga isplanirate godinu dana unaprijed. Osmislite ga kao da ćete na put ići za nekoliko nedjelja i neka te dvije sedmice koje ćete provesti na odmoru budu u potpunosti organizovane po vašim zamislima.

    Jednom kada stignu na željenu destinaciju za odmor, većina sebi postavlja pitanje da li treba ugasiti poslovni broj telefona dok je na odmoru ili će, pak, biti prisutni putem e-maila. Pitanje vaše involviranosti u korporativnoj komunikaciji dok ste na odmoru apsolutno je na vama. Neki stručnjaci savjetuju, a to se pogotovo odnosi na menadžere, da prevelika prisutnost u poslovnoj komunikaciji dok je osoba na odmoru loše utječe na moral zaposlenih, jer se stvara osjećaj mikroupravljanja na daljinu i time podriva kompetentnost zaposlenih.

    Prije nego što odete na dugoočekivani odmor, porazgovarajte sa svojim timom i saopštite u kom periodu ćete provjeravati mejlove i biti dostupni za komunikaciju. Ne odbacujte ideju da bespotrebnu komunikaciju riješite jednim telefonskim pozivom. Od presudnog je značaja imati mjere. Ukoliko vi ne poštujete svoje slobodno vrijeme dok ste na odmoru, kako možete očekivati to isto od kolega ili saradnika? Ipak, mala je vjerovatnoća da će se desiti toliko urgentna situacija dok ste vi na moru, da ne može da sačeka vaš povratak.

  • Đorđe Balašević: Korona me podsjetila na 90-e kad sam morao u samoizolaciju zbog idiota

    Đorđe Balašević: Korona me podsjetila na 90-e kad sam morao u samoizolaciju zbog idiota

     

    – Osobno, baš i nemam neko mišljenje o tom virusu, po meni je to samo još jedna prosječna gripa s natprosječnim marketingom, ali što ja znam o tome? Ne bi valjda čitav planet u istom taktu zaplesao na tom balu pod maskama da to zaista nije nešto katastrofalno? Zato sam i sam savjesno poštovao sve propisane mjere koje je negdje preporučila Struka, a negdje naredila Nestruka, ovisno o tome u kojem dijelu regije te je zapalo da se rodiš.

    Da se razumijemo, uz dužno poštovanje prema svim mogućim paraiscjeliteljima, prema čudotvorcima koji liječe sinuse putem WiFi-ja, i babuskarama koje čupkanjem obrva otklanjaju hemoroide, ja i dalje poganski vjerujem u savremenu medicinu. Za mene je Struka oduvijek bila neprikosnovena, iz nekih osobnih razloga dobri duhovi koji su lebdjeli odjelom intenzivne njege u novosadskoj bolnici postali su moji heroji davno prije nego što ih je Nestruka silom prilika uopće i otkrila – prenio je “Večernji list” riječi velikog kantautora Đorđa Balaševića.

    • Balašević: Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popušta - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Balašević: Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popuštaFOTO: ARHIV

    On se na sebi svojstven način osvrnuo na pandemiju koronavirusa.

    – … Na spomenutom televizoru, u podgrupi „informativni“, program na koji sam se u vrijeme karantene navukao, emitira se u tri varijante, gdje se logo razlikuje samo neznatno, po inicijalima „SR“, „HR“ i „BiH“. Naizmjenično sam prebacivao kanale, ne iz jugonostalgičarskih razloga, nego naprosto u želji da nekako eskiviram reklame, i što je veoma zanimljivo, iako se na sva tri programa pričalo o skorim izborima, od slučaja do slučaja potpuno se mijenjao predznak s kojim pratiš ta zbivanja. Ako bih se zatekao na nekom od „druga dva“ kanala, onda bih sa smiješkom pomislio: „Bože, kakvi su ovo kreteni“, a ako bi se zatekao na „svom“, s očajem bih pomislio: „Bože, kakvi smo mi kreteni“. Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popušta, broj izliječenih je zanemariv, broj novooboljelih primjetan, virus vlasti ne bira puno koga će zaraziti. I u skupštinama i u Saboru već je bilo puno umjetnika, i s navodnicima i bez njih, bilo je tu i književnika i članova filharmonije, bilo je i karakternih glumaca i komičara, izrabljenih baletana i rashodovanih pjevača i kao da se godinama čekalo još samo na vrsnog imitatora. No ne bih dalje o tome, bojim se da počinjem zvučati kao pesimist, a u stvari sam sve veći i veći optimist kad je riječ o mojoj prognozi da će svijet uskoro propasti… No bolje da se vratim koroni, dok njoj ne padne na pamet da se vrati meni… – kazao je, između ostalog, Balašević.

  • Ubica iz dubine: 45 godina od premijere blockbustera “Ralje” Stevena Spielberga

    Ubica iz dubine: 45 godina od premijere blockbustera “Ralje” Stevena Spielberga

    Upravo je Spielberg učinio da ljeto postane idealan trenutak za lansiranje velikih kino hitova čija je tematika vezana za more, pa i nakon 45 godina bojažljivo gledamo u duboko plavetnilo.

    Steven Spielberg u pauzi snimanja film 1975. godineSteven Spielberg u pauzi snimanja film 1975. godine

    Broj ljudi koji ginu u saobraćajnim nesrećama neusporedivo je veći od broja onih koji završavaju u raljama morskih psina. Statistika je neumoljiva, ali sa sobom donosi jedan paradoks. Niko se, naime, ne libi ući u automobil, ali se svi boje jezive nepregledne pučine. Za par dana stiže ljeto, a s njim obično dolaze i nastojanja filmske industrije da se publika “upeca” temama vezanim za predatore koji vrebaju iz dubina.

    Iako je ljeto prije 45 godina u kino smislu bilo vrijeme kada su se lansirali produkcijski manje ambiciozni naslovi, od fenomena “Ralje” upravo su vreli dani postali najbolji period za premijere velikih kino hitova. Ne samo da uživamo u raskošnim plažama i spektakularnim akcionim prizorima nego se uz pomoć filmova uvijek nanovo prisjetimo zašto je mudro prvo pogledati u horizont, pa tek onda ući u more. Blockbuster “Ralje” 1975. godine je opustošio kina, ali i američke plaže.

    Ta-ram

    Uprkos brojnim problemima na setu i nedostatku resursa, Spielberg je uspio snimiti jedan od svojih najboljih filmova, koji nas od početka do kraja drži na rubu nervnog sloma. Tome je doprinijela i Oscarom nagrađena napeta muzika Johna Williamsa. Kultni film je snimljen prema bestseleru Petera Benchleyja, objavljenom 1974. godine, i u njemu su postavljena pravila koja će gotovo svi filmovi o čudovištima iz dubina slijediti decenijama.

    Benchley je inspiraciju za pisanje dobio sjedeći na obali i gledajući u pučinu, pitajući se šta bi se dogodilo da se na horizontu iznenada pojavi zloglasna zavijena peraja. Tako je došao na ideju o velikoj nemani koja vrši teror nad lokanim kupačima, a film je uglavnom slijedio postavke romana. Radnja filma se odvija u američkom gradiću na obali, koji se zove Amity i koji živi od svojih plaža za vrijeme ljetne sezone. Pojava i napadi morskog psa na ljude nisu najbolji poziv kupačima, pa novi šef policije Brody (Roy Schneider) i pored protivljenja stanovništva zatvara plaže, što ne sprječava veliku bijelu psinu u traženju novih žrtava. Zajedno sa iskusnim ribarom i moreplovcem (Robert Shaw) i istraživačem morskih pasa (Richard Dreyfuss), Brody ubrzo kreće u lov.

    Film započinje legendarnom scenom u u kojoj velika bijela psina napada i ubija djevojku, potičući ogromnu napetost u malog gradu, koji ovisi o prihodima od turizma. Kolosalni predator vrebao je neoprezne kupače, prije nego što ih je hvatao i odvlačio u dubinu. U dubokom okeanu ralje su trgale i gutale komade ljudskih tijela, uslijed čega bi se krvave mrlje širile po morskoj vodi.

    Osjećaj prisutnosti nevidljivog ubice koji vreba ispod površine, njegovo izranjanje iz dubine i hvatanje žrtve, neopreznu publiku bi dovodio u stanje strave i taj je osjećaj jedan od najintenzivnijih uzbuđenja koji si publika i dan-danas želi priuštiti. I kada se ide još dublje i kada postaje sve krvavije, gledatelj se želi ljuljuškati na moru, uprkos opasnosti da oboli od morske bolesti. „Ralje“ su Spielbergu osigurale status velikog redatelja, gospodara box officea, koji uživa i dan-danas, a podsjećanja radi, Spielberg je imao samo 27 godina kada je snimio ovaj film.

    Snimanje “Ralja” je bilo iscrpljujuće. Sa apetitom čudovišta iz dubine mogle su se usporediti samo megalomanske produkcijske potrebe, koje su budžet filma dogurale do četrnaest miliona dolara, od prvobitno planiranih četiri miliona. Morski pas dug petnaest metara, replika “Trebaće ti veći brod” i Spielberg koji je od tada vlasnik titule najvećeg živućeg reditelja, u američkom duhu su slijedili ideološke tragove zemlje iz koje dolaze. U Americi gdje sve naprosto mora biti ogromno, i morski pas je morao doplivati u XXXL veličini.

    Dijelovi filma su snimljeni s pravim morskim psima, koji su bili nešto manji, ali je dojam njihove veličine postignut na način na da je lutka manjih dimenzija u ronilačkom odijelu pozicionirana u istom kadru s morskim psom.

    “Ralje“ su imale još dva nastavka, čiji se ukupan profit nije približio ni polovini zarade prvog filma. O morskim psima koji ubijaju kupače i moreplovce snimljeno je nebrojeno mnogo filmova, ali se nijedan nije uspio približiti senzaciji koju su polučile „Ralje“. Dogodilo se nekoliko zanimljivih naslova, među kojima je bio i “Open Water“ (2013.), psihološki horor djelomično temeljen na istinitoj priči o stvarnom paru Tomu i Eileen Lonergan koji su se upustili u avanturu ronjenja 1988. godine u Koraljnom moru, kada ih je posada broda zaboravila i otplovila. Njih dvoje nikada nisu pronađeni, a film rekonstruiše ono što se po svoj prilici moglo dogoditi, a to je da je par završio u raljama velikih bijelih psina.

    „The Meg“ (2018.), „The Reef“ (2010.) „The Shallows“ (2016.) i ostali naslovi koji predstavljaju isti podžanr u kojem se krv miješa sa slanom vodom, nisu uspjeli svrgnuti Spielbergov hit s trona. Iako je Spielberg nanio nepopravljivu štetu imidžu morskih pasa, ima i nekih koji su pokazali i da ajkule imaju svoje slabosti. Animirani filmovi „Finding Nemo“ (2003) i „Shark’s Tale“ (2004.), djeci nisu tjerali strah u kosti, ali su im mijenjali percepciju obroka u vidu ribe servirane na tanjiru.

    Ako vam koronavirus još nije upropastio ovogodišnje ljetovanje, možda bi vam mogao biti zanimljiv podatak da su Jadranskom moru prema službenim podacima morski psi ubili jedanaest ljudi. Zabilježeni napadi su se dogodili u Istri, u Krčkom zaljevu, kod Hvara, u Budvi i u Kraljevici. Morski psi mogu osjetiti jednu kap krvi razrijeđenu u 100 litara vode i ponekad samo mala posjekotina u moru zna rezultirati scenom iz ljetnog blockbustera.

  • U Stjenovitim planinama pronađeno skriveno blago vrijedno više od milion dolara

     

    Škrinja sa blagom puna zlata, dragulja i drugih dragocjenosti u vrijednosti više od milion dolara pronađena je u Stjenovitim planinama na zapadu Sjeverne Amerike.

    Sakupljač antikviteta i osamdesetdevetogodišnji milioner iz Novog Meksika Forrest Fenn sakrio je bronzanu škrinju u divljini prije više od deset godina i proglasio početak javnog lova na blago.

    Stotine hiljada ljudi tražilo je blago, a mnogi su dali otkaz na poslu i iskoristili životnu ušteđevinu kako bi ga pronašli. Tokom potrage poginulo je najmanje četvoro ljudi, piše BBC.

    Fenn je izjavio da je škrinju pronašao muškarac iz istočnog dijela SAD.

    – Bila je pod vedrim nebom u području bujne šumske vegetacije Stjenovitih planina i nije pomjerena sa mjesta gdje je sakrivena prije više od deset godina – rekao je milioner.

    Dodao je da ne poznaje čovjeka koji je pronašao blago, ali da je njegova pjesma pod nazivom “Uzbuđenje potjere”, koju je objavio u autobiografiji 2010. godine, vodila pronalazača do tačnog mjesta gdje je sakrivena bronzana škrinja.

    Fenn je za jedan lokalni list izjavio da pronalazač nije želio da se objavi njegovo ime, ali da je potvrdio otkriće tako što je poslao fotografiju.

  • Bokvica je najbolji narodni lijek koji je svima dostupan

     

    Bokvica je jedna od najsvestranijih i najdostupnijih ljekovitih biljaka. Ženska bokvica (Plantago major) i muška bokvica (Plantago lanceolata) imaju gotovo isto ljekovito dejstvo koje je poznato već hiljadama godina.

    Koristili su ih drevni grčki i kineski doktori, a u srednjovjekovnim knjigama o ljekovitom bilju ta vrlo cijenjena biljka se preporučivala za čak 24 različite bolesti.

    Obje vrste bokvice koriste se u narodnoj medicini kao losioni i napici za rješavanje problema na koži, na primjer, svrbež i ispucala koža, posjekotina ili drugih površinskih povreda, ugriza insekata ili upale očiju. U unutarašnjoj upotrebi bokvica djeluje kao blago sredstvo za iskašljavanje, pa je izvanredan lijek protiv kašlja i bronhitisa.

    Također, može da olakša stanje kod astme, upale sluzokože disajnih puteva, laringitisa, faringitisa i različitih alergijskih reakcija koje izazivaju probleme sa disanjem.

    Čini se da bokvica ima i antibakterijska svojstva jer novija istraživanja pokazuju da ekstrakt bokvice uspješno deluje kod plućnih infekcija. Zbog tanina deluje kao adstringens, a zbog sluzi ublažava upale. Upotrebljava se kod katara gornjih disajnih puteva, kod upale sluznice usne duplje i ždrijela i kod sindroma nervoznih crijeva. U narodnoj medicini koristi se za liječenje rana, često u mješavini s kamilicom, za ispiranje ili obloga.

    Čaj od bokvice

    Narezane ili razmrvljene listove bokvice (dvije kašičice) prelijte šoljicom vruće vode i ostavite da odstoji deset minuta. Procijedite i zasladite medom. Čaj ima prijatan miris i ukus, pa je pogodan i za djecu. Popijte dvije, tri šoljice na dan.

  • Znate li u koje doba dana se bebe najčešće rađaju?

     

    Osim tačnog datuma mnoge trudnice razmišljaju u koje doba dana će donijeti na svijet svoje čedo. Iako se čini kako je to nemoguće pogoditi, čini se da ipak postoji doba dana kada žene najviše rađaju.

    Naučnici sa univerziteta College London su napravili istraživanje kojim su obuhvatili pet miliona porođaja između 2005. i 2014. godine. Prema njihovim rezultatima, čini se da se samo 28 posto porođaja završava između devet i 17 sati tokom radne sedmice.

    Prema podacima koji su prikupljeni u istraživanju, mame u Engleskoj najčešće rađaju u četiri sata ujutro. Tačnije, nevjerojatnih 71,5 posto porođaja se dogodi izvan službenog radnog vremena, što će reći da tada rodi otprilike sedam od deset novopečenih mama. Više od 50 posto prirodnih porođaja dogodi se između jedan i sedam sati ujutro, a najčešće oko četiri sata ujutro, prenosi Nursing Times.

    – Dugogodišnje iskustvo i istraživanja iz drugih područja pokazuju da se prirodni porođaji najčešće događaju noću ili u ranim jutarnjim satima – rekao je dr. Peter Martin, koje je vodio ovo istraživanje.

  • VIDEO / Autootpad snova: Pogledajte kakvi bolidi u Dubaiju završe na smeću

    Dubai ima najveće odlagalište napuštenih i polovnih luksuznih automobila na svijetu.

    Dubai je poznat po svojoj arhitekturi, a posljednjih godina često se govori i o tamošnjim policijskim snagama u čijoj ergeli su najskuplji i najbrži automobili svijeta. Sada imaju još jednu atrakciju za ljubitelje automobila

    S ovom atrakcijom upoznaje nas poznata vlogerica Supercar Blondie, a radi se o odlagalištu otpada. I dok na našim ne možete naći ni olupine, u Dubaiju se na otpadu mogu naći vrhunski primjerci autoindustrije. Radi se u automobilima koji su zaplijenjeni, korišteni ili jednostavno napušteni.

    Ovo je jedno od rijetkih mjesta gdje na okupu možete vidjeti skupocjene supersportske automobile, kao i one najluksuznije. Rolls-Royce Wraith, Lamborghini Gallardo, Mercedes-AMG GT S, Ferrari California T, Bentley Bentayga, Mercedes-AMG G63 stoje zaboravljeni, a potom povremeno budu ponuđeni na aukcijama.

    Izvor: Index

  • Višnje su odlične za srce, a mogu zamijeniti aspirin

    Ovo je doba godine kada pored trešanja sazrijevaju i višnje koje su toliko zdravo voće da nisu zanimljive samo sa gurmanskog stajališta, nego su i predmet brojnih naučnih istraživanja.

    Američko društvo hemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

    Višnje posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno utječe na zdravlje našeg organizma, a sadržaj im je veći nego u primjerice brusnicama i jagodama. Antioksidativni učinak jači je nego u tamnoj čokoladi ili 100 postotnom soku od naranče.

    Najjači učinak pokazuje koncentrat soka od višanja, zatim sušene višnje, zamrznute.

    Od polovine prošlog vijeka prikupljaju se naučni dokazi o utjecaju ljekovitih sastojaka iz višanja na upalna stanja kao što je giht i artritis. Posljednja ispitivanja pokazuju da oko 300 g svježih višanja ili 250 ml soka doprinosi ublažavanju simptoma gihta.

    Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju nivo kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.

    Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

    Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S dvije čaše soka od višanja sedmično pomažemo regulaciji ritma srca što pomaže zdravijem snu.