Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Modni dodaci s motivima Mersada Berbera veoma popularni u Zagrebu

    Modni dodaci s motivima Mersada Berbera veoma popularni u Zagrebu

    Modni detalji i asesoari s motivima Mersada Berbera ideja su iza koje stoji Fondacija “Mersad Berber” prisutni su međunarodno, a odnedavno su dostupni i u Zagrebu

    Kišobrani, svilene marame, majice torbe, šalice, dekor jastuci i drugi modni detalji s autentičnim motivima slikara Mersada Berbera iza kojih idejno stoji Fondacija Mersad Berber postale su dostupne ljubiteljima Berberova slikarstva i motiva i u centru Zagreba.

    Generalni koncept Muzejske kolekcije Mersada Berbera stvorena je nakon poziva iz Općine Stari Grad da se osnuje prvi pravi muzej Mersada Berbera u središtu Sarajeva, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ira Berber, članica Uprave Fondacije “Mersad Berber”.

    Ova fondacija sudjeluje u brojnim aktivnostima, kao pokrovitelj i organizator, a nedavno je bila i sudionik te organizator radionice “Artionica Mersad Berber“ na 60. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku.

    “Htjeli smo napraviti koncept koji je na internacionalnom nivou, kojeg možete usporediti sa svim muzejima u svijetu, gdje u sklopu muzeja imate jedan jako atraktivan ‘gift shop’. Zbog tog razloga smo krenuli s idejama koje su se puno ranije razvijale kod nas u svakodnevici, kako bi mogli napraviti kolekciju koja će obuhvatiti majice s prekrasnim printovima Mersada Berbera koji su zaista autentični i jako prepoznatljivi. Isto tako, imamo i svileno satenske marame, napravili smo koncept kišobrana, a slijedi linija porculanskih šalica koje kreću od jeseni“, najavila je Ira Berber.

    Naglasila je da imaju dosta artikala na kojima rade, a iza kojih stoji Fondacija Mersad Berber.

    “Riječ je o apsolutno našem brendu i pravimo koncept onako kako nam se dopada, s motivima Mersada Berbera, s dobrim dizajnom. Stojimo iza toga što će ljudi prepoznati i što će im se dopasti za ‘street style’, što će im se dopasti za svakodnevicu, a isto tako za more. Imamo sada i tunike, svilenkaste kaftane koje će naše dame iz Zagreba i internacionalno vrlo rado nositi i prepoznati“, dodala je Ira.

    Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti i kustos kaže kako je Mersad Berber umjetnik koji je u svom slikarstvu spojio istočnjačku tradiciju i svoju fascinaciju zapadnjačkom umjetnošću.

    “I to je napravio na jedan vrlo zanimljiv način, zbog čega ga Edward Lucie-Smith, zbog tog bogatog simbolizma i bogate materije koju je upotrebljavao u svojim slikama, prozvao našim pandanom Anselma Kiefera, čuvenog njemačkog slikara koji se također bavi tradicijom i materijom. Mislim da je staviti to na modne detalje i asesoare vrlo dobra i vrlo poželjna ideja“, poručuje Gavrilović.

    Berberova fondacija distribuira svoje artikle u suradnji s tvrtkom Naftalina u čijim se buticima mogu naći i drugi ekskluzivni svjetski brendovi. Mersad Berber Museum Collection proizvode je moguće pronaći i u inozemstvu, u Italiji, Americi, Qataru, zatim u Hrvatskoj u Rovinju, Šibeniku, Zagrebu te u Galeriji Mersad Berber u Sarajevu.

    Prepoznatljivi motivi Mersada Berbera, jednog od najpopularnijih slikara čije su grafike i ulja česti ne samo u zagrebačkim domovima nego i diljem svijeta, odsada će biti prisutni i u uličnoj modi te i na raznoraznim dekorativnim predmetima a otvaranje Muzeja Mersada Berbera u Sarajevu projekt je na kojem Fondacija intenzivno radi kako bi se na jednom mjestu okupila ključna djela ovog utjecajnog bosanskohercegovačkog i hrvatskog slikara.

    izvor: fokus.ba / AA

  • “Zavirite” u novu kolekciju Victorije Beckham: Povratak u sedamdesete

    Teksas hlače koje je dizajnirala Beckham inspirisane su hipi curama. Uz bluze zatvorenog tipa, s ruskom kragnom, dizajnerica predlaže još jedan retro detalj, a to je ovratnik u špic koji krasi košulje i kožnjake.
    Snažan retro pečat sedamdesetih novoj resort kolekciji daju i disko teksture na košuljama s velikim mašnama. Crvene štikle također su detalj po kojem je Beckham prepoznatljiva. Dizajnerica, koja je i sama velika obožavateljica štikli, predlaže da ih nosite uz bijele hlače od umjetne kože i sako.

    U njenim radovima sakoi i jakne su “statement” komadi koje nudi zaposlenim ženama, jer takve forme silueti daju dojam moći.

  • Recept za fine pohovane tikvice koje bismo jeli cijelo ljeto

    Tikvice su u sezoni! Pravi je trenutak za upotrebu ove ukusne i niskokalorične namirnice koju možete pirjati, peći, ali i pohati.

    Donosimo vam najjednostavniji recept za fine i hrskave pohane tikvice uz koji vam je dovoljan tek nešto slasnog umaka na bazi vrhnja te salata.

    Sastojci:

    2 srednje velike tikvice
    3 jaja
    75 grama brašna
    200 grama krušnih mrvica
    sol
    biljno ulje za prženje

    Priprema:

    1. Dobro operite tikvice s korom, osušite i narežite na kolutiće. Što su kolutići tanji, to ćete ih trebati kraće peći te će u konačnici biti hrskaviji, prenosi Zadovoljna.hr.

    2. U tri različite zdjele rasporedite jaja koja ste dobro izmutili, brašno kojem ste dodali nešto soli i krušne mrvice.

    3. Kolutić tikvice umočite u brašno, jaje pa krušne mrvice. Ponavljajte isti postupak dok ne potrošite sve sastojke.

    4. Ako želite ekstrahrskav kolutić tikvica možete dvaput umočiti povrće u jaja i krušne mrvice. Znači, umočite ga u brašno, jaja, krušne mrvice, opet jaja te krušne mrvice.

    5. Pecite u vrućem ulju nekoliko minuta, odnosno dok tikvica ne dobije zlatnosmeđu boju s obje strane. Važno je da ulje dobro prekriva panirani komadić tikvica.

    6. Ispečene tikvice stavite na papir za upijanje masnoće.

    7. Ovako panirane tikvice možete ispeći i u fritezi na vrući zrak te bez imalo masnoće.

    8. Pohane tikvice poslužite uz umak po želji i sa salatom. Dobar tek!

    Izvor: Pogled.ba

  • Spasite se bolnih ugriza komaraca

    Spasite se bolnih ugriza komaraca

    Sredstva koja će njihove ugrize učiniti manje iritantnim imate i u svojoj kuhinji

    Ujedi od komaraca nisu ni malo prijatna stvar i slobodno možemo reći da nam poprilično kvare užitak ljetnih večeri.

    Prirodni načini

    Prvo neprijatno zujanje, a onda i bolni ugriz, svrab, crvenilo, nadutost ujedenog mjesta – sve u svemu neželjena tačkasta dekoracija na našoj koži.

    Naravno, dovijamo se na razne načine da ih otjeramo iz našeg okruženja, i koristimo sredstva koja će njihove ugrize učiniti manje iritantnim, a ako do sada niste znali, osim što ih možete potražiti u apoteci, možda ih već imate i u svojoj kuhinji. Ovo su prirodni načini koji vam mogu pomoći da odmah odreagirate nakon ujeda komarca.

    Kocke leda – Da bi se smanjio nepodnošljivi svrab, predlažu se i kocke od leda, a objašnjenje je sljedeće. S obzirom na to da naš mozak u određenom momentu može procesuirati samo jednu senzaciju, intenzivan osjećaj hladnoće prevlada u odnosu na osjećaj svraba.

    Jogurt – kao odličan izvor proteina, osim što je idealna kremasta užina, također, može i znatno ublažiti inflamatorni proces od ujeda komarca, a probiotici koji su prirodno sadržani u jogurtu dodatno doprinose oporavku oštećene kože uslijed jače iritacije i češanja.

    Upalni proces

    Aloe vera – Ova biljka je nezaobilazna sa svojim ljekovitim svojstvima u mnogim slučajevima pa tako i kada govorimo o njezi kože koja pomaže prilikom ugriza od komaraca. Samo treba da istisnete gel direktno iz aloe vere na problematično mjesto da bi odmah djelovao na upalni proces.

    Med i aspirin

    • Visoko alkalna namirnica ima izražena antiupalna i antimikrobička svojstva - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba
      Visoko alkalna namirnica ima izražena antiupalna i antimikrobička svojstva FOTO: ILUSTRACIJA

    Kašikom nanesite med na ujed od komarca i riješit ćete problem, Naime, ova visoko alkalna namirnica ima izražena antiupalna i antimikrobička svojstva.

    Aspirin je lijek koji gotovo svi imaju u svojoj kućnoj apoteci, a umjesto da ga konzumirate na standardan način, možete ga rastopiti u vrlo malo vode da bi se dobila kremasta masa, koju potom treba nanijeti na problematično mjesto.

    Pasta za zube i banana

    • U kori banane nalaze se prirodna ulja koja su odlično sredstvo u eliminaciji svrbeža - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      U kori banane nalaze se prirodna ulja koja su odlično sredstvo u eliminaciji svrbeža FOTO: ILUSTRACIJA

    Pasta za zube stišće kožu na mjestu gdje je namazana i tako potpomaže izvlačenje otrova iz rane dok se suši, a mentol daje ugodan osjećaj hladnoće koji ublažava osjećaj svrbeža.

    Također, u kori banane nalaze se prirodna ulja koja su odlično sredstvo u eliminaciji svrbeža. Jednostavno utrljajte koru od banane na ubod i opustite se dok svrbež u potpunosti ne iščezne. Osim navedenih možete koristiti i ocat. Kiselina u octu zaustavit će svrab. Jednostavno stavite malo octa na vatu i natapkajte ga na ubod.

    izvor: avaz.ba

  • VIDEO/Rijad Rahamanović obradio Hakalinu pjesmu “Imao pa nemao”

    Donjovakufljanin Rijad Rahmanović večeras je na svom You tube kanalu premijerno predstavio obradu pjesme “Imao pa nemao” od Nihada Fetića Hakale.

    “Volim ovu pjesmu i imao sam želju da je obradim. Prvobitna ideja je bila da spot za pjesmu snimimo u studiju, međutim, shvatili smo da ovakva pjesma i emocija koju ona nosi, ipak zaslužuje i emotivan spot”, kazao nam je mladi i talentovani Rijad Rahmanović kojeg publika pamti iz regionalno poznatog muzičkog takmičenja “Zvezde granda”

    Aranžman za pjesmu je uradio Mirza Hadžiahmetović, a snimljena je u studiju HAZARD Bugojno.

    “Posebno me raduje što se Hakali svidjela obrada ove pjesme. Poželio mi je uspjeh u budućnosti i da mi ova pjesma donese sreću. Vjerujem u ovu pjesmu i nadam se da će se svidjeti i mojoj publici”, dodaje Rijad.

    Video za spot radio je Donjovakufljanin Nezir Rujanac Keza, a glumica je Amina Trako.

     

    Redakcija portala i Radija Donji Vakuf dragom Rijadu upućuje iskrene čestitke!

     

     

  • Na današnji dan: Umro graditelj mosta Mehmed-paše Sokolovića

    Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. april 1489. – Konstantinopol, današnji Istanbul, 17. juli 1588. ) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Selima II., i Murata III.. Njegov najznačajniji rad je svakako Sulejmanova džamija u Carigradu.

    Sin klesara, u mladosti se obrazovao da bi postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi postao prvo oficir a poslije i komadir janjičara sa počasnom titulom age. Proširio je svoje inžinjerske i arhitektonske vještine na kampanjama sa janjičarima i postao ekspert u gradnji svakojakih utvrda kao i građevinskih objekata kao npr. puteva, mostova i akvadukata. Oko pedesete godine života postavljen je za glavnog arhitektu Osmanskog carstva.Upotrebljavajući vještine stečene u vojsci konstruisao je razna civilna i vjerska arhitektonska djela.Na tom položaju ostao je skoro pedeset godina.

    Mimar Sinan je projektovao jednu od najznačajnijih građevina Bosne i Hercegovine koja je na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika; most Mehmed pase-Sokolovića. Njegov učenik, Mimar Hajrudin Aga je sagradio Stari most u Mostaru,i time položio prijemni ispit za Sinanov mentorat. Stari most je također na zaštićenoj UNESCO-voj listi.

    Sinan je na različitim mjestima u Osmanskom carstvu sagradio 84 velike džamije, 52 male džamije, 57 škola Kurana (medresa), 7 čitaona, 18 karavan saraja, 22 mauzoleja, 46 kupaona (hamama), 35 odmorišta (saray), 3 bolnice, 5 akvadukta, 8 mostova i 8 skladišta. Umro je 1588. i sahranjen je neposredno izvan sjevernog zida uz Sulejmanovu džamiju u Carigradu.

    izvor: historija.ba

  • Odmori u BiH

    Možda naša zemlja nije ”zemlja hiljadu jezera” kao što je to Finska, ali ona koja imamo zaista su prelijepa. Za sve one željne bijega od buke, svakodnevne gužve i stresa, Prokoško jezero je pravi izbor.
    Smješteno na oko 22 km udaljenosti od centra Fojnice, na planini Vranici, na blizu 1.650 metara nadmorske visine, ovo prirodno, ledenjačko jezero izrasta u sve veću turističku atrakciju. Da biste došli do ovog prirodnog dragulja morate preći oko 15-ak kilometara makadamskog puta zbog čega nerijetki odustanu, ali oni uporni dolaskom do jezera shvate da je itekako vrijedilo.
    Ukoliko ste ljubitelji avanture, biciklom ili ATV vozilom do Prokoškog jezera možete doći i putevima od Gornjeg Vakufa-Uskoplja preko Zec planine, te od Novog Travnika preko Rostova.
    Jezero je posebno i po tome što u njemu živi, uz brojne druge biljne i životinjske vrste, endemska vrsta vodozemca – Rajzerov triton (Triturus alpestris reiseri). Prokoško jezero i okolica zaštićeni su 1982. godine kada su proglašeni regionalnim parkom prirode i zonom stroge zaštite, a 2005. godine područje je proglašeno i spomenikom prirode.
    U ovaj jedinstveni zeleni pejzaž utkani su i katuni – drvene kućice sa strmim krovovima zbog čega područje ovog jezera postaje sve popularnije odredište ljubitelja prirode i turista iz različitih dijelova svijeta.
    Doživljaj Prokoškog jezera sigurno ne bi bio potpun ukoliko ne biste probali neki od lokalnih kulinarskih specijaliteta koje nude brojni mještani.
    izvor: fb / SrednjaBosna.ba
  • Halid Bešlić: Nema više zabava, i ona jedna mi je prisjela

    Halid Bešlić: Nema više zabava, i ona jedna mi je prisjela

    Ponašam se primjereno, čuvam i sebe i druge, kaže Halid

    Desetak dana unazad nisam poznavao nikoga ko boluje od korone, sad znam nekoliko njih, priča  legendarni pjevač Halid Bešlić (66) za 24sata.hr, koga su povratak i jačanje korona virusa “potjerali” u izolaciju.

    Svi njegovi izlasci svode se na odlazak iz kuće u njegov motel i natrag. I s maskom u prodavnicu da kupi sve što unuci požele. Sa suprugom Sejdom prošeta prirodom i pazi da ni s kim ne dođe u kontakt. Korona partyji su, kaže, iza njega.

    – Ponašam se primjereno, čuvam i sebe i druge, nema više zabava. I ta je bila jedna jedina. Prisjela mi je, izlazi mi i na oči i na uši – iskreno će nam Halid.

    Podsjetimo, Bešlić je početkom maja, dok su stroge epidemiološke mjere bile na snazi, “uhvaćen” kako se s društvom zabavlja na “korona partyju”. Pjevalo se, pilo, slavilo…

    Ali pjevač kaže da je naučio lekciju i takve stvari više neće ponavljati. Sad dane provodi u igri s unucima koji su prije desetak dana došli iz Njemačke.

    izvor: fokus.ba / 24sata.hr

  • Travnik – grad nobelovca i vezira s hiljadu vrela

    Postoji mnogo legendi po kojima je grad Travnik dobio ime, ali najzanimljivija je ona koja kaže da je još u predosmanskom vremenu u tvrđavi stolovao činovnik koji je ubirao travarinu

    Travnik turiste privlači kao slikovito malo mjesto sa slojevitom graditeljskom baštinom koja svjedoči o njegovoj znamenitosti i burnoj prošlosti. Poznat je kao vezirski grad i ta činjenica da je skoro 150 godina bio sjedište vezira i prijestonica Bosanskog ejaleta ostavila je vidljiv trag u njegovoj urbanoj fizionomiji. Ali i „Travnička hronika“ nobelovca Ive Andrića mnogo je doprinijela promoviranju Travnika u svijetu.

    Turisti imaju mnogo toga da vide i obiđu, počevši od srednjovjekovne tvrđave, velikog broja objekata iz osmanskog perioda: džamije, medresa, sahat-kule, turbeta, mostovi, česme i dr.

    Vrijedan spomenik tehničke baštine s početka prošlog stoljeća je parni voz „ćiro“ s raritetnom lokomotivom, koji je kao muzejski eksponat postavljen u dvorištu Muzeja.

    Dvije sahat-kule

    Travnik je smješten u srcu Bosne i Hercegovine. Prvi put se spominje 1463. godine u izvještaju trogirskog kneza koji se danas čuva u Arhivu grada Zadra. Čuveni putopisac Evlija Čelebija u 18. stoljeću ga opisuje kao „grad s hiljadu vrela“. U periodu od 1699. do 1851. godine bio je glavni grad Bosanskog pašaluka, iz kojeg je stolovalo 77 vezira. Specifičan je i po tome što je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima dvije sahat-kule. Također, to je i grad s najviše turbeta u Bosni i Hercegovini. Veliki broj turista dolazi iz raznih krajeva svijeta.

    Srednjovjekovna tvrđava Stari grad nalazi se u kulturno-historijskoj zoni Travnika. Prije nego što je 1999. godine započeta njena restauracija, niko nije dolazio na Stari grad jer je bio u ruševnom stanju. Obnovljena je Šarena džamija, kao posebna turistička atrakcija, ali i druge džamije u najstarijem dijelu grada. Mirno naselje, gdje su se nekada rijetko susretali prolaznici, sada vrvi od turista, posebno u ljetnom periodu.

    Plava voda

    Veoma je posjećena Rodna kuća Ive Andrića, u koju ciljano dolaze turisti iz svih krajeva svijeta, ali obilaze i izložbene postavke u Zavičajnom muzeju Travnik i na Starom gradu, u kuli i baruthani. Dio turističke ponude je i tura Travnička hronika. U Travniku se priča da je to neka naša verzija filmovanog Da Vinčijevog koda.

    Na prostoru travničke općine nalaze se mnoga kulturna dobra, među njima i brojne nekropole sa stećcima. Jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Travnika svakako je Plava voda. Nalazi se u naselju Šumeće, u kojem izvire Plava voda, koja se uz potok Hendek ulijeva u rijeku Lašvu. U ljetnim mjesecima ovdje na kratki predah i uživanje u bistroj vodi, velikim ribnjacima, pratećem zelenilu, ili odmor uz piće i kafu ili nadaleko poznate ćevape navrate mnogi putnici. Stanovnicima vezirskog grada svakako je to jedno od omiljenih mjesta.

    Postoji mnogo legendi prema kojima je grad Travnik dobio ime, ali najzanimljivija je ona koja kaže da je još u predosmanskom vremenu u tvrđavi stolovao činovnik koji je ubirao travarinu.

    Rodna kuća Ive Andrića

    Rodna kuća Ive Andrića nalazi se u Travniku, tačnije u mahali Zenjak na broju 9. Tokom više od jednog stoljeća stara kuća tipične bosanske arhitekture promijenila je nekoliko vlasnika. Sam Andrić nije bio baš oduševljen idejom o otvaranju spomen-muzeja jer, poznat kao iznimno skromna osoba, mislio je da nije uredu da se njemu još za života podiže neka vrsta mauzoleja. Jednom prilikom je rekao: “Vjerujte, uvijek sam se pitao šta će im ta moja rodna kuća u Travniku? Nije to ni Šatobrijanov zamak u Bretanji, ni velika kuća Viktora Igoa u Parizu, ni Tolstojeva Jasna Poljana…”

    Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.

  • Naučnici pogriješili: Tek sada otkrili koliko je uistinu Mjesec star

    Astronomi tvrde da je Mjesec 85 miliona godina mlađi nego što se ranije mislilo, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Agencija Space.com navodi da su podaci o radu naučnika koji rade u njemačkom svemirskom centru objavljeni u časopisu “Science Advances”.

    Koristeći matematičke modele za računanje starosti Mjeseca, tim je otkrio da je Zemljin satelit nastao prije 4,425 milijardi godina i da je 85 miliona godina mlađi nego što se ranije mislilo.

    Naučnici su pretpostavili da je Mjesec nastao prije 4,510 milijardi godina od kosmičkih krhotina koje je uzrokovao frontalni planet veličine Marsa koji je pogodio Zemlju.