Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Prenosi li se korona u moru i je li sigurno kupati se

    Istraživanja su pokazala kako i drugi sojevi koronavirusa, poput SARS-a mogu preživjeti 12 dana u vodi sobne temperature. S ljetom i toplim vremenom koronavirus u nije nestao kako su se mnogi nadali.

    Kako je počela sezona upanja prije koji mjesec, mnogi su se zapitali je li to sigurno i možemo li se zaraziti i kupajući se u moru? U svijetu su već provedena razna istraživanja u vezi s tim, a odgovor je za RTL dala i splitska epidemiologinja dr. Diana Nonković. Istraživanja su pokazala kako i drugi sojevi koronavirusa, poput SARS-a mogu preživjeti 12 dana u vodi sobne temperature te mnogo duže u hladnijim temperaturama, objavio je prije nekog vremena dr. Ian Pepper iz Centra za vodnu i energetsku održivu tehnologiju Sveučilišta u Arizoni.

    Istraživali su kako koronavirus opstaje u vodama promatrajući kanalizaciju. Iako zarazne kapljice mogu kontaminirati vodu te je virus otkriven i u otpadnim vodama, stručnjaci su se složili kako će kad padne u veće vode poput rijeka, jezera i oceana, njegova koncentracija biti toliko razrijeđena da je vrlo malo vjerojatno da bi se ljudi mogli zaraziti. Prema Centru za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) ne postoji dokaz da bi se ljudi mogli zaraziti rekreativnim plivanjem, a “rizik od prijenosa koronavirusa kroz vodu očekuje se da bi trebao biti nizak.”

    Prema CDC-u i Agenciji za zaštitu okoliša, dokazano je i kako bazeni ne predstavljaju nikakvu brigu jer klor u vodi uništava virus. Iako je dokazano da se ne možemo zaraziti rekreativnim plivanjem, stručnjaci su zabrinuti zbog fizičke distance. Brinu se i zbog dijeljenja pića s drugom osobom jer se virus i dalje prenosi s čovjeka na čovjeka, piše ABC News. Stručnjaci preporučuju i nošenje maske izvan vode. Također, ako se sumnja na koronu uopće ne bismo trebali ići na plažu. Sa sobom bismo trebali ponijeti dezinfekcijsko sredstvo, dezinfekcijske maramice, obične maramice i papirnate ručnike. Trebao bi se izbjegavati kontakt s drugim osobama te bi se redovno trebale prati ruke, poručuje CDC.

    www.vecernji.ba

  • Priča koja je oduševila korisnike Facebooka, pročitajte je i vi

    Često se na društvenim mrežama mogu naći priče koje oduševe korisnike i masovno se dijele. Tako je posljednjih dana Facebook preplavila jedna priča koja obrađuje komičnu životnu situaciju, a “prevedena” je na bosanski, srpski i hrvatski u ovisnosti u kojoj od država regije se čita i dijeli.  

    Prenosimo vam u cjelosti priču koja je bosanska verzija, a mjesto događanja je negdje u nekom Bingu.

    – Bila sam u Bingu u brzinskom shoppingu, naravno poštujući sve odredbe (maska, rukavice, dezinfekcija ruku…). Uzela sam dva mlijeka i wc papir i dok sam čekala u redu na blagajni, stavljala stvari na traku i tipkala po mobitelu, ispalo mi je 10 KM. Tip ispred mene (malo stariji gospodin) završio je plaćanje i pakiranje svojih stvari u vrećice i sagnuo se po moju novčanicu. Rekla sam mu hvala i ispružila ruku da mi je doda, poštujući 1.5 m fizičke distance koliko mogu, ali sam čula odgovor: “Ono što je na podu, pripada onome ko to pronađe!”

    Zatim se okrenuo, uzeo svoje stvari i izašao van.

    Šokirana i bez riječi zbunjena sam gledala blagajnicu i ostale ljude koji su mi uzvratili istim zbunjujućim pogledima. Poludjela sam! Ne zbog tih 10 KM; da mi je rekao da mu treba, dala bih mu (neću propasti radi toga). Ali da ovako radi budalu od mene?!

    Plus, novčanik i kartice sam ostavila u autu i ionako nisam imala čime platiti račun, pa sam ostavila stvari i potrčala za njim na parking u ludoj nadi da ću možda nekako vratiti lovu. Sunce me peklo za vrat a znoj se već cijedio oko nosa pa sam brzim pokretom ruke skinula masku s lica. Čula sam komentare iza sebe i odmah sam znala kako su neki ljudi izašli za mnom jer ih je očito zanimalo što će se dogoditi. Već sam se vidjela kao zvijezda nekog filmića koji se vrti na tiktoku, fejsu ili se dijeli putem poruka na mobitelu. “Što mi je to trebalo?!” prošlo mi je kroz glavu, al nije više bilo povratka ili odustajanja…

    Tip se okrenuo, skužio me ali je samo prezirno gledao kroz mene kao da me nema. Došao je do auta, ostavio svoje dvije vrećice na asfalt da izvadi ključ i otvori prtljažnik, a ja sam za to vrijeme nonšašalatno došla do njega, uzela njegove vrećice i rekla mu: “ono što je na podu, pripada onome ko to pronađe!”. Ponosno sam se okrenula i ubrzanim korakom krenula prema svom autu dok su ostali ljudi pljeskali.

    Dok sam utovarivala stvari u autu, vidjela sam da tip svoj bijes iskaljuje udaranjem kante za smeće. Ko mu je kriv… Kada su prošli naleti adrenalina, straha i nervoze, upalila sam auto i otišla.

    Kući sam raspakovala vrećice i izvadila na stol: 1 mlijeko, zelene masline, 2 poli salame, posni sir i tri jogurta, 4 kajzerice, tjesteninu, paštetu, maslinovo ulje, nutellu, čips, majonezu, banane, paket kobasica, vegetu, konzervu tune sa suncokretovim uljem, bokserice, maslac, 2 šećera i 4 piva!

    Nikad u historiji mojih posjeta dućanima nisam dobila toliko puno za toliko malo. Na kraju mi je bilo drago zbog tih ukradenih 10 KM. I sad sjedim, tipkam na mobitelu, pijem pivo i mislim u sebi: jesam li pravedna ili jednostavno zlobna?

    Uglavnom, drago mi je da si ovo pročitao/la ovo do kraja. Naravno da to nije istina, ovo je samo dio inicijative “kako potaknuti ljude da više čitaju”. Čitanje budi maštu, širi horizonte, omogućava da putujemo na druga mjesta sudjelujući u raznim pustolovinama dok sjedimo u svojoj fotelji i naravno, proširujemo vokabular čime direktno na višu razinu dižemo mogućnost komunikacije s drugima. Ukratko, postajemo elokventniji

    I zato: kopiraj, zalijepi, izmami osmijeh od drugih i proširi dalje! Ili, pročitaj još barem nešto.

    Izvor: Faktor

  • Simptom koji može ostati nedjeljama nakon što su ljudi negativni na testu

    Simptom koji može ostati nedjeljama nakon što su ljudi negativni na testu

    Dok se svijet bori s koronavirusom, svakodnevno skoro pojavljuju se nove informacije za ovaj donedavno potpunosti nepoznati virus. Simptomi koronavirusa mogu ostati dugo nakon što se virus prvi put pojavio u sistemu. Jedan od znakova koji se može zadržati je definitivno povezan sa disanjem.

    Naime, COVID-19 prolazi kroz disajne puteve u pluća, stvarajući niz respiratornih simptoma.

    Međutim, istraživanja pokazuju da neki simptomi mogu trajati nedjeljama nakon što su se prvi put pojavili.

    Američki istražitelji su između aprila i juna 2020. godine obavljali telefonske razgovore sa ljudima u 13 država koji su bili pozitivni na koronavirus i ispitivali ih koje su simptome iskusili.

    Uglavnom su svi govorili da su u pitanju bili umor, kašalj, glavobolja, bol u tijelu, groznica, gubitak mirisa i ukusa, proliv, dispneja, mučnina, grlobolja, bol u grudima, zbunjenost i povraćanje.

    • >Istraživanje pokazalo da je kratkoća daha bila jedan od simptoma - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Istraživanje pokazalo da je kratkoća daha bila jedan od simptomaFOTO: ILUSTRACIJA

    Od svih simptoma najčešći su bili umor, 71 posto, kašalj 61 posto i glavobolja 61 posto.

    Međutim, čak 35 posto ispitanika reklo je da ima zaostale simptome dok je 65 posto reklo da su se u potpunosti vratili u formu.

    Kratkoća daha bila je jedan od simptoma koji je znao da se zadrži i nedjeljama nakon što su ispitanici bili negativni. 

    Utvrđeno je da je simptom bio pristuan kod 30 posto učesnika u istraživanju.

    Simptom ima tendenciju da bude jači kod starijih ljudi, a to potvrđuje i Britanska fondacija za pluća (BLF).

    Dnevni avaz

  • Kako čistite gljive: Nemojte ih prati

    U pripremi jela koristite gljive, ali kada ih kupite na tržnici ili u trgovini rijetko da vam dođu čiste i spremne za upotrebu. Kako ih čistite?

    Iako je na prvi pogled najlakše potopiti ih u vodi ili oprati, to može dovesti do toga da počne tamniti prije nego ih skuhate.

    Gljive su pune vode i dodatno pranje ih može učiniti gumenastim ili ih skašiti, pa prilikom prpreme neće dobiti hrskavu teksturu.

    Pranjem se povećava mogućnost da se u jelu “probude” bakterije.

    Da bi gljive za pripremu jela ostale zdrave, sigurne i hranjive najbolje je da ih očistite vlažnom papirnom maramicom, nego da ih perete vodom.

    Pregledajte ima li buđi na gljivama ili prljavštine. Vlažnim papirnim maramicama ili četkicom obrišite vidljivu prašinu, zemlju i slično, a posebnu pažnju posvetite donjoj strani gljiva jer se tu mogu zavući bakterije.

    Nakon što ih dobro očistite, osušite ih i stavite u čistu papirnu kesu, nikada plastičnu.

    Ako nemate niti jednu drugu osi plastičnu kesu onda je probušite ili ostavite otvorenu kako bi zrak mogao cirkulisati i kako vam gljive ne bi postale sluzave.

    Gljive koje ste kupili u trgovini uzgajaju se u termički obrađenim kompostima koji su praktički sterilni, što znači da uglavnom nema patogena poput buđi, virusa, bakterija, crva.

    Kuhanjem na visokoj temperaturi ubija se većina preostalih patogena koji su se mogli zadržati.

    Kupujte svježe, čiste gljive bez oštećenja. Prije čišćenja gljiva operite ruke i pribor, gljive pregledajte pojedinačno i svakako obratite pažnju na rok trajanja.

  • Na dijelu Arktika izmjerena temperatura 22 stepena, inače je 5 stepeni

    Svalbard, norveški arhipelag na Arktiku, u subotu je oborio apsolutni temperaturni rekord od 22 stepena Celzijevih, objavio je norveški meteorološki institut.

    S 21,7 stepeni izmjerenih u 18 sati po mjesnom vremenu blizu mjesta Longyearbyen, arhipelag je imao najtopliji dan od početka mjerenja.

    Prethodni rekord dogodio se 16. jula 1979., kada je bilo izmjereno 21,3 stepena, rekao je meteorolog Kristen Gislefoss.

    Grupa otoka poznatijih po imenu Spitzberg, nalazi se hiljadu kilometara od Sjevernog pola.

    Ovaj rekord daleko je iznad uobičajenih temperatura za ovo godišnje doba, u julu, koji je najtopliji mjesec na Arktiku, temperature se na Svalbardu kreću između 5 i 8 stepeni Celzijusa.

    Arktik se zagrijava dvaput brže od ostatka planeta, kažu naučnici.

    Prema službenom norveškom izvještaju “Klima u Svalbardu 2100.”, prosječna temperatura na Svalbardu za razdoblje od 2070. do 2100. trebala bi porasti od 7 do 10 stepeni u odnosu na razdoblje 1970. do 2000., ako se nastavi dosadašnji utjecaj ljudi na klimu.

    Na Svalbardu je smještena i “Vegetacijska Noina arka”, riječ je o banci u kojoj se čuvaju sjemena za budućnost u slučaju kataklizme.

    Taj “biljni sef” osmišljen protiv klimatskih promjena i sam je bio žrtva globalnog zagrijavanja. Moralo se uložiti 20 milijuna eura kako bi se sanirao s obzirom na to da su u njega 2016. prodrle vode izazvane topljenjem permafrosta – u načelu vječno zamrznutog tla u arktičkom području.

    Izvor: Index.hr

  • Legendarna Abba će 2021. godine objaviti pet novih pjesama

    Poznata četvorka planirala se ponovo okupiti i predstaviti nekoliko novih pjesama pred kraj 2020. godine, no to se ipak neće dogoditi u skorijem periodu.

    “Grupa je snimila pet novih pjesama koje su trebale biti objavljene krajem 2020. godine. Ipak, zbog tehničkih problema, ali i pandemije koronavirusa, objava novog materijala morat će pričekati do 2021.”, rekao je Bjorn Ulvaeus u jednom od intervjua koji je obavio ovog ljeta.


    Podsjetimo, zadnji album ovog sastava objavljen je 1982. godine, dok su tri pjesme objavljene nešto kasnije – 1993. i 1994. godine.

    Björn Ulvaeus, Benny Andersson, Anni-Frid Lyngstad i Agnethe Fältskog objasnili su kako je ponovno okupljanje proteklo vrlo ugodno, prisjetili su se lijepih zajedničkih momenata i vrlo brzo uklopili.

    “Osjećaj je neobičan, ali u isto vrjeme i vrlo poseban”, objasnio je Ulveaus.

    Klix.ba

  • Kafa ima ključnu ulogu u borbi protiv viška tjelesne težine

    Grupa engleskih naučnika istraživanjem je dokazala da ljudi koji piju više kafe imaju manje problema s viškom masnog tkiva i pretjeranom tjelesnom težinom… Naučnici s engleskog Univerziteta “Anglija Raskin” istražili su vezu između konzumacije kafe i tjelesne težine kod žena i muškaraca, a rezultati su pokazali značajnu povezanost između veće konzumacije ovog napitka i smanjenja gojaznosti.

    Istraživanje je uporedilo podatke iz Nacionalne ankete o zdravlju i ishrani američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti s brojem šolja kafe koje ispitanici popiju na dan, a u obzir su uzeli i ukupni procenat masnog tkiva i stomačne masne naslage. Prema rezultatima istraživanja, žene koje su pile dvije ili tri šolje kafe na dan imale su manju ukupnu teljesnu masu i niži procenat masnog tkiva od žena koje su pile manje kafe.

  • Kurtagić-Pepić: Koliko su djeca podložna zarazi i da li trebaju nositi maske

    Djeca mlađa od deset godina upola manje prenose koronavirus od starijih, ali to nije slučaj sa mladima od 11 do 19 godina koji zarazu prenose jednako kao i odrasle osobe.

    Do ovakvih rezultata došli su naučnici iz Južne Koreje, a velikim istraživanjem, kojeg je objavio Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti, obuhvaćeno je gotovo šest hiljada oboljelih te još deset puta više njihovih kontakata.

    U obrazloženju naučnika stoji da djeca do deset godina starosti izdišu manje količine zraka, pa onda i manje virusnih čestica.

    Osim toga, djeca su nižeg rasta, pa virus u kapljicama manje dospijeva do odraslih.

    Ali to ne znači da mališani ne mogu prenijeti koronavirus, pa se naučnici pribojavaju jeseni kada počinje nova školska godina.

    Ukoliko se radi o zdravoj djeci, ona ne spadaju u rizičnu grupu, kaže dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

    – Svakodnevno pratimo stanje u vrtićima. Nemamo puno covid-pozitivne djece. Uglavnom se radi o bliskim, neposrednim kontaktima sa članovima porodice koji su zaraženi. Nismo imali ni puno slučajeva transmisije, bilo je nekoliko uzbuna da je član porodice pozitivan, kada su odgajatelji reagovali. Jako smo usredsređeni na kontakte i baš zbog toga svaki put smo zaustavili dalje širenje – kaže Kurtagić-Pepić.

    Dodaje da se epidemiolozima često obraćaju centri, koji rade sa djecom, kako bi dobili savjet.

    – Imali smo upit i iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja – da li mališane trebaju izvoditi u prirodu? Mišljenje struke je da, kada su djeca u pitanju, ona mogu nastaviti živjeti kao i do sada. Preporuka je da borave što više u prirodi – navodi.

    Kaže da ipak postoji oprez – kakva će biti epidemiološka slika na jesen kada počne školska godina.

    – Oprezni smo i struka se pribojava preklapanja koronavirusa i akutnih respiratornih infekcija (sezonska gripa), kako kod djece, tako i kod odraslih, koje se svake jeseni javljaju u 40. sedmici tekuće godine i traju sve do aprila naredne godine. Dosadašnja iskustva bila su takva da je svaki SARS virus, zbog toplote, nestajao tokom ljetnih mjeseci. Sada imamo drugačiju situaciju jer je ovaj virus konstantno oko nas – ističe.

    Na pitanje da li djeca od druge godine života trebaju nositi maske, Kurtagić-Pepić odgovara da preporuka vrijedi kao i za starije osobe.

    – Ako je dijete na otvorenom i ako se drži distanca, maska nije potrebna. Naravno, pri ulasku u dom zdravlja ili vozilo javnog gradskog saobraćaja, roditelj djetetu treba staviti masku – kaže.

    Epidemiologinja preporučuje roditeljima da u ovom periodu djecu ne vode po tržnim centrima ili gradskom saobraćaju bez prijeke potrebe.

    – Masku nije preporučljivo nositi duži vremenski period. U slučaju da se to ipak mora, važno je redovno je mijenjati. Nikako ni za koga nije dobro masku držati na licu osam sati. U takvim situacijama ona postaje vlažna i pogodno mjesto za razvoj bakterija, a znamo da su djeca posebno podložna bakterijskim infekcijama – objasnila je Kurtagić-Pepić.

    Faktor

  • U srcu ruske šume nalazi se jedan od najokrutnijih zatvora svijeta sa 260 zatvorenika

    U srcu ruske šume nalazi se jedan od najokrutnijih zatvora svijeta sa 260 zatvorenika

    Zatvor Crni delfin nalazi se u dubokoj unutrašnjosti Rusije, blizu granice sa Kazahstanom. Okružuje ga šumovito područje veće od površine Njemačke, a u njemu je zatvoreno 260 najgorih ljudi na istočnoj hemisferi: ubice, silovatelji, pedofili, kanibali…

    Zatvorenici žive u svojevrsnim ćelijama unutar ćelija, a po dvojica zatvorenika dijele jednu ćeliju veličine oko četiri i po kvadratna metra. Stotine čuvara potrebne su kako bi održavali stalnu kontrolu nad zatvorenicima i kako bi mogli svakih 15 minuta provjeriti šta rade.

    Čuvari, dok su zatvorenici u šetnji, provjeravaju svaku ćeliju kako bi otkrili bilo kakve zabranjene predmete. Ne postoji čak ni restoran u Crnom delfinu već zatvorenici dobivaju hranu u svoje ćelije. Najčešće je to obična supa i malo hljeba. Niti jedan zatvorenik nije pobjegao iz Crnog delfina.

  • Beč je evropska prijestolnica pčela

    Austrijska metropola nije samo jedan od gradova s najvećim udjelom zelenih površina, već je i prijestolnica pčela. Studija koju je naručila Gradska uprava za zaštitu okoliša Grada Beča pokazala je da Beč ima 456 različitih vrsta divljih pčela.

    Neke od košnica smještene su u parkovima ili u blizini Dunavskog kanala, ali i na drugim neobičnim mjestima – na centralnom groblju, u okviru Opšte bolnice ili na krovu gradske vijećnice u samom centru grada.

    Sekretarijat za zaštitu životne sredine definisao je nedavno različite mjere zaštite i organizovao aktivnosti po gradskim opštinama kako bi se povećao broj insekata u Beču. Naime, pčele, ose i drugi insekti postepeno gube svoja staništa zbog pesticida, klimatskih promjena i zagađenja. Divlje pčele važni su oprašivači voća i biljaka pomoću kojih osiguravaju naše baze hrane i važan dio ekosistema. Također su i dio lanca ishrane za ptice ili male sisavce. Insekticide stoga treba izbjegavati ako je moguće, jer oni ne uništavaju samo štetočine, već i korisnu faunu insekata.