U ovim sparnim i toplim danima, a naročito danas nakon bogate bajramske trpeze, najbolje ćete se osvježiti domaćim sokovima. Naša preporuka je limunada ali s jagodama.
Sastojci:
8-10 svježih jagoda,
sok od jednog limuna,
šećer i
voda.
Priprema:
1. Jagode operite, stavite ih u blender sa šećerom i umutite.
2. Zatim dodajte limunov sok i vodu (količina po ukusu).
Djeca mlađa od pet godina mnogo su zaraznija kada je riječ o koronavirusu, odnosno, ona lakše prenose virus od mališana starijeg uzrasta, pokazuje istraživanje naučnika iz Dječije bolnice “En i Robert Luri” i Sjeverozapadnog univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama.
Procent genetskog materijala virusa korona u nosu djece do pet godina veći je od deset do 100 puta od onoga kod starije djece i odraslih, otkriva studija. Sasvim mala djeca mogla bi biti veliki prenosioci virusa među stanovništvom, sugerišu rezultati objavljeni u medicinskom časopisu “JAMA pedijatriks”.
Naučnici su od 23. marta do 27. aprila uzimali briseve iz nosa 145 pacijenata koji su bolovali od lakšeg do umjerenog oblika kovida 19, i to sedam dana od pojave prvih simptoma bolesti.
Pacijenti su bili podijeljeni u tri grupe, 46 djece mlađe od pet godina, 51 dijete od pet do 17 godina, te 48 odraslih osoba od 18 do 65 godina. Naučnici su u disajnim putevima male djece utvrdili prisustvo virusa u količini “od 10 do 100 puta većoj” nego u drugim starosnim grupama.
Naučnici preciziraju, što je više genetskog materijala virusa prisutno, to je on zarazniji. Osim što studija može pomoći u sagledavanju zdravstvenih implikacija, autori smatraju da rezultati mogu pomoći u sprovođenju vakcinacije kada jednom vakcina postane dostupna. Ovo istraživanje protivrječi dosadašnjim tvrdnjama.
26. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. augusta u novom, prilagođenom formatu, u skladu sa svim aktuelnim epidemiološkim mjerama.
Planirano je da se filmske projekcije održe na lokacijama gdje je moguće kontrolirano i kontinuirano provoditi sve epidemiološke mjere. Publici će na raspolaganju biti posebni ulazi i sektori za grupe od maksimalno 100 posjetilaca u otvorenim ili do 50 u zatvorenim projekcijskim prostorima, obavezna će biti propisana distanca između gledalaca, izvodit će se redovne dezinfekcije prostora, rigorozno će se provoditi obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima, a preporuka je i nošenje maski na otvorenom.
U skladu s epidemiološkom situacijom ovogodišnje festivalske lokacije su uglavnom otvorena Open Air ljetna kina: Ljetno kino Raiffeisen, dm Summer Screen, Ljetno kino Safet Zajko te novo Ljetno kino Stari Grad.
Projekcije u zatvorenom su planirane u Bosanskom kulturnom centru, kinu Meeting Point, MMC Ilidža, Dječija kuća Novo Sarajevo. KJP Centar Skenderija je alternativa u slučaju kiše za projekcije iz Ljetnog kina Raiffeisen i Ljetnog kina Stari Grad. Ove godine Sarajevo Film Festival s dijelom svoga filmskog programa ide i u Mostar. Novo otvoreno kino je na trgu novoizgrađenog Tržnog centra Plaza u Mostaru.
Ove godine prvi put nakon 15 godina neće biti projekcija u Narodnom pozorištu, niti će na crvenom tepihu biti službenog protokola. To će pričekati neka bolja vremena. Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta ove će godine biti mjesto za intervjue s autorima i gostima Festivala, te za promociju svih zdravstvenih, epidemioloških mjera. Otvoreni prostori oko Narodnog pozorišta postat će centralno mjesto sigurnih susreta.
Da bi se izbjegle uobičajene gužve, gledaocima se preporučuje online kupovina ulaznica.
Filmski programi Sarajevo Film Festivala, predavanja i razgovori koji ga prate prvi put će biti dostupni gledaocima iz cijele Bosne i Hercegovine putem online platformi.
Program CineLink dani filmske industrije, koji obično privuče oko 1.500 profesionalaca iz svijeta filma i Talents Sarajevo, festivalska platforma za obuku mladih filmskih profesionalaca iz Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, ove će godine biti održani u online formatu.
U skladu sa situacijom, prijema i partyja u organizaciji Sarajevo Film Festivala i festivalskih gostiju ove godine neće biti. Direkcija Festivala poziva sve one koji planiraju organizaciju događaja u vrijeme Sarajevo Film Festivala na provođenje svih propisanih mjera i brigu za sigurnost publike, gostiju i uposlenih.
“Uz dugogodišnju podršku publike, partnera i brojnih pojedinaca i organizacija uključenih u aktivnosti, Sarajevo Film Festival danas je veliki kulturni i društveni događaj sa ogromnim utjecajem na ekonomiju grada i čitave BiH. Naša dužnost kao odgovornih profesionalaca je bila da ovogodišnje izdanje festivala prilagodimo situaciji koju je nametnula globalna COVID-19 pandemija. Želimo još jednom, zajedno pokazati važnost kulture i umjetnosti te grad Sarajevo i BiH pokazati u pravom svjetlu. Vjerujemo da zajedno, mi kao organizatori, građani Sarajeva, institucije vlasti, brojni partneri, ugostiteljski objekti i hoteli, te gosti koji će uprkos brojnim iskušenjima biti s nama, možemo uspjeti. Organizirajući festival u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka i ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija gradi i kada smo dužni održavati fizičku distancu”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra.
Do početka i u toku odvijanja Sarajevo Film Festivala, Direkcija Festivala će biti u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite Kantona Sarajevo i poštovati svaku odluku o održavanju i realizaciji Festivala koju donesu nadležne institucije i zdravstveni stručnjaci.
Ženka kraljevskog pitona, zmija dužine jednog metra po imenu Zoe, još nije pronađena, doznaje se danas u Azilu Dumovec nakon što su na društvenim mrežama objavili molbu za pomoć u pronalasku zmije koja je iz vrta u Markuševcu (Zagreb) pobjegla svojoj vlasnici.
“Zove se Zoe, ima 3 godine i duga je oko metar”, napisali su u Facebook objavi iz Azila Dumovec koji se u četvrtak pridružio potrazi za kućnim ljubimcem, ženkom kraljevskog pitona.
Radi se o zmiji koja je iz Markuševečke Trnave odlutala dok se sunčala se u vrtu početkom sedmice, a priliku za bijeg iskoristila je dok je njezina vlasnica nakratno okrenula glavu.
“Ako uočite Zoe, ne strahujte. Nazovite nas i mi ćemo je nježno preuzeti. Iako vam Zoe najvjerojatnije ne bi učinila ništa, budući da je riječ o životinji koju ne poznajete, nemojte je dirati”, poručili su u objavi.
Navode i da je riječ o zmiji koja je čest kućni ljubimac među ljubiteljima gmazova te napominju da je kraljevski piton gotovo posve bezopasan za čovjeka.
“Nije otrovan ni agresivan. Hrani se glodavcima. Ako je kućni ljubimac, najčešće su mu na jelovniku miševi. Ljude ne napada, a do eventualne ozljede čovjeka može doći uistinu slučajno – pri hranjenju pitona mišem”, napisali su.
Radio Sarajevo
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) započeo je, nakon nabavke i instaliranja opreme, projekt monitoringa polena i spora na području Zeničko-dobojskog kantona i šire. U prvoj fazi uređaj je instaliran u Zenici, a namjera INZ-a je da naradna dva istovjetna uređaja postavi na sjeveru i jugu kantona, čime bi se dobila potpunija “polenska karta” centralnog dijela Bosne i Hercegovine.
Alergijske bolesti ubrajaju se u najraširenije bolesti današnjice. U Evropi svaki peti stanovnik ima alergijski rinitis. U pojedinim članicama Evropske unije polen se smatra zagađivačem, kao što su to i lebdeće čestice promjera 2,5 do deset mikrometara. Alergijske bolesti u razvijenim zemljama dostigle su gotovo epidemijske razmjere. Alergičari se za vrijeme napada bolesti teško koncentriraju i nerijetko su onesposobljeni za rad, što stvara značajne gubitke i troškove, kako za privredu, tako i zdravstveni sistem.
– Prikupljanje podataka i njihova obrada se vrši po metodi koja je standardizirana i istovjetna u svim državama Evrope, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.On navodi da je cilj projekta rana identifikacija polenovih zrna (praćenje polinacije traje od februara do novembra), te redovno informisanje putem medija, web portala, brošura, letaka o stanju polenske prognoze, kao i davanje preporuka i savjeta.
– U nekim daljim projekcijama, jer je za takvo nešto neophodno višegodišnje promatranje, planirana je izrada i objava polenskog kalendara za područje Zeničko-dobojskog kantona, a postojala bi i mogućnost svakodnevnog primanja informacija na email, te mogućnost izrade aplikacije za iPhone/iPod ili Android uređaj. Ono što je bitno je da je Institut nabavio uređaj italijanskog proizvođača, koji predstavlja najnovije tehnološko rješenje ove vrste, ističe Velić.
Uređaj usisava deset litara zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju, odnosno aparat u toku 24 sata usisa 14,4 kubnih metara zraka. Čestice koje budu usisane u aparat, prvenstveno polenova zrna i spore, lijepe se na prozirnu plastičnu traku premazanu silikonom. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji se pokreće satnim mehanizmom, te se mijenja i analizira svakih sedam dana. Proces obrade uzorka, za svaki dan, priprema preparata i analiza dobijenih rezultata dug je, zahtjevan, komplikovan, ali prije svega koristan posao, jer podaci o ranim “nanosima” polena u zraku mogu na vrijeme alarmirati one kojima polen određenih biljki smeta, a njih je sve više.
– Uzorkivač polena i spora je u toku godine u funkciji od februara do kraja oktobra kada različite biljne vrste koje obitavaju na ovim prostorima u različito vrijeme otpuštaju polen u atmosferu. Tako u periodu februar-maj to čine lijeska, orah, breza, joha, hrast, grab i druge, dok grupa zeljastih biljnih vrsta iz porodice trava to čini u periodu maj-juli. Grupa zeljastih biljaka i korova među kojima dominantna ambrozija to čini upravo u ovo doba, odnosno periodu juli-oktobar, kaže Velić.
Na osnovu prikupljenih polenovih zrna početi se sa izradom kalendara alergenih biljaka za područje Zeničko-dobojskog kantona.– Veliki broj ljudi ima problem sa alergijama, nekad sa stanjem koje zahtjeva posjetu Službi hitne medicinske pomoći. Znati kada će se pojaviti i kada možemo biti izloženi određenim alergenima i ozbiljnom pogoršanju zdravstvenog stanja je od izuzetne važnosti. Zato smo se opredjelili da učinimo nešto i na ovom planu, ističe prim. dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
On je potvrdio da je plan INZ-a da proširi mrežu mjernih stanica na područje cijelog Kantona, te da se time dobiju još pouzdanije informacije.
– Bez obzira što je Institut ozbiljno opterećen kontrolom i drugim aktivnostima vezanim za pandemiju novog koronavirusa Covid-19 mi ne zaboravljamo i druge zdravstvene potrebe naših građana, pa smo, između ostalog, usmjereni i u pravcu ljudi koji imaju problema sa alergijama, istakao je Huseinagić.Jedan uređaj dovoljan je za poluprečnih od 30-4o kilometara, s tim da za bolju sliku stanja uticaja na postavljanje imaju i drugi razlozi, poput geografskog položaja, brdovitosti, nadmorske visine. Zato je optimalna ” mjera” da u ZDK budu postavljane tri uređaja, i to po jedan na sjeveru, u centru i na jugu kantona.
Iako nakon obilaska terena od sjevera do juga kantona još nema uočenog procesa cvatnje ambrozije, na uređaju stacioniranom u centru Zenice već 17. jula je zabilježeno prvo pojavljivanje zrna polena, koje je vjetar donio sa nekog nižeg područja, možda i van granica BiH. To znači da uskoro slijedi period u kojem će se osobe alergične na polen, pogotovo ambroziju, suočiti sa problemima za disajne puteve.
Posljednjih par godina bila je jedan od predavača u Školi animiranog crtanog filma (u Mostaru i u Neumu) čiji je osnivač njen otac, veteran animacije u BiH Jurinko Rajič.
“Prirodni odabir” je njen drugi autorski film koji je u manje od godinu dana selektiran na preko 30 internacionalnih filmskih festivala, te osvojio dvije nagrade za najbolju animaciju.
Posljednjih devet godina Aleta je član organizacijskog tima neumskog Festivala animiranog filma NAFF, gdje trenutno aktivno sudjeluje u umjetničkoj direkciji.
Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti i bila kustosica izložbi renomiranih bh. i internacionalnih umjetnika, među njima samostalne izložbe Brace Dimitrijevića na Venecijanskom bijenalu. Godine 2016. pridružila timu film.factory koju je u Sarajevu utemeljio Béla Tarr, a saradnju s njim nastavila je i kroz njegove najrecentnije projekte .
Docentica je na Muzičkoj akademiji i Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Godine 2019. dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Plymouth College of Art.
Između 2010. i 2019. godine bio je dio selektorskog tima na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a redovni je saradnik Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma u Bukureštu, Američkog festivala neovisnog filma u Bukureštu i Les Films de Cannes à Bucarest.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je kazala kako će koronavirus trajati duže vrijeme te da COVID-19 nije sezonska bolest. Dodali su da koronavirus “voli” sva godišnja doba i da su zablude da smo ljeti zaštićeniji.
Standard piše da je glasnogovornica WHO-a Margaret Harris pojasnila da je koronavirus respiratorni virus, koji su inače historijski zapamćeni kao sezonski, ali da se u ovom slučaju ovaj ne ponaša tako.
Kao primjer je navela da je u jednoj od najzahvaćenijih zemalja na svijetu, SAD-u, sada ljeto, a drugi najpogođeniji je Brazil gdje je zima.
“Čini se da godišnja doba ne djeluju na prijenos virusa, koji je usmrtio više od 650.000 osoba u svijetu i zarazio više od 16 miliona”, kazala je glasnogovornica Harris na kratkom virtuelnom brifingu u Ženevi.
Apelovala je na ljude širom svijeta da budu odgovorni i da se ne okupljaju u velikim grupama te na taj način suzbiju širenje zaraze koronavirusom.
Podsjetila je na uvjerenje da je opasnost od zaraze manja ljeti i ponovila da je “ljeto problem, jer taj virus voli sva godišnja doba”.
Napomenula je da je spoj virusa gripe, koji je sezonski i vlada zimi i novog koronavirusa zabrinjavajući i mogao bi povećati pritisak na zdravstvene sisteme.
“Svima preporučujemo da se vakcinišu protiv gripe”, savjetovala je.
Crnogorski institut za biologiju mora objavio je na svom YouTube kanalu prizor koji se u moru Crne Gore rijetko viđa. Naime, kit perajar snimljen je kako uživa u Jadranskom moru u blizini plaže Ponte Veslo kod poluostrva Luštica.
Snimak je napravila posada broda “Montefish” i dostavila ga Institutu za biologiju mora. Snimak je napravljen na udaljenosti od jedne milje ispred plaže Ponte Veslo.
Kit perajar je jedna vrsta brazdastih kitova. Najbliži srodnik plavog kita i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji. Dug je oko 20 metara, a težina mu se procjenjuje na oko 70 tona. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma.
Spolno su zreli oko desete godine, a u prosjeku dožive i više od stotinu godina. Kitovi perajari žive u svjetskim okeanima i u grupama od pet do deset kitova. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih kitova.
Film “Quo Vadis, Aida?” o genocidu u Srebrenici bh. rediteljke Jasmile Žbanić, naći će se u takmičarkom programu jednog od najvećih svjetskih filmskih festivala, na Bijenalu u Veneciji.
U filmu igraju Izudin i Dino Bajrović, koji, kao i u životu, u ovoj priči imaju uloge oca i sina. U glumačkoj postavi su i Emir Hadžihafizbegović, Boris Isaković kao i Minka Muftić.
Skoro 70 posto scena snimljeno je u Stocu, a ostatak u Mostaru i to na Heliodromu te u nekadašnjoj podzemnoj aviobazi nedaleko od Mostarskog aerodroma.
Ovu informaciju na svom Facebooku objavio je i bh. oskarovac Danis Tanović.
Manuka med je zbog svojih nevjerovatnih antibakterijskih i ljekovitih svojstava, stoljećima korišten od strane domorodačkog stanovništva Maori na Novom Zelandu.
Danas je sve popularniji, pa ga konzumiraju i mnoge holivudske zvijezde, poput Gwyneth Paltrow i Scarlett Johannson.
Ipak, pri samoj kupovini trebate biti oprezni kako biste bili sigurni da kupujete pravi proizvod.
Pravi manuka med potiče sa Novog Zelanda i sadrži UMF (Unique Manuka faktor) ocijenjen sa – 10 + ili više, koja se nalazi na samoj etiketi. Med se priprema od manuka drveta (Leptospermum scoparium) koje raste samo na ovom kontinentu.
Ovo su sve prednosti manuka meda:
Liječi, čuva imunitet i respiratorni sistem
Ljekovita svojstva manuka med čine pravim čudom od namirnice. Posjeduje antivirusno, antimikrobno i antibakterijsko svojsto i može se koristiti za povećanje imunološkog sistema u borbi sa raznim bolestima, ali i za poboljšanje tonusa kože. Stručnjaci ga naročito preporučuju sada u vrijeme pandemije koronavirusa, jer podiže imunitet i blagotvorno djeluje na respiratorni sistem koji je najviše izložen ovom virusu.
– Manuka med također smiruje upalu grla, a poznato je da se upotrebljava i za posjekotine, rane i čireve – kaže Rick Hay, nutricionista.
Što se tiče liječenja grla, manuka med može smanjiti tegobe, ali i skratiti dužinu oporavka. Za liječenje grla, med se uzima zajedno sa čašom tople vode i sokom od limuna. Izbjegavajte prokuhanu vodu.
Poboljšava varenje
Manuka med odličan je za poboljšanje zdravlja stomaka. Može pomoći u smanjenju upale nastale poremećajem digestivnog sistema, a pored toga oslobađa nelagodnost i nadimanje u stomaku. Sadrži prirodni probiotik, što je posebno važno za zdravlje stomaka jer ga opskrblje dobrim bakterijama.
– Na taj način može se pospješiti probavni sistem i to tako što ćete ga rebalansirati na prirodan način – kaže Liliana Trukawka, nutricionista.
Povećava energiju
Čisti manuka med idealan je za podizanje nivoa energije, posebno u trenucima kada se osjećate iscrpljeno i umorno. Visoka koncentracija hranljivih materija, koje se nalaze u ovom medu, predstavlja “gorivo” za snagu ukoliko želite da bez problema provedete svakodnevne aktivnosti.
Poboljšava stanje kože
Pored zdravlja, manuka med povoljno djeluje i na ljepotu.
– Čist, organski manuka med odličan je izbor za liječenje akni i kožnih infekcija na prirodan način – kaže Malvina Fraster, stručnjakinja za njegu kože.
Med djeluje kao prirodni ovlaživač kože koji povećava njenu hidrataciju, apsorbirajući vlagu direktno iz zraka i izvlačeći je i oslobađajući je na samu kožu.
Kako ga koristiti
Manuka med ne preporučuje se baš svima. Osobe koje su generalno osjetljive na proizvode pčela ne bi smjele konzumirati ni ovaj med, kao ni dojenčad do godine dana starosti. Dojenčad do 12 mjeseci ne bi, prema tvrdnjama ljekara, smjela koristiti bilo kakvu vrstu meda.
Najbolje je konzumirati od jedne do tri kašičice dnevno manuka meda, ovisno o potrebi i faktoru. Ako se med koristi na koži, bolno mjesto treba očistiti i tek onda nanijeti tanki sloj meda. Previjte sterilnom gazom i ostavite da stoji 24 sata, pa ponovite postupak.