Category: Magazin

Ljudi ponekada pokazuju osobine ili reakcije koje se ne mogu objasniti vaspitanjem ili genima. Već kod male djece može se zapaziti sklonosti koje se mogu objasniti samo događajima prije rođenja. Ako je majka tokom trudnoće često bila izložena stresu, to će utjecatina temperament djeteta kasnije u životu. 

Stres i depresija utječu na srčani ritam fetusa, a osim toga ovakva stanja otežavaju vezivanje majke i djeteta, posljedice se mogu manifestirati kroz stomačne tegobe djeteta ili uznemirenost. Fetus, također, osjeća kompleksne emocije majke, ako je majka nesigurna oko toga da li želi ili ne želi trudnoću, on to snažnije osjeća i prepoznaje nego ljudi iz ženine okoline.

Čak se i jedan broj spontanih pobačaja objašnjava na ovaj način: majka je bila neodlučna u vezi sa trudnoćom, a to nije rekla, podijelila sa nekim ili čak ni potpuno osvjestila. Ako je majka izložena socijalnim i ekonomskim stresovima, fetus se manje pomjera, manje je aktivan. Ako je majka željela muško dijete, a dobila žensko, onda će to žensko dijete imati više problema nego da je situacija obrnuta.

Ova godina donijela je mnogo teških stvari i iznenadnih preokreta u našim životima, a kod nekih i psihičke poteškoće. Sve to uticalo je na brojne svakodnevne aktivnosti, pa tako i na san!

Ako ste za vrijeme prvog talasa koronavirusa bili dio onih koji su radili od kuć ili bili na prisilnom godišnjem odmoru, sigurno vam se dogodilo da ste zaspali prije 22 sata. Ujutro ste se, vjerovatno, umorni jedva ustali iz kreveta. To ne bi trebalo da vas čudi, jer tvrdnje da je najzdravije zaspati između 21 i 22 sata običan su mit.

I dok jedni vjeruju u moć ranog spavanja, drugi su skeptični kada su u pitanju odlasci u krevet iza ponoći. Kako, pitaju se mnogi, tijelo može znati kada sat otkuca 00:01?

Dr Nerina Ramlakhan, stručnjakinja za spavanje, kaže da su odlasci u krevet prije ponoći i te kako su bitni za dobar san. Prema njenim tvrdnjama, najbolje bi bilo zaspati 90 minuta prije ponoći jer je ljudsko tijelo tada najspremnije za punjenje baterija. Svaka ćelija u tijelu čovjeka povezana je s pomjeranjem mjeseca i zemlje.

U našem se mozgu nalazi cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji sat koji u 24 sata dana balansira između pospanosti i budnosti u pravilnim intervalima. On prima informacije o svjetlosti koja dolazi preko optičkog živca u mozak i upravlja biološkim ritmovima poput lučenja hormona, regulisanja temperature i neurološke aktivnosti.

Zato nije nimalo čudno što odlazak na spavanje u skladu s cirkadijalnim ritmom donosi kvalitetniji san. Kad padne noć, oči šalju signal u hipotalamus te se svaka ćelija u tijelu prilagođava tome, a tijelo postaje umorno.

“Najpoželjnije spavanje u trajanju od sedam do devet sati. Zato, ako se ujutro želite ustajati odmorniji i svježiji, slijedite ova uputstva i slušajte vlastito tijelo”, kaže dr Ramlakhan.

Nakon uvođenja strožih mjera karantina i javnih rasprava oko toga treba li nositi zaštitne maske, o pranju ruku sve se manje priča.

Je li zaista manje važno? Nikako, kažu stručnjaci.

Kako je COVID-19 postajao globalnom pandemijom zdravstvene agencije diljem svijeta zasule su nas uputama kako se zaštititi. Između ostalog, stigla je preporuka redovnog pranja ruku sapunom, u toploj vodi, barem 20 sekundi, više puta dnevno.

Ali, nakon uvođenja strožih mjera karantina i javnih rasprava oko toga treba li nositi zaštitne maske, pranje ruku palo je u drugi plan.

Je li zbog toga manje važno? Nikako, kažu zdravstveni stručnjaci. Naime, hemijski sastav koronavirusa (tačnije, njihove lipidne membrane) može biti narušen temeljitim pranjem ruku jeftinim sapunom i toplom vodom, što olakšava uništavanje opasnog dijela virusa.

Sapun se pobrine za uništavanje membrane i uklanjanje ribonukleinske kiseline koja ulazi u ljudsko tijelo gdje preotima stanice domaćina i klonira se. Topla voda pomaže u ubrzavanju tog procesa.

Voda pritom ne mora nužno biti pitka, tek zagrijana, ako imate pri ruci i sapun. Sama voda nije dovoljna jer su membrane virusa sastavljene od masnoća, za čije je uklanjanje potreban sapun.

Pranje ruku djelomično je zanemareno i zbog masovnog uvođenja dezinfekcijskih sredstava. Ona su dobra kad nemate pri ruci sapun i toplu vodu, ali kod kuće ipak temeljito operite ruke.

Također, pretjerano korištenje dezinfekcijskih sredstava dugoročno nije dobro jer pridonosi smanjenju otpornosti organizma na bakterije i druge nametnike. Stoga radije koristite sapun i toplu vodu kad god možete.

Preporučljivo je prati ruke nekoliko puta dnevno, svakih par sati, ako provodite puno vremena izvan vašeg doma. Kod kuće je dovoljno održavati redovnu higijenu.

Osobe koje brinu o pacijentima s koronavirusom trebaju svakako češće prati ruke, piše BBC.

Radio Sarajevo

Sudjenje održano 1983. g. grupi bosnjačkih intelektualaca pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za djela protiv naroda i države. Ujedno je to bio i jedan od posljednjih velikih političkih procesa u raspadajućem komunističkom režimu u Jugoslaviji, kao i jedan od najkontroverznijih, blago rečeno. Optužba je tvrdila da su okrivljeni činili dobro organizovanu grupu koja je imala za namjeru rušenje postojećeg poretka i uspostavljanje islamske države na tlu Bosne i Hercegovine, a sve u dogovoru sa izvjesnim centrima u inostranstvu. Glavni dokaz optužbe bilo je djelo prvooptuženog Alije Izetbegovića “Islamska deklaracija”, teoretska rasparava o tadašnjem položaju muslimana u Jugoslaviji i svijetu.

Pred sud su na ovom procesu izvedeni slijedeći optuženi: Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović, Mustafa Spahić i Đula Bičakčić. Optuženi Rušid Prguda, inače teški srčani bolesnik, umro je za vrijeme trajanja istrage. Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća sudija Rizah Hadžic, a optužbu je zastupala javni tužilac Edina Residović. Suđenju je dat ogroman publicitet, a da sve nije bas čisto bilo je jasno svakome kada je večina svjedoka pred sudom negirala iskaze date u istrazi. Kasnije će neki od svjedoka priznati da im je u istrazi dat papir sa njihovim “iskazom” koji su oni morali potpisati i naučiti napamet.

Svi optuženi proglašeni su krivim i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od 5 mjeseci, do 15 godina ( koliko je dobio Omer Behmen ). Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina zatvora. Suđenje i presuda izazvali su veliko negodovanje među nezavisnim intelektualcima u cijeloj Jugoslaviji, ali i u svijetu. Naročito je jak pritisak za oslobađanje Izetbegovića i ostalih bio od strane beogradskih intelektualaca, među kojima je najglasniji bio, koje li ironije, Dobrica Čosić.

Svi optuženi kojima je kazna još bila na snazi oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji suđeni za verbalni delikt. Večina optuženih se politički aktivirala i kasnije obavljala visoke funkcije u Bosni i Hercegovini.

izvor: historija.ba

Najsigurnija metoda utvrđivanja akutne infekcije novim koronavirusom je PCR test, odnosno test lančane reakcije polimeraze koji se već decenijama koristi u molekularnim istraživanjima.

Ova metoda omogućava da se određeni virusni geni u formi molekula DNK umnožavaju i do milijardu puta. Zahvaljujući tome, ako se u organizmu nalazi čak i mala količina virusa, njega je moguće umnožiti o otkriti gene karakteristične, u ovom slučaju, za COVID-19.

“Svaki uzorak nakon toga pod posebnim uslovima ulazi u COVID laboratoriju. Nakon toga ide na inaktivaciju koja traje sat vremena na 70 stepeni, gdje se najveći dio virusa, odnosno infektivnog materijala, inaktivira kako se ljudi koji tu rade ne bi zarazili”, objašnjava Jelena Begović, direktorica Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu.

Nakon deaktivacije uzoraka slijedi njihova priprema kroz dva ciklusa, kako bi u posljednjoj, četvrtoj fazi uzorci bili spremni za PCR analizu.

Iz uzorka se najprije izolira RNK, budući da je genetički materijal SARS-CoV-2 virusa u formi molekula RNK. Da bi PCR aparat registrirao prisustvo virusa, najprije je potrebno da se RNK iz uzorka prevede u DNK. Taj proces u laboratoriji obavlja robot uz pomoć određenih reagensa i traje nešto manje od dva sata. Nakon toga, uzorak je spreman za PCR mašinu koja uz pomoć prajmera umnožava segment DNK molekula koji je specifičan za virus korona i utvrđuje postoji li prisustvo virusa ili ne.

“Pošto je u stvarnom vremenu, vidite umnožavanje od jednog molekula, znači eksponencijalno raste umnožavanje i vidite krivu u obliku slova S koja vam definitivno potvrđuje da imate prisustvo korone, ili odsustvo te krive znači da nemate”, objašnjava Begović.

U zavisnosti od kvaliteta testa, pouzdanost PCR tehnike je od 85 do više od 95 posto.

Prema riječima Begovićeve najčešći rezultat greške je loše uzet uzorak.

“Ukoliko je on zaista u nekoj maloj, minornoj količini, sistem ne može da ga prepozna. Nije toliko osjetljiv da ga prepozna i onda dobijete negativan rezultat ili jednostavno virusa više tu nema”, kaže ona.

Poslije završetka PCR ciklusa, kopirani molekul DNK može se koristiti i za proučavanje gena ili detekciju nasljednjih bolesti.

Prema riječima Begovićeve, postoji namjera da se obiman DNK materijal sakupljen usred pandemije iskoristi i u Srbiji. Kako objašnjava, pokrenuta je inicijativa za realizaciju studije u kojoj bi se biobanka iskoristila za izučavanje različitih reakcija ljudi na virus.

“Da se uporedi da li, možda, imamo neku specifičnost na nivou naše populacije i da li imamo specifičnosti u okviru naše populacije, između pojedinaca, nekih razlika koje bi eventualno mogle da ukažu na to da postoje ljudi koji će jednostavno proći bolje u ovoj borbi, u ovom ratu s koronom”, objašnjava Begović za Radio Slobodna Evropa.

Na Floridi će više od 750 miliona genetski modifikovanih komaraca biti pušteno tokom 2021. i 2022. godine u prirodu. Vlasti su odobrile ovaj projekat uprkos brojnim protivljenjima lokalaca i organizacija koje se bave zaštitom prirode.

– Vlasti su odlučile da koriste novac građana i državne resusrse da bi izveli ekperiment parka iz doba Jure – saopćila je Džejdi Henson iz Međunarodnog centra za upravljanje tehnologijama i Centra za bezbijednost hrane.

Ona ističe da ne zna šta bi zbog ovog eksperimenta moglo da prođe po zlu jer je američka Agencija za zaštitu životne sredine odbila da izvrši ozbiljniju analizu kako bi ovakav eksperiment mogao da utiče na prirodu.

Pilot projekat je osmišljen kako bi se saznalo da GMO komarci mogu da budu zamjena insekticidima koji se koriste prilikom zaprašivanja tigrastih komaraca, koji u sebi mogu da nose denge i žutu groznicu, kao i brojne druge bolesti. 

Komarac radnog naziva OX5034 je genetski modifikovan tako da ženke umiru dok su još u fazi larve, tačnije prije nego što porastu dovoljno da mogu da ujedaju i prenose viruse. U studiji se navodi da samo ženke ujedaju jer im je potrebna krv da bi legle jaja, s druge strane, mužjaci se hrane nektarom i samim tim nisu prenosioci opasnih virusa.

Vlasti su se odlučile na upotrebu genetski modifikovanih komaraca nakon što su godinama trošili milione dolara na suzbijanje tigrastih komaraca, ali bez pretjeranog uspeha. 

Googleov web preglednik Chrome ubuduće će vas obavijestiti kako takvi obrasci predstavljaju rizik po vašu sigurnost i privatnost

Googleov web preglednik ubuduće će vas obavijestiti kad obrasci online predstavljaju rizik po vašu sigurnost i privatnost.

Kad naiđete na obrazac online koji je na web stranici s podrškom za standard HTTPS, ali ne koristi taj standard za prijenos podataka, Googleov web preglednik Chrome ubuduće će vas obavijestiti kako takvi obrasci predstavljaju rizik po vašu sigurnost i privatnost.

Naime, tako poslani podaci mogu biti vidljivi nekome tko vas prisluškuje te omogućiti ne samo čitanje već i izmjenu potencijalno osjetljivih podataka. Stoga će vas Chrome upozoriti na potencijalno nesigurne obrasce.

Ujedno će isključiti automatsko popunjavanje podataka za takve obrasce i tražiti dodatnu potvrdu želite li ih doista koristiti.

Izvor: fokus.ba

Hasan Kikić, književnik i revolucionar, rođen je 1905. godine u Gradačcu. Kikićev život bio je ispunjen velikim stvaralačkim naporom, produktivnog književnog stvaraoca na strani socijalno obespravljenih i potlaćenih.

Učiteljsku školu je pohađao u Derventi i Zagrebu, radio kao učitelj u Pašinom Konaku (Hajdarevići) u okolini Zavidovića, Rogatici, Gornjem Sjeničaku u okolini Vrginmosta (Gvozd) i Pisarovini u Hrvatskoj. Pravni fakultet završio je u Beogradu. 1937. godine je sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem pokrenuo u Zagrebu muslimanski časopis Putokaz. Sa početkom Drugog svjetskog rata odlazi u partizane u februaru 1942. i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije. Četnici su ga mučki ubili u zasjedi, na Čemernici 6. maja 1942. godine.

Svoje književno djelo, kao i život u cjelini posvetio je siromašnom i napaćenom bosanskom čovjeku, iz čijih je redova i sam ponikao. Rijetko je ko na ovom našem tlu s takvim poznavanjem ljudi i njihovog života i s takvom ljubavlju, ulazio u svijet proleterizirane bosanske sirotinje, u svijet obespravljenih. Iz Kikićevog pera progovorio je narod, ojađen i pritisnut nevoljama, izmučen i napaćen.

Naziv Hasan Kikić je dobila Nagrada za prosvjetne radnike u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. U njegovu čast i nekoliko škola u BiH je nosilo ili još uvijek nosi njegovo ime.

Najbolja Kikićeva djela su “Provincija u pozadini” (1935), “Ho-ruk” (1936) i “Bukve” (1938).
“Provincija u pozadini”, balestritički ciklus iz rata, čini tematsku cjelinu i predstavlja dokument o djetinjstvu pisca i njegovih vršnjaka, o teškim godinama Prvog svjetskog rata. O Kikiću je mnogo rečeno, napisano i objavljeno. Njegovom djelu će se uvijek iznova vraćati buduće generacije. Hasanu Kikiću je “mjesto u elitnoj pripovjedačkoj reprezentaciji BiH između dva rata pa i šire u jugoslovenskim okvirima”.

izvor: historija.ba

Poznati pjevač Zdravko Čolić navodno je poklonio stan u Sarajevu u kojem je odrastao svom prijatelju ratnom vojnom invalidu, piše “Kurir”.

Prije nego što se preselio u Beograd, Čola je živeo u naselju Grbavica. Kada se agresija na BiH završila, Čolić je, kako tvrde Sarajlije s kojim je ekipa ovog lista razgovarala, odlučio da svoj stan pokloni prijatelju iz Visokog, koji je postao invalid.

Osim stana, pjevač je, kako piše “Kurir”, u Bosni, u mjestu Hadžići, posjedovao i vikendicu. I nju je navodno poklonio jednoj porodici iz Foče, koja je u ratu ostala bez krova nad glavom.

“Materijalno mi je želja da kupim stan u Sarajevu i zbog sve češćih dolazaka u svoj grad. Nisam osoba koja štedi novac. Tokom svih ovih godina živio sam lagodno, ne previše luksuzno i imao normalne stvari. Sada kada dolazim u svoj grad, moram da idem u hotel. Zato je moja velika želja da imam stan u rodnom gradu i mislim da ću je uskoro ostvariti”,rekao je Čola 2007.

Šest godina kasnije Zdravko Čolić je navodno ostvario svoju želju i kupio stan u Sarajevu, piše ovaj dnevni list.