Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Adil-beg Zulfikarpašić: 102. godišnjica rođenja bh. dobročinitelja

    Na današnji dan 1921. godine, u Foči je rođen Adil-beg Zulfikarpašić, bosanskohercegovački kulturni mecena, biznismen, vakif, političar i dobročinitelj.

    Adil je bio sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Studirao u Grazu, Beču i Fribourgu, diplomiravši političke nauke i pravo.

    Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi Narodne Republike BiH. Godine 1946., emigrirao je iz Bosne i Hercegovine, te postao predsjednik Bošnjačkog liberalnog saveza. Također je bio urednik „Bosanskih pogleda“ koji su izlazili u Beču i Fribourgu od 1960. do 1967. godine.

    Bošnjački institut

    Zulfikarpašić je, 1988. godine, osnovao Bošnjački institut u Cirihu, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima.

    U Bosnu i Hercegovinu se vratio u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je bio potpredsjednik, ali se iste godine u septembru razišao sa SDA i zajedno s Muhamedom Filipovićem osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik sedmičnika “Bosanski pogledi” u Sarajevu (1991.).

    Godine 1991., Bošnjački institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Cirihu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika.

  • Naučnici razvijaju vakcinu za visoki holesterol

    Naučnici Medicinskog fakulteta Univerziteta New Mexico razvili su potencijalnu vakcinu koja bi mogla sniziti holesterol, glavni faktor rizika za bolesti srca i moždani udar.

    Studija detaljno opisuje učinkovitost vakcine u snižavanju holesterola i pokazuje da jednako učinkovita kao skupi lijekovi poznati kao inhibitori proteina PCSK9, piše Medtigo.

    Autor studije, profesor Bryce Chackerian naglasio je potrebu za jeftinijim i široko primjenjivim pristupom, a cilj razvoja vakcine je rješavanje globalnog utjecaja visokog holesterola na javno zdravlje.

    Vakcina cilja PCSK9 protein, proizveden u jetri koji cirkuliše krvotokom i negativno regulira metabolizam LDL holesterola. Visoke razine ovog proteina dovode do povišenog LDL holesterola što pridonosi stvaranju opasnih plakova koji blokiraju prohodnost krvnih žila.

    Doza vakcine bila bi učinkovita oko godine dana. Iako je vakcina pokazala obećavajuće rezultate u pokusima na životinjama, sljedeći koraci su ispitivanje na ljudima, što će trajati godinama.

    Potencijalan utjecaj ove vakcine na globalno kardiovaskularno zdravlje je značajan i nudi nadu za rješavanje problema visokog holesterola i s njime povezanim rizicima.

    Cilj naučnika je da vakcina bude dostupna u sljedećih 10 godina.

    Izvor: Medtigo/Faktor

  • Šest stvari koje niste znali o zimskom solsticiju

    Iako smo naučili da se 21. decembra obilježava zimski solsticij na sjevernoj hemisferi, ove godine se obilježava 22. decembra. To je najkraći dan u godini, a ukorijenjen je u astronomskom i religijskom značenju.

    Mnoge rane kulture slavile su to kao dan kada se sunce “vratilo”, započinjajući razdoblje dužih dana.

    Evo pet zanimljivih stvari o zimskom solsticiju.

    1. Dan kada sunce stoji

    Riječ “solsticij” dolazi od latinske riječi solstitium, što znači “sunce stoji”. Znamo da ne stoji, doslovno, ali ovo je dan kada sunce dosegne najjužniju točku kako je vidimo sa Zemlje, a zatim “okrene” smjer, prenosi howstuffworks.com.

    Budući da se sunce zapravo ne miče, evo što se događa: Zemlja ne kruži uspravno, već je nagnuta oko svoje osi za 23,5 stupnjeva. Ovaj nagib je ono što uzrokuje četiri godišnja doba. U vrijeme zimskog solsticija, sjeverna hemisfera je najviše nagnuta od sunca u godini.

    2. Zimski solsticij jedne hemisfere je ljetni solsticij druge

    Zimski solsticij na sjevernoj hemisferi poznat je kao ljetni solsticij na južnoj hemisferi. Na sjevernoj hemisferi ovo je najkraći dan u godini, a nakon toga dani počinju biti duži, a noći kraće. Na južnoj hemisferi 21. decembra je najduži dan u godini i tada se dani počinju skraćivati, a noći produljivati.

    Zemljina najbliža točka suncu zapravo dolazi početkom januara. Možda se čini iznenađujućim da u to vrijeme nije ljeto na sjevernoj hemisferi, ali razlika između sunca na njegovoj najudaljenijoj točki (u srpnju) i na najbližoj je samo 3,3 posto, nedovoljno za promjenu godišnjih doba. Nagib Zemljine osi, a ne njezina orbita, daje godišnja doba.

    3. To je određena točka u vremenu

    Zimski solsticij je najčešće 21. decembra i iako većina ljudi cijeli dan računa kao solsticij, on se zapravo događa u vrlo određeno vrijeme – točan trenutak kada je sunce izravno iznad tropika Jarca (zamišljena geografska širina između ekvatora i antarktičkog kruga). U 2023. to je će biti 22.12. u 04:27 po srednjoeuropskom vremenu.

    Datum solsticija može varirati. Iako je najčešće 21. decembra, ipak nije uvijek. Može biti i 20. ili 22., a povremeno i 23. decembra. Posljednji put solsticij je bio 23. decembra 1903., a sljedeći će biti 2303.

    4. Proslave Božića imaju korijene u proslavama solsticija

    Možda znate da su mnoge božićne tradicije ukorijenjene u poganstvu, ali stvarni blagdan Božića usko je povezan s poganskim rimskim festivalom koji se zove Saturnalije. Iako Biblija ne navodi datum, povjesničari vjeruju da je Isus stvarno rođen u proljeće ili jesen, a ne zimi jer su pastiri noću vani čuvali svoja stada.

    Saturnalije su bile tjedni festival boga Saturna – boga sunca, poljoprivrede i vremena – koji je započinjao 17. decembra. To je bilo vrijeme gozbe, veselja i darivanja. Iako je datum Božića određen neovisno o datumu Saturnalija, festival je bio toliko popularan da su mnogi njegovi običaji uključeni u slavlje Božića kada je kršćanstvo postalo glavna religija Zapada.

    Mnoge kulture imaju festival solsticija koji slavi povratak sunca ili boga sunca.

    5. Vrijeme je za dugih sjena

    U decembru na sjevernoj hemisferi sunce je u najnižem luku na nebu što uzrokuje duge sjene od njegove svjetlosti. Sjena koju baca vaš lik na zimski solsticij najduža je koju možete napraviti tokom cijele godine. Isprobajte u podne i vidjet ćete!

    6. Stonehenge i zimski solsticij

    Praistorijski spomenik Stonehengeu u Engleskoj savršeno je poravnat na liniji pogleda koja pokazuje na zalazak sunca na zimski solsticij. Povjesničari misle da je zimski solsticij bio važniji ljudima koji su izgradili Stonehenge od ljetnog solsticija. U svakom slučaju, mnoštvo druida, turista i veseljaka bit će tamo 22. decembra kako bi gledali izlazak sunca.

    Program N1

  • Lobanja morskog čudovišta stara 150 miliona godina otkrivena na obali Velike Britanije

    Teško je zamisliti kakav je bio život kada su dinosaurusi lutali Zemljom, ali s vremena na vrijeme novo otkriće nam pomaže da naslikamo sliku ovih drevnih stvorenja.

    Jedno od najnovijih uzbudljivih otkrića dogodilo se duž jurske obale u južnoj Engleskoj – popularno mjesto za fosilna otkrića zbog erozije i vremenskih prilika. Ogromna lobanja koja je pripadala morskom čudovištu pronađena je u dijelovima na liticama obale, te je potom sastavljena, otkrivajući ranije nepoznatu vrstu pliosaura.

    Dok su velociraptori i tyrannosaurus rexes bili poznati kao strašni grabežljivci na kopnu, pliosauri su bili smrtonosna podvodna stvorenja. Poznato je da su neke vrste bile dugačke 11 metara, a nova pronađena lobanja sama je dugačka oko dva metra, što je podstaklo nagađanja o tome koliko bi ostatak tijela mogao biti velik za ovu konkretnu zvijer.

    “To je jedan od najboljih fosila na kojima sam radio. Ono što ga čini jedinstvenim je da je kompletan,” kaže paleontolog Steve Etches, osnivač The Etches Collection u Velikoj Britaniji. “Donja vilica i gornja lobanja su spojene zajedno, kao što bi bile u životu. Širom svijeta, jedva da postoji primjerak koji je ikada pronađen do tog nivoa detalja. A ako jeste, nedostaje mnogo dijelova, dok ovaj, iako je malo izobličen – ima sve kosti prisutne”, dodao je.

    Na lobanji je pronađeno 130 zuba vezanih za vilicu, a na zadnjem dijelu nalaze se grebeni koji čudovištu pomažu da ugrize svoj plijen. BBC upoređuje snagu ugriza pliosaura od 33.000 njutna sa moćnih 45.000 tiranosaurusa rexa i moć ugriza današnjeg krokodila od 16.000 njutna. Iako nije bio toliko jak kao njegov kopneni rođak, pliosaur je svakako bio moćan, posebno u poređenju sa današnjim grabežljivcima.

    Dr Andre Rowe sa Univerziteta Bristol dodaje: „Životinja bi bila toliko ogromna da mislim da bi bila u stanju da efikasno lovi sve što je bilo dovoljno nesrećno da se nađe u njenom prostoru.”

    Postoje i druge karakteristike osim oštrih očnjaka koje pliosaura čine tako vještim u lovu. Njegova njuška ima brojne sitne rupice za koje se vjeruje da su tamo gdje su se nalazile žlijezde, atribut koji pomaže dinosaurusu da otkrije promjene u pritisku vode. Na glavi postoji i rupa za treće oko – osobina koju dijele mnogi današnji gmizavci.

    Trenutno je samo lobanja pronađena na stjenovitim liticama, ali stručnjaci vjeruju da bi ostatak fosila mogao biti na istoj lokaciji na obali Jure. S povećanjem erozije, tim se nada da će pronaći znakove drugih kostiju u narednih nekoliko godina, piše MyModernMet.

    Nevjerovatni fosil bit će prikazan u BBC-jevom dokumentarcu Attenborough and the Giant Sea Monster, koji debituje na Novu godinu. Ljudi će moći lično vidjeti lobanju pliosaurusa u The Etches Collection od 2. januara 2024.

    Izvor: N1

  • Da li biste ostavili dijete da spava u hladnoj sobi? Evo kako to utječe na njihovo zdravlje

    Skandinavci su poznati po tome da svoju djecu ostavljaju da spavaju vani, čak i kad su temperature zraka u minusu.

    Ta je praksa kod njih počela još 1940-ih kad je dojenačka smrtnost bila visoka, a kvaliteta zraka u kućama niska. Vjerovali su da će sunce i svjež zrak pomoći djetetu da izgradi dobar imunitet.

    Pokazalo se da je to vjerovanje tačno. Smrtnost djece smanjila se tokom sljedećih decenija, a Skandinavcima je spavanje vani ostalo u navici.

    Bebe u kolicima nerijetko drijemaju na svježem zraku dok njihovi roditelji piju kafu u zatvorenom prostoru, vidjeli ste te prizore barem na društvenim mrežama jer se svako malo neko od turista tome čudi.

    Vrućine nisu idealne za kvalitetan san. Ljeti rashlađujemo sobe do ludila ne bi li nam bilo što hladnije kad idemo spavati jer suh i topao zrak nerijetko znače da ćete se vrtjeti po krevetu do iznemoglosti. Zašto onda zimi grijemo te iste sobe do velikih temperatura?

    Brojni stručnjaci savjetuju obvezno luftanje, odnosno prozračivanje prostora prije odlaska na spavanje. Cilj je da jako rashladite sobu radi boljeg spavanja. Bez brige, termofori će vam ugrijati krevet, tako da se i vi i djeca možete uvući u toplo.

    Prozračivanje ima zaista puno pozitivnih učinaka, a dva su posebno bitna.

    Bolji imuni sistem

    Često boravimo u prostorima bez svježeg zraka, pa čestice cirkulišu prostorom i tako lakše šire bakterije i viruse. Čak i samo otvaranje prozora sobe pomaže da dijete stvori potrebna antitijela za borbu protiv infekcija. Brojna su istraživanja pokazala kako djeca koja spavaju na svježem zraku budu manje bolesna, posebno vrtićka djeca.

    Bolji san

    Zrak bogat kisikom izuzetno je povoljan za dobar san. No hladnoća je ta koja dodatno poboljšava kvalitetu sna. Naime, kako se dan bliži kraju, tako se i temperatura našeg tijela snižava, čime signalizira da je vrijeme da usporimo i odmorimo se. U hladnijem prostoru potičemo taj prirodni nagon tijela za snom jer hladnoća potiče proizvodnju melatonina, dok će vrela soba možda blokirati taj signal, pa će nam trebati duže vremena da utonemo u san.

    Imaju li vaša djeca ili vi problema sa spavanjem, isprobajte tehniku prozračivanja sobe netom prije odlaska na spavanje. Dok pripremate djecu za krevet, ostavite prozore u sobi širom otvorene, a u krevet im ubacite termofor. Djeca će se brzo ušuškati u topli krevetić dok će zrak oko njih biti svjež i poticajan za spavanje, a sve to pozitivno će utjecati i na imunitet.

    Nakon što tako stavite djecu na spavanje, isto napravite i za sebe. Isprobajte to, posebno ako imate problema s nesanicom i čestim prehladama, piše Zadovoljna.

  • Koja je vaša idealna težina s obzirom na visinu i godine – donosimo odgovore

    Mnogi žele znati odgovor na pitanje koja je idealna tjelesna težina. On je poprilično jednostavan, a ide ovako, ne postoji idealna težina. Drugim riječima, idealnu težinu ne možemo unificirati. Iako postoje različiti alati i kalkulatori koji dolaze do pobližeg odgovora, oni zapravo nisu pouzdani u svim slučajevima. Ti se alati uglavnom oslanjaju se na čimbenike kao što su dob, visina i spol. Međutim, svako je drugačiji i niti jedna formula ne može odrediti nečiju idealnu težinu. Primjerice, uravnotežena prehrana, vježbanje i druge životne navike mogu doprinijeti zdravlju pojedinca bez obzira na težinu. Međutim, pojedini istraživači ipak vjeruju da su pretile osobe, koje još uvijek nemaju drugih zdravstvenih problema, pod povećanim rizikom od razvoja stanja povezanih s pretilošću, kao što su metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti.

    Jedan od alata koji pomažu u procjeni idealnog raspona težine osobe je i indeks tjelesne mase (eng. BMI) koji mjeri težinu u odnosu na visinu prema jedinstvenoj formuli BMI = težina (kg)/visina2 (m2). Izračun BMI-a Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kategorizira na sljedeći način:

    BMI manji od 18,5 ukazuje na pothranjenost.

    BMI između 18,5 i 24,9 sugerira zdrav raspon težine.

    BMI između 25 i 29,9 može ukazivati na prekomjernu težinu.

    BMI od 30 ili više ukazuje na pretilost.

    Koja je idealna težina

    Ovaj kalkulator računa idealnu težinu u odnosu na godine, spol i visinu. Temeljen je prema nekoliko naučnika koji su u periodu od 1964. do 1983. godine razvijali idealne omjere. Također, navodi zdrav raspon BMI-a prema idealnoj težini.

    Problemi s BMI indeksom

    Indeks tjelesne mase je osnovna mjera. Iako uzima u obzir visinu i težinu, ne uzima u obzir čimbenike kao što su:

    Navedeni čimbenici naime mogu itekako utjecati na zdravlje. Primjerice, sportaši visokih performansi obično imaju puno mišića i malo tjelesne masti. Mogu imati visok BMI jer imaju veću mišićnu masu, ali to nipošto ne znači da imaju previše za svoju visinu. Još jedno ograničenje BMI-a je to što ne pravi razliku između ljudi različitih rasnih ili etničkih skupina.

    Omjer struka i bokova

    Ovaj omjer uspoređuje veličinu struka s veličinom bokova. Visoki omjer povezan je s višim razinama visceralne masti, masnoće u trbušnoj šupljini koja okružuje nekoliko glavnih organa. Iz tog razloga, spomenuto može biti koristan alat za razumijevanje potencijalnih zdravstvenih rizika, a to potvrđuje i meta-analiza iz 2018. koja govori da visok omjer može izložiti ljude većem riziku od infarkta miokarda ili srčanog udara.

    Kako izmjeriti veličinu struka i bokova

    Da bi izračunala svoj omjer, osoba bi se trebala izmjeriti oko struka na najužem dijelu (obično odmah iznad pupka), a zatim podijeliti ovu mjeru sa širinom svojih bokova (na najširem dijelu). Međutim, kao i kod BMI-a, izmjerena vrijednost struka i bokova isto ima ograničenja. Naime ova mjera ne uzima u obzir ukupni postotak tjelesne masti osobe ili njezin omjer mišića i masnog tkiva točno. Osim toga, veličina tijela nije izravna mjera zdravlja.

    Omjer struka i visine

    Omjer struka i visine još je jedan alat za procjenu veličine tijela. Uspoređuje opseg struka osobe s njezinom visinom. Prema istraživanju iz 2015., veći opseg struka povezan je s lošijim kolesterolom i krvnim tlakom, čak i uz zdrav BMI. Iz tog razloga, ova mjera može biti od pomoći pri procjeni zdravstvenog rizika kada se koristi s drugim mjerama zdravlja. Izračunati ju možete tako da podijelite veličinu struka s visinom.

    Postotak tjelesne masti

    Postotak tjelesne masti je težina masnog tkiva osobe podijeljena s ukupnom težinom. To uključuje masnoću koja se nalazi u mnogim različitim dijelovima tijela. Tjelesna mast je neophodna za funkcioniranje ljudskog tijela. Pojedincu je za preživljavanje potrebne su esencijalne masnoće koje su ključne za razvoj mozga, koštane srži, živaca i membrana. Druge vrste masti štite unutarnje organe u prsima i trbuhu, a tijelo ih po potrebi može koristiti za energiju.

    Preporuke

    Osim približnih smjernica za muškarce i žene, idealan ukupni postotak masti može ovisiti o tipu tijela ili razini aktivnosti osobe. Prema Američkom vijeću za tjelovježbu, ovo su očekivani rasponi tjelesne masti za odrasle:

    Sportaši – šest do 13 posto za muškarce, a 14 do 20 za žene

    Nesportaši u dobroj formi – 14 do 17 posto za muškarce i 21 do 24 posto za žene

    Prihvatljiv omjer – za muškarce je od 18 do 24 posto, a za žene od 25 do 31 posto

    Pretilost – kod muškaraca se smatra ako je ona 25 posto ili više, odnosno 32 posto ili više za žene

    Tipično, pretilost je povezana s visokim udjelom tjelesne masti. Pretilost i prekomjerna težina mogu predstavljati veći rizik za stanja kao što su:

    Kako izmjeriti tjelesnu masnoću

    Najčešći način mjerenja postotka tjelesne masti je korištenje kožnog nabora uz pomoć kalipera, hidrostatskog mjerenja, bioelektrične impedancije i drugo. Iako ništa od toga ne može dati potpuno točno očitanje, procjene mogu biti dovoljno blizu da ponude razumnu procjenu.

    Idealna tjelesna težina može značiti različite stvari različitim ljudima. Indeks tjelesne težine, omjer struka i bokova, struka i visine te postotak tjelesne masti četiri su načina procjene statusa težine. Kombiniranje njihovih rezultata može biti najbolji način kako biste dobili točnu ideju o tome smatra li se nečija veličina tijela umjerenom. Međutim, veličina tijela sama po sebi ne daje potpunu sliku o zdravlju osobe. Svatko tko je zabrinut zbog svoje težine, veličine struka ili sastava tijela trebao bi razgovarati s liječnikom o svom zdravstvenom stanju i o tome kako upravljati potencijalnim čimbenicima rizika.

  • Kuhate čaj s proključalom vodom? Zaboravite na to, ovo je ispravan način pripreme ukusnog pića

    Iako to mnogi ne znaju, postoji ispravan i tačan način pripreme čaja. Šta god voljeli dodajte u njega – mlijeko, med i limun, cimet.

    Morate znati kako ga pripremiti. Profesionalni degustator hrane i pića Martin Isark rekao je da se nikada ne biste trebali koristiti proključalom vodom kada pripremate čaj, piše The Sun.

    Vrijeme je da taj mit zaboravimo. Jako vruća voda ubija okuse čaja i ustvari vam ostaje neki suhi okus, uglavnom je to tanin’, dodaje.

    Objasnio je kako bi voda trebala biti maksimalno na 80°C kako bi se svi okusi čaja fino osjetili.

  • Ovo je najjeftinija skijaška destinacija u Evropi

    Bugarska više nije najjeftinija skijaška destinacija za britanske turiste nakon što joj je tu poziciju preotela Italija, saznaje se u subotu iz najnovijeg izvještaja.

    Omjer kvalitete i novca

    Italijanska Bardonecchia našla se ispred bugarskih skijališta Borovets i Bansko kao najpovoljnije odredište ljubitelja zimskih sportova u godišnjoj analizi skijališta u kojoj se ocjenjuje omjer kvalitete i novca.

    Analizu su provele Post Office Travel Money i turistička agencija Crystal Ski Holidays.

    Analizom je bilo obuhvaćeno 36 evropskih skijališta, a prikupljeni su podaci o cijenama skijaških karata, iznajmljivanja opreme, škola skijanja i bordanja te hrane i pića na skijaškim stazama.

    Ispostavilo se da je Bardonecchia podigla cijene u odnosu na prošlu godine za samo 1,4 posto.

    Borovets je podigao cijene do 8.2 posto i nalazi se na drugom mjestu, dok je Bansko s porastom cijena od 18,1 posto završio na šestom mjestu, zahvaljujući prvenstveno velikom porastu cijena za skijaške škole.

    Najskuplji je Cermat

    Cijene su pale u devet od 31 skijališa koja su i prethodne godine bila obuhvaćena analizom. Najviše su pale cijene u francuskom skijalištu Les Ark i švicarskom Vengenu, za 5,5 posto.

    Najskuplji je švicarski Cermat, gdje su cijene dvostruko veće nego u Bardonecchiu. Jeftiniji od Banskog su i Jahorina u BiH, Pass Tonale u Italiji i Geilo u Norveškoj.

    Izvor: Avaz

  • Prilikom kihanja, oslobađamo 100 hiljada čestica koje sadrže viruse

    Sezona je respiratornih virusa, prehlada, koronavirusa.. U domovima zdravlja širom Bosne i Hercegovine povećan je broj pacijenata koji se žale na dugotrajna akutna respiratorna oboljenja.

    Samo neki od simptoma koje pacijenti osjete su osjećaj slabosti, malaksalosti, bol u kostima i mišićima, jeza i groznica. Sve je češća i visoka tjelesna temperatura.

    “Tegobe sa kojima se javljaju pacijenti su povećana tjelesna temperatura iznad 38 stepeni. Čak nam dolaze i visoko febrilni iznad 39 stepeni. Obično to bude praćeno simptomima hunjavice, pojačanom sekrecijom iz nosa”, navodi doktorica Kenana Ljuca iz Doma zdravlja Stari Grad.

    Karakteristično je, kažu ljekari, i nakon provedene simptomatske ili antibiotiske terapije, ostaje produženi osjećaj umora i oslabljenog apetita kod velikog broja pacijenata.

    “Na to se građani mnogo žale. Nije sama bolest to što utiče na takvo stanje. Tu je pojačan stres, kraj je godine, gleda se da se sve stigne, povećano zagađenje u zraku, oslabljen imunitet, sve to doprinosi da imamo ovakav rezultat”, kaže Ljuca.

    Zbog toga, trebalo bi zaštititi sebe. Prvenstveno, kažu stručnjaci, jačanjem imuniteta i održavanjem lične higijene.

    “Higijena ruku, voditi računa da se kiše ili kašlje u maramicu. Kada kihnemo, oslobodi se oko sto hiljada čestica koje sadrže viruse i bakterije. Razviti kolektivnu svijest, da se brinemo za druge. Samo tako možemo spriječiti dalje širenje bolesti. Jačati imunitete ishranom, prirodnim preparatima, provoditi vrijeme u prirodi”, navodi ljekarka.

    Naročito bi se trebale zaštititi najranjivije kategorije, a to su djeca, osobe starije od 65 godina i hronični bolesnici. Kako se ne bi razvile teže kliničke slike, ljekari pozivaju na vakcinaciju protiv gripe, kao preventivnu mjeru.

    Izvor: N1

  • Odala ih fotografija: Mlada hrvatska glumica u vezi s bh. muzičarom

    Hrvatska glumica Ana Uršula Najev (26) je bila u društvu s muzičarom i glumcem Farisom Pinjom, koji iza sebe ima propali brak s glumicom Tarom Thaller, a šuška se kako su njih dvoje novi par.

    Na zagrebačkom Adventu, Ana je bila s Farisom, a pohvalili su se i zajedničkom fotografijom na društvenim mrežama.

    Na fotki su njih dvoje uživali u slatkišima i toplim napicima, a Pinjo je stavio ruku na njezino rame.

    “Bitno da je rakija iza. Aj Ž”, napisala je uz fotografiju.

    Glumica nije službeno potvrdila glasine o njihovoj vezi, a nedavno je na upit o ljubavi otkrila čime ju muškarac može osvojiti.

    Zajednička odluka: Razvode se Faris Pinjo i Tara Thaller

    “Ljubavni status ne govorim u javnosti, ali mogu reći da sam jako sretna i ispunjena. Muškarac me može osvojiti jednom stvari: poštovanjem. Nemam pravila i nemam tip muškarca, ljubav se naprosto dogodi. Ali ono što mogu reći jest to da je najbitnija stvar uzajamno poštovanje i uzajamna potreba za obostranom srećom i osmijehom”, rekla je Ana Uršula.

    Inače, Pinjo se nedavno razveo od glumice Tare Thaller, s kojom je proveo godinu i po dana u braku.

    Tara je nakon razvoda utjehu pronašla u plesaču Mateu Cveniću, a čini se kako je i Faris krenuo dalje.