U Modrom jezeru u Imotskom provrela su vrela i jezero se u noći s nedjelje na ponedjeljak počelo puniti vodom.
No, na dijelu još uvijek presušenog jezera su osvanuli neobični znakovi. Odnosno, riječ je o zanimljivoj umjetničkoj instalaciji sastavljenoj od neobičnih krugova povezanih ravnom crtom i neobičnom strelicom. Instalacija je prilično velika, pa se vidi iz svih predjela jezera.
“Onaj tko se noćas odlučio spustiti na dno jezera (jer u nedjelju još toga nije bilo) i sve ovo napraviti, mora da se dobro pripremio, a bilo bi lijepo i doznati što sve ova instalacija predstavlja. Sve u svemu zanimljivo, a umjetnik se dobro i naradio. Spustiti se po noći na dno jezera, po mraku sve to ucrtati (vjerojano je prije i odredio koordinate) zaslužuje respekt. Da ništa drugo to se po prvi put dogodilo na dnu presušenog jezera. Već sutra voda će prekriti taj neobičan umjetnički izričaj. Vanzemaljski sigurno nije”, piše Radio Imotski.
Globalni medijski gigant CNN objavio je listu 50 najboljih poslastica na planeti.
Svoje mjesto na listi našla je i baklava, jedna od omiljenih poslastica Bosanaca i Hercegovaca.
– Deseci nježnih slojeva stope se u jednom nježnom zalogaju u ovoj sirupastoj poslastici, koja je među najslađim naslijeđima Osmanskog carstva – riječi su kojima su novinari CNN-a opisali baklavu.
Ističu da iako je i dalje veoma popularna poslastica na Levantu, Balkanu, Kavkazu i u Sjevernoj Africi, duhovni dom baklave je Turska.
Jednostavnim popisom sastojaka i nepreglednim varijacijama lako se svrstava među najprivlačnije poslastice na svijetu, zaključuje CNN.
Na današnji dan 1955. godine sa proizvodnih traka Zastave sišao je prvi Fićo koji se po licenci italijanskog FIAT-a proizvodio narednih 30 godina.
Ukupni tiraž kragujevačkih pogona iznosio je 923.487 primjeraka, čime je Zastava 750 bila i ostala najpopularniji automobil na cestama bivše Jugoslavije.
Yugopapir prenosi priču iz 1985. godine o Fići, njegovom nastanku i burnom životu dugom tri decenije.
Prvi Fićo sa proizvodnih traka Zastave sišao je 18. oktobra 1955. godine
Maj 1985. godine
Fićo je međugradsko vozilo. Ako ne vjerujete, pitajte starije: oni su Fićom odlazili tamo gdje se danas odlazi avionom, poručuje Zastavin reklamni slogan.
Zaista je tako jer ove godine Fićo, najpopularnije jugoslovensko vozilo, puni svoju 30. godinu pa njegovi savremenici dugo pamte.
Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslovene u svijet motorizacije, sklopljeno je ravno prije trideset godina, dakle 1955. u Kragujevcu. Mada se bavimo slavljenikom, spomenimo da Fićo nije prvo vozilo koje je proizvedeno u gradu na Lepenici.
Riječ-dvije o historiji
Sve je počelo i dešavalo se u bivšoj kragujevačkoj Topolivnici, osnovanoj 1851. godine. Ona je potom prerasla u Artiljerijsku upravu pa u Vojnotehnički zavod.
Uoči Drugog svjetskog rata, 1940. u Vojnotehničkom zavodu je montirano 250 kamiona marke Chevrolet. Za ovaj posao je osnovana i škola 1939. godine, a pravo upisa imali su oni koji su završili niži kurs s položenim majstorskim ispitom.
Nakon rata automobili su se počeli ponovo proizvoditi u Kragujevcu 1953. godine. Tada su montirana 162 džipa marke Jeep Willys. Iste godine, u junu, Radnički savjet Zavoda raspravljao je o početku stalne proizvodnje vozila.
FIAT ispred Rovera, Alfe Romeo,…
Ubrzo je raspisan međunarodni konkurs, na kojem bi se izabrala najbolja ponuda za saradnju iz instranstva i najbolje vozilo koje bi se potom radilo kod nas. Prijavili su se Francuzi s Renaultom, Englezi s Roverom i Austinom, Austrijanci, američki Jeep i italijanski proizvođači Alfa Romeo i FIAT.
Svako vozilo je moralo proći test – put dugačak 4.450 kilometara, od toga 1.680 kilometara izuzetno teškim, brdskim terenima. Namjerno su birani skoro neprohodni putevi i loše vrijeme. Na kraju probe najviše pozitivnih bodova skupio je FIAT sa svojim modelom AR 51/55. Nakon pregovora 12. avgusta 1954. godine sklopljen je ugovor o licenci između Zastave i FIAT-a.
Da ne dužimo dalje, te iste godine u martu na ženevskom salonu automobila predstavljena je nova zvijezda FIAT-ovog programa. Mali, ekonomičan automobil, dovoljno prostran za porodicu plićeg džepa i dovoljno otmjen za damu u skupoj bundi koja se s velikim autom ne može snaći u gradu – Fiat 600. Auto je izrađen po talijanskoj mjeri, temperamentan za svoju klasu, namijenjen, prije svega, kupcu skromnijeg budžeta.
Zahvaljujući već spomenutom ugovoru Zastave i FIAT-a, taj hit stiže kod nas iste godine kada se rodio. Iako je godinama na zadnjoj haubi pisalo Fiat 600, radnici u proizvodnji su ga brzo prekrstili u Fiću, i to ime mu je ostalo do danas.
Te prve godine je sklopljeno 25 vozila. Otada do kraja 1984. godine s trake je sišlo 902.347 komada Fiće, koji je najmasovniji Zastavin model.
Fićo je 1955. godine počeo krstariti našim cestama. Bilo je to vrijeme kada se na put išlo vozom, s obaveznom užinom od pohovane piletine. Kada nam je more još bilo daleko, pa su djeca iz grada išla ljeti na praznike kod tetke na selo.
Podmlađivanje Fiće
I Fićo se počeo pomlađivati. Već 1960. je zamijenjen stari motor od 633 kubika novim i jačim od 750. Tada je uz oznaku 600 dodano jedno slovo “D”. Četiri godine kasnije Fićo dobija svoje sadašnje službeno ime – Zastava 750. Čuvena vrata “naopako” su se okrenula 1968. Dvije godine kasnije FIAT je prestao proizvoditi ovaj model, iako je do tada kupcima isporučio dva i po miliona komada. Fićo je nastavio živjeti kod nas. Više nije bio ni prestižan ni nedostižan, ali je još bio poželjan. Pretrpio je još dva tehnička zahvata i 1975. je nastao 750 specijal, a 1980. Zastava 850.
Čak i najjača verzija nema nikakve zastrašujuće performanse jer Fićo 850 može razviti tek 125 km/h, a ubrzava do 100 kilometara vrlo dugo. Pa, usprkos tome, Fićo ima svoje kupce. Mali je, zgodan za vožnju po gradu, a za nuždu se može njime i na put. Potom, izdržljiv je. A naš ga je narod stavljao na svakojake muke. Poznato je da je služio za vuču drljače, da je korišten za pogon miješalice za beton, da je vukao i teglio teret teži od njega i da su mu pričvrstili čistač za snijeg. Sve je to Fićo stoički izdržao. Prije petnaestak godina dva avanturistički raspoložena prijatelja Fićom su iz Beograda stigla do Indije. Bez ijednog kvara. Nije u pitanju propagandni trik – ovaj poduhvat nije poduprla tvornica.
U međuvremenu su ga s prvog mjesta top-liste u tvornici izgurali drugi modeli. Prije svega Stojadin, koji ga je za 14 godina gotovo dostigao po broju proizvedenih komada. Potiskuje ga i Jugo. Ali Fićo ima tu satisfakciju da je na njemu većina Jugoslovena naučila voziti, da je godinama bio jedini domaći trkački automobil. Tokom ovih 30 godina izvozili smo ga Česima, Francuzima, Dancima, Belgijancima, Nizozemcima, Ekvadorcima. Sklapali su ga Kolumbijci, vozili Čileanci, Grci, Egipćani, a od od 1985. godine i Turci.
Svjetski dan kravate obilježava se 18. oktobra od 2008. godine, u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija kravate.
Kravata je simbol Evrope, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti, stoga je Academia Cravatica proglasila da se 18. oktobra svake godine obilježava Svjetski dan kravate.
Kao izvorni hrvatski proizvod kravata se raširila Evropom u 17. vijeku posredstvom hrvatskih vojnika, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge evropske jezike pod sličnim nazivima.
Jedan je od najdražih modnih dodataka muškaraca, a u posljednje vrijeme sve češće ovaj modni detalj viđa se i na ženama. Elegantne i otmjene, kravate se nose u svečanim prigodama, na poslovnim sastancima, a gotovo su nezaobilazne oko vrata političara.
S obzirom na to da hladniji dani stižu i da ćemo uskoro provoditi najviše vremena u svom domu, trebamo pripaziti na kvalitet vazduha.
Slijedi hladniji period godine ili, drugim riječima, nekoliko mjeseci kada vrijeme najviše provodimo u svojim domovima pa je vrlo važno da prostorije u kojima boravimo budu prozračne i svježe, prenosi Wall.hr.
Biljke koje držite u svojim domovima mogu vas zaštititi od duvanskog dima, bakterija, gljivica pa stručnjaci predlažu da kupite biljke koje pozitivno utiču na kvalitetu vazduha.
U nastavku vam donosimo tri biljke koje će podići kvalitet vazduha u vašem domu.
Kaktus
Kaktus će upiti štetna elektromagnetska zračenja i, generalno, odlično pročišćava vazduh. Uz sve to, ova biljka ne zahtijeva puno svjetlosti i njege.
Aloe Vera
Osim što se koristi za regeneraciju kože i organizma, magična aloe vera odlična je i u pročišćavanju vazduha. Brzo i učinkovito uklanja toksine, što uključuje i zračenje monitora i TV ekrana.
Palma
Možete isprobati i malo stablo palme. Prema istraživanjima koje je obavila NASA, palmino drvo Areka zauzima osmo mjesto u efikasnosti uklanjanja formaldehida. Jako dobro održava vlagu i svježinu u prostoru te brzo uklanja hemijske toksine iz vazduha.
Naučnici su se dosjetili ukusne metode za prevenciju demencije. Pijete li samo dvije šoljice čokolade dnevno, mogli biste popraviti memoriju za 30 posto, pokazuje istraživanje. Studija, objavljena u časopisu “Neurology”, uključila je 60 ljudi prosječne starosti od 73 godine koji nisu imali demenciju.
Svaki od njih je mjesec pio po dvije šoljice tople čokolade dnevno i nije konzumirao bilo koju drugu čokoladu tokom studija. Testirane su im i memorija i sposobnost razmišljanja te im je ultrazvukom izmjeren protok krvi u mozgu.
Skoro trećina ispitanika imala je smanjen protok krvi na početku istraživanja, ali je, zato, došlo do poboljšanja u protoku do kraja studije. Zaključili su, stoga, da pijenje vruće čokolade (najmanje od 60 do 70 posto kakaa) može smanjiti rizik od demencije povećanjem protoka krvi u mozgu i do osam posto.
Prije tačno 103 godine u Stocu je rođen najveći bosanskohercegovačkih pjesnika, koji je obilježio čitavu jednu kulturno-historijsku eru naše države.
Riječ je o Mehmedaliji Mak Dizdaru, “pjesniku stećaka” kako je često nazivan.
Mehmedalija Mak Dizdar, koji je rođen 17. oktobra 1917. godine, u Stocu je završio osnovnu školu, nakon čega je otišao u Sarajevo, gdje će živjeti sve do smrti 14. jula 1971. godine.
Pjesnik čija se djela Kameni spavač i Modra rijeka ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke prošlog stoljeća, bio je jedan od umjetnika koji su pokušali sastaviti sliku jednog svijeta koji je nekada davno bivao na ovim prostorima, a kojeg više nema.
Facebook: Mak Dizdar
Po dolasku u Sarajevo ovaj pjesnik je pisao za novine i časopis Gajret, nakon čega je u ilegali proveo dio Drugog svjetskog rata kao član Narodnooslobodilačkog pokreta. Sve to dovelo ga je do pozicije urednika lista Oslobođenje, koju je je uskoro zamijenio profesionalnom karijerom književnika i uredničkom pozicijom u listu Život.
Dalji tok njegovog života doveo ga je do osnivanja Seljačke knjige, izdavačke kuće čiji zadatak je bio prosvjećivanje širokih narodnih masa, a uskoro će njegova “kuća” prerasti u Narodnu prosvjetu.
Mak je u godini svoje smrti objavio poetsku zbirku Modra rijeka, koja je sadržala istoimenu pjesmu čime se istinski proslavio kao pjesnik, a ovu pjesmu europska kritika imenovala je “europskom pjesmom”. Druga važna zbirka u njegovom umjetničkom opusu bila je svakako zbirka Kameni spavač, kojom je težio da, kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima.
Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.
Američka televizijska kuća CNN je izabrala 50 poslastica za koje smatra da su najbolje na svijetu. Na listi je jedna od omiljenih tradicionalnih poslastica u Bosni i Hercegovini – baklava.
Opisali su je kao desertom koji ima više slojeva i napomenuli da je riječ o zalivenom kolaču. Podsjetili su da je baklava naslijeđe Osmanskog carstva.
Levant, Balkan, Kavkaz i Sjevernu Afriku su označili kao prostorom gdje je ovaj desert iznimno popularan i naglasili su da je riječ o dijelu svijeta kojim su vladali Osmanlije.
Tursku su naveli kao “duhovni dom” baklave. Istakli su da se u ovoj zemlji služe izvrsne baklave izrezane u obliku dijamanta te da se prave od oraha i da su prelivene mednim sirupom.
Naglasili su da je baklava samo jedna od poznatih poslastica koje se smatraju zaostavštinom Osmanskog carstva, ali da je s razlogom najpoznatija. Kao razlog za to u CNN-u su izdvojili jednostavan sastojak i zaključili da je među najprivlačnijim poslasticama u svijetu.
Danas se navršava trinaest godina od preranog odlaska pjevača anđeoskog glasa Tošeta Proeskog, koji je tragično nastradao u saobraćajnoj nesreći na autoputu kod Nove Gradiške u Hrvatskoj.
O besprijekornom talentu, nezaboravnom i nezamenljivom glasu, a prije svega dobroti ovog makedonskog umjetnika, vječno će pričati mnogobrojne kolege i prijatelji koji se ne mire sa činjenicom da ga više nema.
“Ne želim da mi skidate kapu, samo želim da se ponosite mnome”, rekao je jednom prilikom Toše neposredno pred smrt.
O talentu Tošeta Proeskog nedavno je govorio Zdravko Čolić pokušavajući odgovoriti na pitanje ima li nasljednika velikih muzičkih imena među mlađim generacijama, pišu srbijanski mediji.
“Pokojni Toše Proeski, nažalost, bio je posljednji čovjek iz pop muzike koji je imao nekoliko dobrih albuma. Sudbina ga je spriječila u tome da dosegne one visine koje je mogao kada je muzika u pitanju. Poslije njega niko nije tako zasijao”, rekao je Čolić za srbijanske medije.
Danas ne samo da mu skidaju kapu za sve što je učinio, nego, baš kako je to i želio, ponose se njime.
Čuveni dueti Lagala nas mala i 1.200 milja koju je Toše snimio s kolegama Tonijem Cetinskim i Gocom Tržan ostali su upamćeni kao veliki hitovi, a oni ističu da će vječno biti prijatelji.
“Evo deset je godina otkad te nema i fališ još više. Velika je praznina ostala nakon tvog odlaska i niko je nikada ispuniti neće. Zato, prijatelju, ne prihvatam da te nema jer mi je valjda tako lakše. Znaj da si uvijek kraj mene i da si zaslužan za svako moje dobro djelo, dragi moj Toše. Za gluposti i greške sam zadužen isključivo ja, znaš me. Znam da si tu negdje i hvala ti na svemu što činiš. Voli te brat. I zato, posadit ću dvije ruže, neka rastu, neka se druže! Jednoj ću dati ime svoje, drugoj ime tvoje! U znak prijateljstva među nama, nek cvjetaju godinama, kazao je Cetinski.
Miroslav Rus, autor čuvene numere Igra bez granica, kao i nekih od najljepših pesama Tošeta Proeskog, kaže da sjećanja na njega nikada neće izblijediti.
“Toše nije bio samo pjevač, već i dobar čovjek, humanista. Čuvajmo svi zajedno ove trenutke, jer to nije samo poruka sjećanja na Tošeta. To je poruka međuljudskih odnosa i razumijevanja”, dodaje Rus.
Dunja se odavno u narodnoj medicini koristi kao sredstvo za ublažavanje kašlja i umirivanje stomačnih tegoba. Ljekoviti su svi dijelovi dunje: plod, listovi i sjeme, a posebno sok i sirup ploda. Plod dunje je prepun vitamina i minerala. U ogromnim količinama sadrži vitamin C, ali i B1, B2, niacin, karoten, kalcij, magnezij, kalij, bakar, natrijum, cink, željezo, mangan, natrijum, hlor i sumpor.
Dunja je savršena za dijetu, jer sadrži proteine, dijetalna vlakna i ugljikohidrate. Zahvaljujući taninu i sluzi dunja je blagodat za rad crijeva i sprečava infektivne bolesti. Pošto sadrži i dosta pektina snižava krvni pritisak. Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju. Pečena ili kuhana dunja preporučuje se anemičnim osobama, kao i onima koji imaju problema sa stomakom. Dunja liječi sluzokože ždrijela, krajnika, disajnih puteva, a ublažava i obilne menstruacije.
Facebook: Mak Dizdar