Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Stil života / Ovo su navike zbog kojih su Skandinavci tako zdravi i sretni

    Posljednjih godina dosta se priča o skandinavskom načinu života. Ovi narodi itekako drže do zdravog života, životni vijek je dugačak i kvaliteta života izuzetno dobra, a neke zasluge imaju i sljedeće činjenice…

    Uživanje u prirodi visoko na listi prioriteta

    Iako većina Norvežana živi u gradovima, uživanje u prirodi i dalje je visoko na listi prioriteta kod velikog broja građana. Vjeruju kako je vrijeme provedeno u prirodi izuzetno bitno, za što čak imaju i posebnu riječju – friluftsliv. No bitno je kazati kako fizička aktivnost za njih ne znači tek sagorijevanje kalorija, već traženje užitka u tome što rade. Zato, naprimjer, dobar dio Norvežana umjesto teretane bira skijanje, klizanje, šetnju u šumi, plivanje u jezeru i slično.

    Maslac draži od ulja

    Skandinavci znatno više vjeruju maslacu nego ulju, pa tako mali komad maslaca dodaju u raznorazne vrste hrane – juhu, meso, povrće… Ovim načinom hrana postaje nutritivnija, a ujedno Skandinavci smatraju i kako se značajnim unosom mliječnih masti dobro bore protiv pretilosti, piše Pun kufer.

    Ne postoji loše vrijeme, samo neprikladna odjeća

    Norvežani se doslovno drže te krilatice, stoga se nemojte iznenaditi vidite li u Norveškoj ljude koji usred zime, po kiši i snijegu, rekreativno voze bicikl. Niske temperature ubrzavaju rad metabolizma, popravljaju kvalitetu sna i reguliraju apetit.

    Slatkiši za djecu samo subotom

    U švedskim vrtićima prilikom pripreme obroka ne koristi se nimalo šećera. Uz to, djeca uopće ne jedu slatkiše prije navršene druge ili treće godine života. No čak i kad odrastu, slatkiše obično smiju jesti samo subotom ili praznicima.

    Vole saune, koriste ih izuzetno često

    Nakon dugačkih šetnji po hladnoći najviše se želite zagrijati. Skandinavci vole saune, koriste ih izuzetno često, a ako vas netko pozove u saunu, znak je to da prema vama gaji poštovanje. Također, saune rado posjećuju i muškarci i žene, pa možda i u tome leži tajna zdravlja, ali i – dobrog tena.

    Crveno meso jako je rijetko na meniju

    Većina Skandinavaca preferira jedenje kod kuće, a zbog uravnotežene prehrane i aktivnog načina života, kako smo već spomenuli, dobro izgledaju i zdravi su. Crveno meso jako je rijetko na meniju, ali se itekako jede mnogo ribe, posebno one plave.

    Vrijeme za kafu itekako je važno

    Šveđani koriste riječ fika, koja se može prevesti kao „vrijeme za kafu ili kolač“, ali u stvarnosti znači mnogo više od toga. To je vrijeme kad se ne bavite svojim poslom i uživate u vremenu s prijateljima. Fika nije samo pauza za kafu, već način za usporavanje i promišljanje o stvarima. I dok u drugim zemljama mnogi uzimaju kafu za van ili je piju s nogu, u Švedskoj se ta pauza ne dovodi u pitanje.

    Radiosarajevo.ba

  • Ovo je najtraženija riječ u engleskom i njemačkom jeziku, nije veliko iznenađenje

    Američka izdavačka kuća Merriam-Webster, posebno poznata po rječnicima engleskog jezika, i Savez za njemački jezik (GfdS) odvojeno su izabrali riječ godine na svojim jezicima

    U godini u kojoj je više od milion i po ljudi u svijetu umrlo od covida-19, “pandemija” je bila najčešće tražena riječ u našim rječnicima, saopćili su iz Merriam-Webstera.

    Pandemija se definira kao “pojava bolesti na širokom geografskom području (više zemalja ili kontinenata) koja zahvata znatan dio populacije”, navodi se na stranici Merriam-Webster.com.

    Korijeni riječi su grčki – “pan” (svi) i “demos” (narod).

    Potraga za značenjem riječi neslućeno je narasla nakon 11. marta kad je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Skok je bio čak 115 hiljada posto u odnosu na isti dan 2019. godine, prenosi Reuters.

    U Njemačkoj je stručni sud jezikoslovaca analizirao koje su riječi i pojmovi najviše oblikovali politički, društveni i ekonomski život u zemlji ove godine.

    Nakon očekivanog svrstavanja pandemije na prvo mjesto, na drugo su izabrali anglizam “lockdown” (zatvaranje).

    Na trećem im je mjestu kovanica verschwörungserzählung (teorija zavjere), na četvrtom engleski pojam Black Lives Matter (Crni životi su važni), a na petom akronim AHA (abstand, hygiene, alltagsmaske – razmak, higijena, maske za lice), česta poruka njemačkoj javnosti u vrijeme pandemije.

    Fokus

  • Podržite imunitet dovoljnim unosom prirodne mineralne vode

    Korona kriza nas je u potpunosti fokusirala na teme zdravlja, naročito imuniteta. Slušajući svakodnevno o istraživanjima koja se provode širom svijeta, možemo zaključiti da čovjekov imuni sistem krije brojne tajne koje nije tako lako otkriti… I dok se možemo naći u situaciji da nas obuzmu strah, strepnja, neizvjesnost i osjećaj da nemamo kontrolu nad onime što se događa, dobro je zastati i vratiti se osnovama, koje smo možda u čitavoj šumi informacija, jednostavno zaboravili.

    Voda je izvor života i temelj zdravlja

    Odgovarajuća hidratacija je ključna za normalno odvijanje tjelesnih procesa, pa tako i imuniteta. Pravilna funkcija imunog sistema ovisi o hranjivim tvarima u našem krvotoku, čiju osnovu čini upravo voda. Ako nema dovoljno vode, nije moguće ni normalno transportirati hranjive tvari do organa, niti odstranjivati iz organizma otpadne spojeve nastale procesom detoksikacije.

    Mnogi nisu svjesni da već blaga dehidracija može smanjiti tjelesne i kognitivne sposobnosti, te imati negativan utjecaj na raspoloženje. Danas, u svjetlu globalne pandemije koja nas sve zaokuplja, naučnici upućuju i na to da je nedovoljna hidratacija, u sedmicama prije same infekcije, mogući faktor rizika za najteže ishode bolesti korona virusa covid-19*.

    Dakle, organizmu je potrebno osigurati dovoljno vode svaki dan, što je i preduslov normalnog psiho-fizičkog stanja. Sva voda za piće mora biti zdravstveno ispravna, a odabirom prirodne mineralne vode, dobivate vodu jedinstvenog mineralnog sastava i prirodne čistoće iz poznatog izvora. Takav je i Sarajevski kiseljak.

    Voda prirodno obogaćena mineralima – hidratacija s benefitom

    Izvorišta su od davnina bila posebna mjesta, na kojima su se ljudi okupljali i koristili blagotvornost mineralne vode za zdravlje. Kiseljak je tako, kroz svoju historiju, nadaleko bio poznat po iznimnoj vodi, začuđujuće povoljnog djelovanja, koja je izbijala iz zemlje stvarajući visoki vodoskok.

    Uz prirodan sadržaj mjehurića CO2 na izvoru, učinak Sarajevskog kiseljaka određen je njegovim mineralnim sastavom. Probijanjem kroz staro eruptivno stijenje i brojne slojeve tla, Sarajevski kiseljak je prirodno obogaćen mineralima, među kojima nalazimo kalcij, natrij, magnezij, kalij, klorid, mikroelemente, te sulfate i hidrogenkarbonate.

    Takva voda, koja uključuje čitav niz otopljenih minerala, neophodnih organizmu, može biti osobito značajna svima s povećanim potrebama, tjelesno aktivnima, kao i onima koji rade pod zaštitnim odijelima i pojačano se znoje. Posebna je zanimljivost da Sarajevski kiseljak u jednoj litri sadrži 30% preporučenog dnevnog unosa kalcija.

    Biti u formi i spremni za izazove

    Usvajanje zdravih životnih navika najbolji je put za dobro zdravlje i jak imuni sustav. Pravilna prehrana je posebno važna, a ona, osim hrane, uključuje i sve ono što tijekom dana popijemo. Voda bi trebala biti prvi odabir za hidrataciju i dnevno je, za one koji žive sjedilačkim načinom života, poželjno popiti 6-8 čaša vode, dok se fizički aktivnima potrebe povećavaju.
    Nedovoljna hidratacija može pridonijeti umoru, glavoboljama, smanjenoj koncentraciji, probavnim i drugim smetnjama, kao i povećanom nivou hormona stresa. Budući da je prilagodba uslovima trenutne pandemije sama po sebi stresna, važno je ne zaboraviti piti dovoljno vode svaki dan. Uz Sarajevski kiseljak prirodna hidratacija donosi i bogatstvo minerala. Neka i u novoj svakodnevici Sarajevski kiseljak (p)ostane tajna vitalnosti.

  • Astro / Keltski horoskop: Pronađite svoje drvo i saznajte šta govori o vama

    Stari Kelti vjerovali su da vrijeme u kojem se rodimo, a koje podrazumijeva vladavinu određene vrste drveća, određuje naše osobine. Uvijek su bili vrlo povezani s prirodom te su tokom vremena primijetili da dijete koje je rođeno u određenom periodu godine, razvija i određene karakteristike.

    U drveću su vidjeli samu srž svemira i vjerovali da su ona izvor beskrajne mudrosti. Njihov horoskop prema vrstama drveća podijeljen je u 13 skupina. Broj 13 povezan je s mijenama Mjeseca, za koje su Kelti vjerovali da ih ima upravo 13, piše Zadovoljna.hr.

    Breza (24. decembra – 20. januara)
    Osobe rođene u ovom periodu uvijek su pokretači akcija, a vrlo često i druge motiviraju na isto. Uvijek žele više i bolje, te čitav život teže višem cilju. Osim toga, tolerantni su prema drugima, a uvijek o svakom sljedećem koraku razmisle hladne glave. Kada situacija zahtijeva vodstvo, odmah će se uhvatiti posla, čineći to na učinkovit, no nenametljiv način.

    Oskoruša (21. januar – 17. februar)
    Drvo oskoruše među Keltima je uvijek bilo simbol filozofskih razmišljanja. Oni koji su rođeni pod energijom oskoruše, često se smatraju vizionarima. Njihove su ideje toliko originalne i kreativne da se drugi često pitaju odakle one dolaze. No ponekad izbjegavaju interakcije s drugima, bojeći se da nitko ne razumije njihove inovativne ideje. U svaku svoju ideju ulažu iznimno mnogo strasti i upravo je to ono što ih pokreće kroz život.

    Jasen ( 18. februar– 17. mart)
    Rođeni u vladavini jasena vrlo su otvorenog uma, intuitivni i umjetnički nadareni. Svijet oko sebe promatraju u bojama izraženije od drugih, a u svemu što čine inspirirani su prirodom. Vječito su u kontaktu sa svojom „unutarnjom muzom“. Pisanje, umjetnost i znanost posebno privlače ove znakove. Ne zamaraju se time što drugi misle o njima, važno je da su oni zadovoljni postignutim.

    Joha (18. mart – 14. april)
    Svi pripadnici drveta johe vrlo lako pronalaze svoj put. Pritom su vrlo šarmantni, zbog čega ih drugi znakovi vole, a i oni sami se bez problema slažu sa svima ostalima. Vrlo su samouvjereni, a ta je njihova osobina pomalo zarazna za ljude u njihovoj neposrednoj blizini. Upravo im je vrijeme provedeno s bližnjima od velike važnosti, a ono što nikako ne podnose je gubitak vremena na nepotrebne stvari.

    Vrba (15. april – 12. maj)
    Rođenima u vladavini vrbe vlada Mjesec, pa je njihova osobnost često vrlo tajnovita, baš poput samog Mjeseca. Vrlo su inteligentni, a pokazuju posebno razumijevanje za promjene. Svjesni su toga da za sve postoji mjesto i vrijeme, kao i to da ništa ne traje vječno. Za njih svakako vrijedi razumijevanje one poznate „Samo mijena stalna jest.“ Zato su mnogo strpljiviji od drugih znakova, svjesni toga da se sve događa s razlogom.

    Glog (13. maj – 9. juni)
    Rođeni u ovom periodu često nisu onakvi kakvima se čine. Pravi su dokaz toga da knjigu nikada ne treba suditi prema koricama. Naoko sasvim obični ljudi koji vode sasvim obične živote, u sebi kriju vatrenu snagu, strast. Vrlo su znatiželjni, imaju smisao za humor, iako ga ne pokazuju često, te vrlo dobro razumiju ironiju. Ponekad su i previše skromni pa si ne žele priznati zasluge koje su itekako zaradili.

    Hrast (10. juni – 7. juli)
    Nitko nije snažniji od pripadnika ovog znaka, kako tjelesno, tako i psihički. Vrlo često štite one koji se sami ne mogu zaštititi i one koji nemaju glas. Uvijek su spremni pomoći drugima te čvrsto vjeruju u to da svaka situacija, koliko se god činila teškom, na kraju može pozitivno završiti. Vole imati kontrolu nad svojim životom, a upravo im vjera u dobar ishod pomaže da uvijek budu jaki.

    Božikovina (8. jula – 4. avgusta)  
    Božikovina karakterizira ljude koji su plemeniti, otvorena uma te koji ujedno laku preuzimaju vodstvo. Izazove koji im se nađu na putu prelaze kao od šale. Naprosto ulože dvostruk napor u ono što žele postići. Zbog toga ih se ponekad smatra arogantnima, no oni su samo čvrsto uvjereni u svoje sposobnosti. Znaju što mogu i neće pristati ni na što manje.

    Ljeska (5. avgusta – 1. septembra)
    Rođene pod energijom ljeske karakterizira organiziranost, više nego ijedan drugi znak. Vrlo dobro znaju rasporediti svoje vrijeme, vole jasna pravila, raspolažu informacijama koje su im potrebne za ostvarenje obaveza i imaju nevjerojatno oko za detalje. To se drugima ponekad čini kao da se vole hvaliti svojim znanjem i vještinama

    Vinova loza (2. septembra – 29.septembra)
    Rođenima u vrijeme jesenskog ekvinocija nisu strane česte promjene u ponašaju. Vrlo često su puni suprotnosti, no to se događa zato što uvijek vole znati obje strane svake priče. Ipak, kada je riječ o umjetnosti te dobroj hrani i vinu, itekako znaju što žele. Nije im strano ni uživanje u luksuzu, no čak i u situacijama kada nemaju mnogo, znaju od toga napraviti onoliko koliko im je potrebno za uživanje.

    Bršljan (30. septembra – 27. oktobra)
    Oktobar je mjesec u kojem sunčeve zrake postaju sve slabije, pa je zato život rođenima u znaku bršljana često vrlo težak. To im se često čini nepravednim, posebno kada uzmu o obzir sve one oko sebe kojima sve ide kao po špagi. No svaku nedaću mogu nadići, iako im za to ponekad treba mnogo vremena. Poznati su po tome što ruše sve predrasude i baš kada drugi pomisle da se neće oporaviti, oni se izdižu iz pepela poput feniksa, jači nego ikada prije.

    Trska (28. oktobra – 24. novembra)
    Kelti su rođene u vladavini trske smatrali odličnim čuvarima tajne. To su osobe koje se vrlo lako zainteresiraju za tuđe priče, zbog čega često posežu za zanimanjima poput novinara, arheologa ili detektiva, no dobro čuvaju tajne drugih. Vole dobru priču, ali nikada neće nikoga odati ako nisu sigurni da su svi detalji priče istiniti. Ljudi s njima vrlo lako uspostavljaju kontakt i izlažu im svoju priču.

    Zova (25. novembra – 23. decembra)
    Posljednji znak keltskog zodijaka drugim se znakovima ponekad čini previše divlji. U mlađim danima vjerojatno su živjeli brzim, uzbudljivim životom i hvatali svaku priliku za dobru zabavu. Pravi su ekstroverti, te su u svom kontaktu s ljudima vrlo iskreni, što ponekad drugima teško pada.

    Radiosarajevo.ba

  • U 56. godini / Umro Džej Ramadanovski

    Srbijanski folker Džej Ramadanovski umro je danas u 56. godini.

    On je preminuo jer mu je srce stalo, piše Blic

    Džej je u nedavnom intervju izjavio da je u strogom karantinu zbog zdravstvenih problema koje ima i da bi koronavirus bio poguban za njega.

    “Ne smem nigde da izlazim da ne bih došao u rizik da se zarazim. Već sam imao zdravstvenih problema sa srcem i virus za mene može da bude koban. Ne viđam se sa čak ni sa najboljim prijateljima i moram da priznam da mi mnogo nedostaje kafana. Boem sam u duši i jedva čekam ponovo da odem u neku birtiju kad sve ovo prođe, iako ne bih smeo da pijem”, rekao je Džej.

     

  • Genetski modifikovano voće obilježeno je ovim brojem

    Većina ljudi ne obraća pažnju na naljepnice na kori voća, već ih prije jela skida i baca. Čak i kada ih neko primjeti, rijetko ko zna šta te deklaracije znače, jer nisu zaljepljene bez razloga.

    Osim naziva, na deklaraciji se nalazi i broj koji otkriva podatke i uzgoju voća.

    Ako voće ima deklaraciju sa četiri broja i počinje sa 3 ili 4 znači da je uzgajano pomoću vještačkog đubriva. Odnosno po poljoprivrednim pravilima koja važe u posljednjih pola vijeka.

    Limun nosi broj 4033, a banana 4011.

    Ukoliko voće ima pet brojeva od kojih je prvi 9 to znači da je organski uzgajano. Ovakva deklaracija je garancija da je uzgajano bez đuvriva i pesticida.

    Organski uzgajane banane nose broj 9411.

    Ako se na naljepnici nalazi broj 8 znajte da je to voće genetski modifikovano i prepoznaje se po pet brojeva od kojih je uvijek prvi – 8, prenosi magazin.novosti.rs.

    Banane sa brojem 84011 garantuju da su genetski modifikovane.

    Radiosarajevo.ba

  • Konačno otkriven uzrok jednog od čudnijih simptoma koronavirusa

    Oko 80 posto Covid pacijenata ima poteškoća s osjetom mirisa, a mnogi izgube i osjet okusa.

    Na početku pandemije, liječnici i znanstvenici bili su zabrinuti da bi anosmija povezana s Covidom-19 (potpuni gubitak osjeta mirisa) mogla biti znak da virus dopire do mozga kroz nos pa tako može nanijeti veliku i dugotrajnu štetu, ali neuroznanstvenik Sandeep Robert Datta kaže da su istraživanja pokazala da to vjerojatno nije tako, prenosi Scientific American.

    “Moje tumačenje podataka ukazuju na to da je primarni uzrok u sluznici nosa, odnosno, nazalnom epiteliju. Čini se da virus napada pretežno stanično tkivo u nosu, a ne neurone”, rekao je Datta. No, naglašava da to ne mora značiti da je utjecaj na neurone potpuno isključen kao mogućnost.

    Neuroznanstvenik Nicolas Meunier sa sveučilišta Paris-Saclay u Francuskoj inficirao je noseve zlatnog ili sirijskog hrčka novim virusom SARS-CoV-2. Nakon samo dva dana, strukturne stanice u njihovoj nosnoj šupljini bile su inficirane, za razliku od olfaktornih neurona koji su ostali neoštećeni.

    Anosmija može imati ozbiljne posljedice

    Poremećaj epitelnog tkiva povezanog s osjetom mirisa mogao bi objasniti njegov gubitak uzrokovan zarazom. Ostaje nejasno je li gubitak uzrokovan virusom ili stanicama imunološkog sustava.

    “Mislimo da je gubitak osjeta njuha vrlo specifičan za zarazu SARS-CoV-2 virusom”, rekao je Meunier dodavši da su njegova prijašnja istraživanja drugih respiratornih virusa pokazala da je epitelno tkivo rijetko bilo zaraženo, dok je nakon zaraze novim koronavirusom pola stanica sadržavalo patogen.

    Znanstvenici su pronašli samo nekoliko tragova o gubitku mirisa, ali manje su sigurni kako dođe do gubitka osjeta okusa. Osjetilni receptori ne sadržavaju takozvane ACE2 receptore na koje se virus veže i tako zarazi ljudske stanice, ali druge stanice u jeziku ga sadržavaju stoga bi to moglo dati uvid u uzrok gubitka osjeta.

    Rinologinja Carol Yan sa sveučilišta Kalifornija u San Diegu kaže da anosmija predstavlja velik zdravstveni rizik.

    “Zapravo povećava smrtnost. Ako ne možete okusiti ili namirisati hranu, može doći do ozbiljnih posljedica, primjerice, nećete moći namirisati curenje plina ili pokvarenu hranu”, rekla je Yan.

    Ono što također zabrinjava je da je anosmija identificirana kao rizični faktor za neurodegenerativne bolesti. “Nakon pandemije gripe 1918. godine primijetili smo povećan broj slučajeva Parkinsonove bolesti. Bilo bi zaista zabrinjavajuće da se slično dogodi i s ovim virusom”, rekao je Meunier.

    Međutim, Yan smatra da je taj strah prenapuhan. “Zasigurno postoji veza između anosmije i nekih bolesti, ali virusom izazvana anosmija je potpuno drugačiji slučaj. Postviralna anosmija ne stavlja vas u veći rizik od dobivanja bolesti. To su dva potpuno odvojena fenomena”, zaključila je Yan, a prenose Vijesti.hr.

    Program N1

  • Farski otoci otvaraju kružni tok pod morem

    Farski otoci otvaraju kružni tok pod morem

    Najniža tačka mreže tunela je 187 metara ispod nivoa mora

    Farska ostrva će otvoriti podmorski kružni tok u sklopu mreže tunela nakon više od tri godine izgradnje. Podvodni tuneli povezuju ostrva Streymoy i Eysturoy u mrežu dugu oko 11 km.

    Mreža bi trebala biti otvorena 19. decembra. Ona će stanovnicima olakšati putovanje, skraćujući vrijeme putovanja između glavnog grada Tórshavna i Runavíka sa sat i 14 minuta na samo 16 minuta, prenosi BBC.

    Najniža tačka mreže tunela je 187 metara ispod nivoa mora. Kako bi se osigurala sigurnost onih koji koriste tunel, najstrmiji nagib nije veći od 5% nagiba, potvrdila je kompanija koja gradi tunel.

    Kružni tok u sredini mreže sadržavat će umjetnička djela farskog umjetnika Trondura Paturssona. Umjetnost će se sastojati od skulptura i svjetlosnih efekata.

    Oni koji koriste tunele morat će platiti cestarinu. Putnički automobili morat će platiti 75 danskih kruna (9,10 funti) u jednom smjeru a mještani se mogu pretplatiti na korištenje puta što će ga učiniti jeftinijim.

    Probna vožnja koja uključuje hitne službe zakazana je za 17. decembar, javljaju lokalni mediji.

    Mediji prenose da su ovi tuneli najveća infrastrukturna investicija ikada izvedena na Farskim ostrvima.

    Trenutno se gradi još jedan tunel koji povezuje ostrva Sandoy i Streymoy. Što se tiče drugog tunela oko 60 posto radova na bušenju je završeno.

    Farska ostrva, niz od 18 otočića u sjevernom Atlantiku smješteni na pola puta između Islanda i Norveške, čine autonomnu regiju Danske.

    (Biznisinfo.ba)

  • Dobro jutro: 4 ideje za zdravi doručak s vašim najmilijima

    Dobro jutro: 4 ideje za zdravi doručak s vašim najmilijima

    Recepti u nastavku će biti sjajni kandidat za pripremu zdravog i ukusnog doručka sa vašim najmilijima u narednim danima. Osim što ćete uživati u brzom spremanju, oduševiti će i vas i činjenica da u ovom doručku možete uživati bez grižnje savjesti.

    Pored toga, sastoji se od zdravih namirnica koje će vam dati dovoljno energije za ostatak dana i naslikati osmijeh na licu vaših ukućana.

    Uz ukusni zdravi tost, donosimo i dva recepta za doručak s jajima ali i recept za pripremu vlastitih granola pahuljica, a zašto ćete jedva čekati isprobati ove recepte, otkrijte u nastavku.

    ZDRAVI FRANCUSKI TOST

    Foto: unsplash.com

    SASTOJCI:

    8 kriški krupno narezanog kruha (od cjelovitog zrna)
    4 velika jaja
    1 šalica bademovog mlijeka
    1/4 šalice soka od naranče
    1 žličica ekstrakta vanilije
    1 žličica cimeta
    1/4 žlice muškatnog oraščića
    1 kašika javorovog sirupa/meda (plus još za preljev)
    2 žlice kokosovog ulja

    PRIPREMA:

    U velikoj zdjeli umutite jaja, bademovo mlijeko, sok od naranče, vaniliju, cimet, muškatni oraščić i javorov sirup/med. Polovicu smjese stavite u plitku posudu. Dodajte 4 kriške kruha odjednom i ostavite da se natapaju 2 minute sa svake strane. Ispecite na srednje jakoj vatri s kokosovim uljem 2-3 minute po strani ili dok se ne ispeku do željenog ukusa. Ponovite s preostale 4 kriške i preostalom smjesom jaja. Poslužite tost odmah uz javorov sirup/med, voće ili preljeve po izboru.

    OMLET SA AVOKADOM I ZELJEM

    SASTOJCI:

    1 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja
    1/2 žlice kvalitetnog balzamičnog octa
    1 šalica proljetnog zelja, rukole ili špinata
    sol i svježa mljevena paprika
    maslinovo ulje ili maslac, za prženje
    4 jaja
    1/4 šalice krem sira, na sobnoj temperaturi
    1/2 zrelog avokada
    1/4 šalice mikrozelenja (po želji)
    sjeckani luk i cvjetovi luka, za ukrašavanje

    PRIPREMA:

    Ubacite zelje u tavu sa maslinovim uljem i octom; začinite solju i paprom. Stavite sa strane.
    Zagrijte tavu na srednje jakoj vatri. Nakon što je tava vruća dodajte dovoljno maslinovog ulja ili maslaca da lagano premažete dno. Umutite jaja i začinite sa solju i paprom. U tavu dodajte pola smjese jaja i uključite vatru na srednje nisku razinu i pržite otprilike 3-4 minute. Zatim jednim potezom prebacite jaje s velikom špatulom za kuhanje, pržite sa druge strane oko 1-2 minute, a zatim omlet prebacite na tanjur i ponovite s preostalim jajima.

    Jednu polovicu omleta prekrijte s 2 žlice krem sira, a zatim razdijelite zelje i avokado na obe strane omleta. Po vrhu omleta pospite mikro zelenilo, nasjeckani vlasac, sitne cvjetove i malo više mljevene paprike.

    GRANOLA PAHULJICE SA VOĆEM I JOGURTOM

    Foto: unsplash.com

    SASTOJCI ZA GRANOLU:

    3 šalice zobenih pahuljica
    1 šalica badema, grubo nasjeckanih
    1 šalica nezaslađenog kokosovog brašna
    1/3 šalice cijelog lanenog sjemena
    1/3 šalice sjemenki bundeve
    3 žlice chia sjemenki
    2 velika bjelanjka
    3/4 šalice javorovog sirupa/meda
    1 žlica čistog ekstrakta vanilije
    1 žličica solI

    SASTOJCI ZA JEDNU ZDJELU ZA DORUČAK:

    1/2 šalice pripremljene granole
    3/4 šalice jogurta
    1/2 šalice borovnica, ili bilo kojeg voća koje volite
    med (po želji)
    chia sjemenke (po želji)

    PRIPREMA GRANOLE:

    Pripremite granolu:

    Zagrijte pećnicu na 275 stupnjeva. Na jedan veliki ili dva obična lima za pečenje postavite papir za pečenje.

    U velikoj zdjeli kombinirajte zob, bademe, kokos, lanene sjemenke, sjemenke bundeve i chia sjemenke. U manjoj posudi ili mjernoj posudi za tekućinu kratko istucite bjelanjke dok ne postane pjenast. Umutite unutra javorov sirup, ekstrakt vanilije i sol. Umiješajte tekuće sastojke u suhe sastojke dok se ravnomjerno ne sjedine. Smjesu rasporedite na pripremljeni lim za pečenje te pomoću lopatice lagano pritisnite smjesu. Pecite dok ne dobiju zlatno smeđu boju i osuše se, okretajući lim jednom tijekom postupka, otprilike 1 sat i 20 minuta. Ostavite da se ohladi, a zatim slomite na grudice. Čuvati u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom i suhom mjestu. Dovoljno za oko 6 šalica.

    PRIPREMA ZA DORUČAK:

    Da biste pripremili zdjelu za doručak, stavite granolu, jogurt i voće u posudu. Po želji, za dodavanje slatkoće dodajte malo meda ili javorovog sirupa i/ili malo chia sjemenki. Granola se može poslužiti i s mlijekom za tradicionalni doručak s žitaricama.

    SALATA SA JAJIMA

    Foto: unsplash.com

    SASTOJCI:

    2–3 žličice avokada ili maslinovog ulja
    2–3 jaja
    1/4 šalice nasjeckanog crvenog luka
    2–3 šalice zelja (špinat, kelj i sl.)
    1/2 šalice pečene cvjetače ili pečeni slatki krumpir
    1/3 avokada, narezana
    microzelenje (po želji)
    svježi kopar
    morska sol i papar

    PRIPREMA:

    Zagrijte 2 žličice ulja u velikoj tavi na srednjoj vatri. Kad se zagrije dodajte luk i pirjajte oko 5 minuta. Dodajte zelje i pečenu cvjetaču i propirjajte da se sjedine. Pospite morskom soli. Kuhajte, često miješajući, 2 minute ili samo dok zelje ne počne venuti.

    Prebacite povrće u zdjelu za salatu, a zatim u istu tavu ispecite dva jaja, dodajući malo više ulja ako je potrebno. Kuhajte jaja do željene konzistencije, začinite solju i paprom te stavite na vrh zelje. Pospite salatu sa mikro zelenilom, svježim koprom i narezanim avokadom. Po želji poslužite s više soli i papra.

  • Kakve nam poruke šalju snovi

    Kakve nam poruke šalju snovi

    Svi sanjamo, svaku noć, a opet jako malo znamo o snovima i kakve nam zapravo poruke oni šalju. Postoji nekoliko činjenica koje možda niste znali o snovima.

    Sanjanje može pomoći pri učenju

    Ako učite za ispit ili pokušavate da savladate novu vještinu, razmislite o ranijem odlasku u krevet umjesto učenja do kasno u noć. Kada mozak sanja, pomaže vam u učenju i rješavanju problema. Istraživanja su pokazala kako kroz san mozak obrađuje nove informacije. Za bolji i kvalitetniji san i sposobnost učenja izbjegavajte buku u spavaćoj sobi, poput TV-a, koja može negativno utjecati na kvalitet snova.

    Prevara partnera!

    Ako ste se ikada probudili nakon sna u kojem vas je suprug prevario na primjer sa prijateljicom, niste u manjini. Najčešći san je onaj u kojem je u pitanju prevara partnera. Istraživanje sprovedeno na više od 5.000 ljudi pokazalo je da san o prevari proganja većinu ljudi i da se ponavlja. Rijetko je povezan sa prevarom u stvarnom životu.

    Sanjamo nekoliko različitih snova tokom noći

    • Prvi san u noći traje oko pet minuta

      Prvi san u noći traje oko pet minuta

      FOTO: ILUSTRACIJA

    Ne sanjate samo jednom tokom noći, već je u pitanju čitav niz snova, samo ih se ne sjećate, potvrdili su stručnjaci. Sanjamo svakih 90 minuta tokom noći, a svaki ciklus sanjanja je duži od prethodnog. Prvi san u noći traje oko pet minuta, a posljednji, prije nego se probudite može biti i do 45 minuta dužine. Prema nekim procjenama, većina ljudi tokom života sanja više od 100.000 puta.

    Poruke snova koji se ponavljaju

    Često sanjate jedan te isti san? Potražite skrivenu poruku u tom snu kako biste se riješili problema koji vas muči. Primjera radi ljudi često mogu sanjati kako gube ili lome zub. Kod ovog sna možete razmisliti o zubima i o tome šta usta zapravo predstavljaju. Za um koji je uspavan, zubi i usta su simbol za riječi, pa vam pažnja koju obraćate zubima u snu potencijalno sugerira rad na komunikacijskim vještinama.

    Čak se i bizarni snovi mogu objasniti

    Značenje snova često je povezano sa stvarima koje treba razumjeti o sebi i okolini. Stoga, umjesto da ih odbacite kao nevažne, razmislite o tome kako ste se osjećali zbog tog čudnog sna. Na primjer, ponekad su cirkus i oluja samo načini iskazivanja opsega emocija prema svojoj majci.