Category: Magazin

Preskakanje večere, ako želite da smršavite ili ste preumorni da biste sebi pripremili jelo, nije pametna odluka, kažu stručnjaci.

Ako preskočite večeru, osjećaj gladi može vas dugo držati budnima ili vam poremetiti san, pa stručnjaci upozoravaju da u krevet ipak ne idete gladni.

Ako se možete organizovati tako da osigurate od sedam do devet sati sna, to je odlična stvar, pogotovo ako ste preopterećeni obavezama i pod stresom. Dobar san ključan je za obnovu energije koja će omogućiti tijelu da se nosi s velikom količinom stresa. No, osjećaj gladi može vas omesti u tome da se naspavate te da spavate bez buđenja, a nedostatak sna ili isprekidani nekvalitetan san vode samo u još više stresa, piše Health Digezd.

Nedostatak sna može imati nepovoljan uticaj na vaše raspoloženje, odnosno velika je vjerovatnoća da ćete se naredni dan osjećati nervozno. No, na to može uticati i činjenica da vašem tijelu nedostaje ugljenih hidrata koji su vrlo važni u proizvodnji hormona sreće – serotonina. To može biti problem, naročito ako patite od anksioznog poremećaja ili kliničke depresije, no odlazak u krevet bez večernjeg obroka ni za koga nije pametna odluka.

Bez večere biste se naredni dan mogli probuditi iscrpljeni. Ponekad se taj nedostatak energije ne može nadoknaditi ni kvalitetnim doručkom.

Ako mislite da ćete uz preskakanje večere doći do toga da skinete višak kilograma, stručnjaci kažu da tako jedino možete dobiti još kilograma. Prije svega, nedostatak energije za funkcionisanje tijela noću može dovesti do usporavanja metabolizma, a usporeni metabolizam usporava mršavljenje. Manjak sna čini ljude nervoznim i gladnim, što vodi prejedanju i nakupljanju kilograma.

Potrudite se da večerate zdravo prije nego što odete u krevet, ali to uradite barem dva-tri sata prije spavanja, kako biste izbjegli probleme. Kasna večera može izazvati žgaravicu, refluks i druge probavne probleme.

Nakon što je nedavno preminuo Mustafa Nadarević, mnogi su postavili pitanje kakva je budućnost hit-serije „Lud, zbunjen, normalan“, u kojoj je veliki glumac igrao glavni lik Izeta Fazlinovića.

Kako je jedan od tvoraca serije, scenarista Feđa Isović kazao za „Avaz“, najvjerovatnije se neće nastaviti snimati „Lud, zbunjen, normalan“.

– Serija se neće raditi dalje, barem kako sada stvari stoje. U ovom trenutku, sve to je svježe, tako da sad-zasad snimanje ne dolazi u obzir – istakao je Isović.

Šta će se u budućnosti dešavati, Isović u ovom trenutku ne može reći.

– Hoće li se nešto promijeniti u budućnosti i u kojoj formi, teško je u ovom trenutku reći. Sad-zasad takvo nešto ne dolazi u obzir – kazao je Isović.

Nadarević je početkom marta bio stigao u Sarajevo da bi se snimali novi nastavci serije, ali se zbog proglašenja pandemije koronavirusa ubrzo vratio u Zagreb, gdje je, nakon borbe s karcinomom pluća, preminuo 22. novembra.

avaz.ba

Velikan bosanskohercegovačke i evropske književnosti i intelektualac Ivo Andrić na današnji dan, 10. decembra 1961. godine, dobio je Nobelovu nagradu za roman “Na Drini ćuprija”. Bio je prvi čovjek sa prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Nagrada je slavnom Travničaninu uručena za roman “Na Drini ćuprija”, kao i za cjelokupni dotadašnji rad na ‘historiji jednog naroda’.

Povodom dobijanja Nobelove nagrade za književnost, u Dnevniku TV Beograda 29. oktobra te godine pročitao je odlomak romana „Na Drini ćuprija“, a taj arhivski snimak danas je prava dragocjenost:

U obrazloženju je stajalo da “njegova proza sadrži epski naboj kojim prati ljudske sudbine iz istorije svoje zemlje”.

Svoju zahvalnost, tom prilikom, Andrić je iskazao govorom O priči i pričanju, koji se već decenijama pamti i po kome će ostati upamćen zbog svoje skromnosti, jer tom prilikom nije pričao o sebi i svojim dostignućima, već je podijelio svoje refleksije o pripovijedanju i pripovjedačkom djelu uopće. Svoj govor Andrić je održao na francuskom jeziku, a tekst je kasnije objavljen u godišnjoj publikaciji Nobelova nagrada u izdanju Nobelove fondacije, a nalazi se i u okviru njegovih Sabranih dela.

Ivo Andrić je 1961. u Stockholmu primio Nobelovu nagradu uz zvuke „Marša na Drinu”. Pisac je staru, predratnu ploču ponio sa sobom u Švedsku i insistirao da mu nagrada, koju je dobio za sva svoja djela u kojima je uspio da prenese smisao, život i duh prostora koji su tema njegovih djela, bude uručena uz ovu pjesmu.

Cjelokupan iznos od Nobelove nagrade donirao je za izgradnju bosanskih biblioteka i kupovinu knjiga. I novčani iznos nagrade AVNOJ-a iz 1967. godine i Dvadesetsedmojulsku nagradu iz 1970. godine pisac je dao također za razvoj bibliotekarstva Bosne i Hercegovine. Imao je uvid u trošenje iznosa i uplaćivao ga je iz dva dijela. Donirao je oko 1,5 miliona eura za razvoj kulture.

Andrić je u Višegradu završio osnovnu školu.

Godine 1903. upisuje sarajevsku Veliku gimnaziju (od koje su 1922. godine nastale današnje Prva i Druga gimnazija), a studij slavenske književnosti i historije pohađa na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu te Gracu u kojem 1924. godine brani i doktorsku disertaciju na temu Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine.

Iz širokog opusa književnog Andrićeva stvaralaštva izdvojit ćemo samo neka, ona najpoznatija djela: romani Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Gospođica, Prokleta avlija, Omer-paša Latas (nedovršen), zbirke pripovjedaka Nemirna godina, Žeđ, Jelena, žena koje nema, Znakovi, Deca, Kuća na osami, putopisi i skice Staze, lica, predeli, meditativna proza Znakovi pored puta, Eseji, kritike, članci, Sveske…

Djela ovog nobelovca prevedena su na tridesetak jezika, a sve lirske pjesme, koje za njegova života nisu bile sabrane u knjigu, objavljene su posthumno, 1976. godine u Beogradu, pod nazivom Šta sanjam i šta mi se događa.

Zanimljivo je pomenuti i to da je upravo Andrić bio prvi potpisnik Novosadskog dogovora o srpskohrvatskom književnom jeziku.

Umro je 13. marta 1975. godine.

Radiosarajevo.ba

Legendarnog pjevača narodne muzike Džeja Ramadanovskog, koji je 6. decembra preminuo u 56. godini u svom stanu na Dorćolu, definitivno je izdalo srce. Kako saznanja govore, njegovoj starijoj kćerki Ani Ramadanovski jutros je u Institutu za sudsku medicinu saopćen rezultat obdukcije tijela, a zvanične nalaze dobiće tek za dva do tri mjeseca zbog cjelokupne situacije sa koronavirusom – piše Nova.rs.

Prema saznanjima, pjevačevom srčanom udaru najviše je doprinijela njegova gojaznost i nedisciplina nakon operacije zalizaka na srcu, koju je imao prije tri godine u Beču.

– Ana je jutros sa porodičnom prijateljicom Andrijanom po pozivu otišla da primi informaciju o Džejevoj obdukciji. Zbog skraćenog radnog vremena i uvedenih smijena, ona će napismen dokaz dobiti u narednom periodu. U razgovoru sa doktoricom, Ana je saznala da je Džeja definitivno izdalo srce tokom sna. Pjevačeva kćerka je očekivala taj odgovor, a s druge strane je insistirala da sazna zašto se to odjednom desilo, budući da se Džej dobro osjećao. Doktorica je objasnila da su infarktu doprinijeli pjevačev višak kilograma, loša ishrana i način života – otkriva izvor za Nova.rs.

Džej Ramadanovski biće sahranjen u petak u 14:30 sati u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju po muslimanskim običajima

Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba