Pogledajte oko sebe i vidjet ćete ih: ljudi s crvenim i otečenim očima koji kišu i nose maramice. Alergije uzrokovane polenom su u stalnom porastu. Odbrambeni sistem se stavlja u najveći stepen pripravnosti i počinje u velikoj koncentraciji izbacivati hormon histamin, koji mu uopće nije potreban, ali zato izaziva polensku alergiju.
Posjetite alergologa
Zato je vrlo važno da, čim osjetite simptome, posjetite alergologa koji će odrediti na koje biljke ste tačno alergični, pa u skladu s tim vam i prepisati adekvatnu terapiju. Ali i prirodna medicina poznaje sredstva i načine za liječenje polenskih alergija ili makar za ublažavanje posljedica.
Čim se pojavi polen, pomaže svakodnevno ispiranje nosa slanom vodom. Jednu kašičicu obične kuhinjske soli rastvorite u četvrtini litra mlake vode. Rastvor ušmrknuti. Tako se ispira polen, dezinficira sluznica nosa i jača njena odbrana od polena.
Tablete od repuha
Ukoliko patite od alergijske astme, pomažu tablete od repuha, a kod suhe sluznice nosa trebalo bi tri puta dnevno u nozdrve utrljati mast za nos s dekspantenolom. Ukoliko su se bronhije napunile sekretom, preporučuje se inhalacija uljem komorača: u tri litra ključale vode dodati četiri-šest kapi ulja. Isparenje oko 10 minuta udisati kroz nos i usta. Za dugotrajne alergije s grčevitim napadima kašlja pomažu preparati na bazi bršljana.
Ishrana starih je velika tema, jer podrazumijeva konzumaciju zdrave hrane, koja možda ne može da produži život, ali može da ga učini kvalitetnim. Za ovo životno doba, zdrava ishrana predstavlja mediteranski način ishrane.
Stanovnici Krita, recimo, cijeloga života u ishrani koriste maslinovo ulje, ribu i dosta povrća i voća, a unos životinjske masti je sveden na minimum. Stručnjaci ističu primjere Sardinije i Krita, gdje ljudi žive najduže. Stanovnici Krita, recimo, cijeloga života u ishrani koriste maslinovo ulje, ribu i dosta povrća i voća, a unos životinjske masti je sveden na minimum.
Njihov primjer trebali bi pratiti i ostali, pa ako nemaju novca za delikatesnu skupu bijelu ribu, trebalo bi koristit plavu ribu, također bogatu omega 3 mastima i dostupnu gotovo svačijem džepu. To su, primjera radi, girice, sardine, papaline… Trebalo bi jesti i što više povrća, a naročito lisnatog, kao što su keleraba, celer…
Za starije je važno da unose pet umjerenih obroka, pri čemu užina može biti jedna jabuka ili šolja nemasnog mlijeka. Inače, organizam stalno prati šta se dešava, opominju stručnjaci. Kada shvati da jedemo jednom dnevno, počinje da odlaže hranu da ne bi bio gladan. Kod domaćina koji uzima pet obroka, redovno troši hranu za svoje potrebe i nema gladovanja.
Stari ljudi ne prepoznaju žeđ, pa ih treba podsjećati na to da blagovremeno uzimaju vodu ili čajeve. Dozvoljena je i kafa, ali u umjerenim količinama. Jedna čaša vina također može biti korisna, ali treba upamtiti da su tri pogubne.
Ispod samog ulaza u džamiju hadži Sulejmana Čokadžije, pod Bistrikom, nalazi se jedan od najtajanstvenijih sarajevskih objekata: turbe Jedileri, odnosno Turbe sedam braće.
Turbe Sedam braće se često posjećuje i u mubarek danima.
U posjetu dolaze i mnogi građani kako iz cijele Bosne i Hercegovine tako i iz regije. Uglavnom petkom ili uoči petka.
Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Turbe Sedam braće u Sarajevu
Sam naziv turbeta potiče od turskih riječi “yediler turbesi” što znači “turbe sedmorice”.
“Prema predaji, na mjestu današnjeg turbeta prvi je ukopan šejh koji je 1463. godine došao u Bosnu sa Sultanom Mehmedom Fatihom. Šejh je kupio zemljište poznato kao šejhova duga njiva. To je prostor od današnje Gazi Isa-begove banje do Dženetića kuća, tj. do stare policije i tim se imenom ovaj prostor zvao sve do 1878. godine”, za portal Radiosarajevo.ba rekao je imam Baščaršijske džamije u Sarajevu hafiz dr. Muhamed Čajlaković.
Brojna narodna vjerovanja vezana su za ovo mjesto. Jedno od najpoznatijih je vjerovanje da će biti uslišene molitve onome koji, krenuvši od vrata, rukama dodirne svaki prozor te ubaci nešto novca i prouči Fatihu. Poslije ubacivanja sedam novčića, od turbeta se ne treba vraćati istom ulicom kojom se došlo, a u povratku treba osluškivati koje će prve riječi izgovoriti slučajni prolaznici.
Bitno je spomenuti da u Islamu nema posrednika između čovjeka i Boga, te da onaj koji daje prilog za turbe, dužan je da vjeruje da Bog pomaže.
“Treba napomenuti da u Islamu nema posrednika između čovjeka i Boga. To jest umrli, bez obzira koliko za svoga života bio čestit, ne može pomoći i ne može riješiti neku teškoću ili problem. Onaj koji daje prilog za turbe, dužan je da vjeruje da Bog pomaže, a ne umrli“, dodao je hafiz. Muhamed Ćajlaković.
Hafiz je ispričao i legendu iz 1494. godinu kada se u Sarajevu odigrao nemili događaj gdje je pokradena izvjesna svota novca, a koja se nalazila na mjestu današnje kasarne.
Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Turbe sedam braće u Sarajevu
“U Sarajevu se 1494. godine odigrao nemio i tužan događaj. Iz državne kase, koja se nalazila na mjestu današnje kasarne pod Bistrikom, ukradena je izvjesna svota novca. Razbojnici, u želji da prikriju zločin, optužili su dvojicu stranih derviša, putnika, koji su se, Božjom voljom, našli u Sarajevu. Vlast je povjerovala podvalama lopova, pohvatala derviše i pogubila ih”, kazao je imam Čajlaković.
Ukopani su pored šejhovog mezara, a kasnije se ustanovilo da su derviši nepravedno pogubljeni.
Nakon više od 200 godina, princ Eugen Savojski je 1697. godine spalio Sarajevo. U to vrijeme su dućani i kuće bili građeni od drveta, zemlje i pruća. Sarajevo je tada doživjelo najveću tragediju u svojoj dotadašnjoj historiji. Osmanlijske vlasti su pokrenule istragu kako bi otkrile odgovorne za ovu katastrofu.
Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Sedam braće u Sarajevu
“Privedeno je nekoliko muslimanskih prvaka od Bosanskog Broda do Sarajeva. Četvorica od njih optuženi su da nisu na vrijeme dostavili dojavu o prelasku princa Eugena Savojskog preko rijeke Save. Osuđeni su na smrt i ukopani pored već spomenute trojice”, rekao je hafiz Muhamed.
Dakle, iako ime turbeta tako sugerira, tu ipak nisu sahranjena braća po krvi, već sedam nevino pogubljenih ljudi, koji čak nisu niti živjeli u isto vrijeme.
Turbe kakvog ga danas poznajemo je zadužbina bosanskog valije Sulejman-paše Skopljaka.
“Današnji izgled turbeta je zadužbina bosanskog valije Sulejman-paše Skopljaka koji je 1815. godine naredio da se ovo mezarje ogradi zidom sa sedam prozora“, izjavio je hafiz Čajlaković.
Jedan od turbedara je i poznati sarajevski učenjak i pjesnik Muhamed Sejfudin Iblizović Sejfija. Soba čuvara turbeta postala je premala pa je tako nastala i tekija poznata pod imenom “Jedileri”
Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Turbe Sedam braće na Bistriku
Nekada je u blizini turbeta bila tekija koja je nastala postupno. U početku je bila samo prostorija za čuvara turbeta. Jedilersku tekiju, nakšibendijskog reda, osnovao je Sejfulah Iblizović 1879. godine.
Godine 1865. šejh Sejfulah Iblizović, završivši nauke u Carigradu i vrativši se u svoje mjesto, preuzima dužnost čuvara turbeta. Tu počinje sa zikrom.
U popisu islamskih vjerskih objekata iz 1933. godine kaže se da jediler tekija pripada nakšibendijskom redu i da je u to vrijeme aktivno djelovala.
Pretpostavlja se da je jedilerska tekija, privremeno, prešla od nakšibendijskog na halvetijski red u kasnom XIX stoljeću.
Tekija je postojala sve do 1937. godine, kada je srušena i na tom prostoru podignuta stambena zgrada Čokadži vakufa.
Sarajevo Film Festival od 24. do 30. aprila predstavlja posebno izdanje programa “Suočavanje s prošlošću” koje će biti besplatno, online, biti dostupno publici u cijeloj regiji, a publici u Sarajevu i u kinu Meeting Point.
Program sa deset filmova i razgovorima s autorima filmova do 30. aprila bit će dostupan online na Ondemand.kinomeetingpoint.ba gledateljima u cijeloj regiji – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji.
Uz filmove i razgovore s autorima filmova, bit će održane i dvije panel diskusije: u utorak, 27. aprila i srijedu, 28. aprila, koje će se uživo od 18 do 19.30 sati moći pratiti putem Facebook stranice Sarajevo Film Festivala.
U utorak, 27. aprila bit će održan panel o temi “Dramske serije kao ideološki alat i katalizatori promjene”.
S procvatom proizvodnje dramskih serija u regionu u posljednje tri godine, publika je imala priliku pogledati ličnosti i epizode iz njihovih života koje su obilježili historiju ovih prostora. Nova ostvarenja gledaoce su potaknula da propitaju viđenja ili shvatanja raznih historijskih događaja.
Do koje mjere izuzetno kvalitetna produkcija, kostimografija i scenografija kao najupečatljiviji elementi serija utječu na naše shvatanje prošlosti? Koliko su javni emiteri, kao glavni finansijeri dramskih serija, podložni ideološkoj fikcionalizaciji narativa? Šta serije koje su smještene u prošlosti govore o našim društvima danas? U razgovoru sudjeluju filmski kritičar Jurica Pavičić, historičar Dragan Markovina, reditelj i kreator serije “Porodica” Bojan Vuletić te dramaturginja Ines Mrenica. Moderator je Robert Tomić Zuber, navodi se u saopćenju SFF-a.
U srijedu, 28. aprila, bit će održan panel na temu “Odgovornost: Do koje mjere su umjetnici svjedoci ili vlasnici priča?”
Proces gradnje narativa filma koji je zasnovan na historijskim činjenicama ili inspirisan stvarnim događajima zahtjeva detaljno istraživanje i veliku posvećenost. Autori često posežu za filmskim rješenjima koja čine filmski narativ snažnijim, ali istovremeno se udaljuju od stvarnih događaja.
U sklopu ovog panela želja je propitati odnos autentičnosti i granice umjetničke interpretacije historijskog događaja. Kada postoji živi svjedok na osnovu čijeg života je baziran neki film, da li je moguće pomiriti lično viđenje događaja sa filmskim rješenjima koja čine narativ filma jačim i cjelovitijim? Do koje mjere su umjetnici svjedoci ili vlasnici priča? Panelisti su fotograf Damir Šagolj, redateljica Mila Turajlić, redatelj Ognjen Glavonić i profesor filmske teorije na Stanfordu Pavle Levi. Moderator je Robert Tomić Zuber.
U programu “Suočavanja s prošlošću” od 24. do 30. aprila je 10 filmova: novi film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”, prvi igrani film o Srebrenici, kandidat Bosne i Hercegovine za Oscara, u kategoriji najboljeg međunarodnog igranog filma, “Saulov sin” (2015.) Laszla Nemesa, dobitnik Oscara za najbolji strani film, rediteljski prvijenac Dane Budisavljević “Dnevnik Diane Budisavljević” (2019.), “Obojena ptica” (2019.) češkog reditelja Václava Marhoula zasnovana na istoimenom, čuvenom romanu Jerzyja Kosińskog,“Chris the Swiss” (2018.) Anje Kofmel, “Srbenka” (2018.) Nebojše Slijepčevića, dobitnik “Srca Sarajeva” za najbolji dokumentarni film i Nagrade publike za najbolji dokumentarni film Sarajevo Film Festivala 2018. godine,“Teret” (2018.) Ognjena Glavonića, “Muškarci ne plaču” (2017.) Alena Drljevića i “Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno telo”(2013.) Marte Popivode.
U programu je i kratki film Albana Ukaja “Jama”(2019.), koji prati snimanje kratkog filma o jednom ratnom zločinu u Sarajevu.
Cijeli program je besplatan, a broj pregleda filmova je ograničen.
Program “Suočavanje s prošlošću” je program Sarajevo Film Festivala koji se realizuje uz podršku Fondacije Robert Bosch Stiftung.
Sarajevo Film Festival ove godine bit će održan od 13. do 20. augusta.
U većini država svijeta, muslimanski mjesec posta ramazan počeo je ove godine u utorak, 13. aprila.
Trajanje posta, koji svaki dan traje od zore do sumraka, traje od 10 do 21 sat, ovisno od dijela svijeta u kojem se vjernik nalazi.
Tokom posta, muslimani se odriču jela, pića, duhana i seksualnih odnosa kako bi postigli veću svijest i blizinu Bogu.
Svake godine mjesec posta počinje 10 do 12 dana ranije jer je muslimanski, odnosno hidžretski kalendar lunarni i mjeseci imaju ili 29 ili 30 dana.
Ramazan će blizu 13. aprila ponovo početi za 33 godine, odnosno 2054. godine.
Foto: Al Jazeera: Zanimljivosti
Broj dnevnih sati sa sunčevim svjetlom varira od države do države, pa muslimani na jugu planete (u državama kao što su Čile ili Novi Zeland) ovog ramazana dnevno poste 11 sati u prosjeku, dok post kod vjernika na sjeveru (Island ili Norveška) traje 18 sati ili duže.
Foto: Al Jazeera: Zanimljivosti
Kada govorimo o muslimanima sjeverne hemisfere, dužina dnevnog posta će im biti kraća nego lani i to smanjivanje će se nastaviti sve do 2032. godine kada će ramazan biti na zimski solsticij – najkraći dan u godini.
Nakon toga, dolazi do povećanja broja dnevnih sati za post do ljetnog solsticija – najdužeg dana u godini Sjevera. Suprotno se dešava za muslimane koji žive južno od ekvatora, piše Al Jazeera.
Foto: Al Jazeera: Zanimljivosti
Naravno, postoje i ekstremni slučajevi za koje vrijede posebna pravila. Tako je za one koji žive na krajnjem sjeveru, kao što je norveški Longyearbyen (gdje sunce ne zalazi od 20. aprila do 22. augusta) izdata vjerska odluka (fetva) da se „ravnaju“ po vremenu u Meki (Saudijska Arabija) ili po najbližoj muslimanskoj državi.
Film Quo Vadis, Aida?, rediteljice Jasmile Žbanić, u produkciji Deblokade, dobitnik je još jedne u nizu nagrada – Independent Spirit Award za najbolji strani film.
Ovogodišnja, 36. ceremonija dodjele nagrada održana je 22. aprila u virtuelnom izdanju dok se ranijih godina, od 1999, održavala na plaži Santa Monica u Kaliforniji, dan prije dodjele nagrade Oscar.
Independent Spirit Awards, prvobitno FINDIE, osnovana je 1984. godine i dodjeljuje se u organizaciji Film Independenta, neprofitne organizacije, s ciljem jačanja nezavisne kinematografije i raznolikosti u filmskoj industriji.
Mnogi ugledni filmski stvaraoci osvojili su ovu nagradu: Martin Scorsese, Oliver Stone, Quentin Tarantino, Alexander Payne, Christopher Nolan, Pawel Pawlikowski, Laslo Nemes , Mared Ade, Sebastian Lelio, Alfonso Cuaron, Bong Joon-ho i dr.
Quo Vadis, Aida?nominovan je za nagradu Oscar Američke filmske akademije u kategoriji Najbolji strani film.
Ceremonija dodjele ove prestižne nagrade će biti održana 25. aprila u Los Angelesu, a kojoj će prisustvovati rediteljica Jasmila Žbanić i producent Damir Ibrahimović.
Vjerojatnost za zarazu koronavirusom značajno je manja nakon prve doze cjepiva AstraZenece ili Pfizera, pokazalo je britansko istraživanje.
Cjepiva su djelovala jednako dobro i kod onih starijih od 75 godina i onih koji su patili od drugih zdravstvenih tegoba, zaključili su naučnici, prenosi Hina.
Istraživanje Britanskog nacionalnog statističkog ureda i Sveučilišta Oxford utvrdilo je da se nakon oba cjepiva razvije snažan odgovor antitijela u svim dobnim skupinama.
Kod svake cijepljene osobe pronađena je reakcija na cjepivo, bez obzira na to je li cijepljena AstraZenecom ili Pfizerom.
Istraživanje, koje je rezultat dvije studije, još nije objavljeno i nije prošlo znanstvenu recenziju.
Temeljeno je na virusnim testiranjima 370.000 stanovnika u Britaniji i jedno je od do sada najvećih te pruža uvid u dodatne dokaze iz stvarnog života da su cjepiva koje koristi Britanija u borbi protiv COVID-19 učinkovita u zaštiti ljudi od zaraze koronavirusom.
U prvoj studiji utvrđeno je da su osobe koje su primile jednu dozu cjepiva Oxford-AstraZeneca ili BioNTech-Pfizer imale 65 postomanju vjerojatnost zaraziti se koronavirusom.
Tri sedmice nakon prve doze, od decembra 2020. do početka aprila 2021, simptomatske infekcije smanjile su se za 74 posto, a asimptomatske 57 posto.
Kod osoba koje su primile drugu dozu Pfizera vjerojatnost zaraze bila je 90 posto manja. Isti se izračun nije mogao napraviti za AstraZenecu jer je premali broj ljudi primio drugu dozu zbog toga što je cijepljenje tim cjepivom počelo kasnije.
Studija je pokazala da su obja cjepiva učinkovita protiv nove britanske varijente koronavirusa B117.
Dr. Koen Pouwels, naučnik s Oxforda kazao je da su podaci pokazali da je odluka o povećanju razmaka između dvije doze cjepiva bila ispravna.
“Razina zaštite od nove zaraze koju je dala samo jedna doza cjepiva podupire odluku da se produži vrijeme između prve i druge doze na 12 sedmica kako bi se maksimalizirala pokrivenost stanovništva prvom dozom cjepiva i smanjile hospitalizacije i smrti”, rekao je.
No, upozorava on, podaci pokazuju da još uvijek postoji mogućnost zaraze cijepljenih osoba kao i da prenesu zarazu na druge osobe, što znači da je potrebno držati se mjera poput održavanja razmaka i nošenja maski.
Druga studija kod gotovo 46.000 odraslih osoba koje su primile jednu dozu cjepiva pokazala je da su imali snažni odgovor antitijela što je znak da cjepivo stimulira odbranu organizma na zaštitu od virusa, u svim dobnim skupinama.
“Taj odgovor antitijela održava se naširoko i do desete sedmice”, napisali su znantvenici.
Iako su razine antitijela rasle sporije i do nižih razina nakon jedne doze Oxford-AstraZenece, razina antitijela brže je padala nakon jedne doze Pfizera, pogotovo kod starijih.
Nakon prve doze uočen je bolji odgovor imunog sistema kod mlađih odraslih osoba u odnosu na starije od 60 godina, no nakon obje doze cjepiva razine antitijela bile su visoke u svim dobnim skupinama, pokazala je studija.
Jedan podatak koji je iznenadio naučnike bio je koliko je imuni odgovor nakon druge doze cjepiva skočio kod osoba starijih od 80 godina, mnogo više nego kod mlađih osoba.
To otkriće pokazuje koliko je važno primiti drugu dozu cjepiva kako bi se osnažila zaštita, kazali su naučnici.
Profesorica Sarah Walker sa Sveučilišta Oxford, koja je sudjelovala u istraživanjima, kaže kako još ne znamo tačno koliko snažan odgovor antitijela trebamo i koliko dugo ga trebamo kako bi se dugoročno zaštitilo ljude od zaraze koronavirusom, no tokom iduće godine podaci istraživanja pomoći će nam da odgovorimo na ta pitanja”.
Sa Nusretom efendijom Abdibegovićem, banjalučkim muftijom o značaju Ramazana u životima muslimana razgovarali su sa O Kanala. Svaki vjernik se treba posebno spremiti za dolazak najsvetijeg mjeseca, a muftija Abdibegović objašnjava, kako je poslanik Muhamed s.a.v.s. otkrio za čim ljudi tragaju.
– Ramazan je blagoslovljeni mubarek mjesec koji otvara kupolu Božije milosti. Objava časnog Kur’ana počela je upravo u Ramazanu. Stoga ovaj mjesec ima posebnu svetost i vrijednost. Prateći društvo, društvena kretanja, čovjeka i njegovu narav, Božiji poslanik Muhammed a.s. je shvatio da ljudi tragaju za nečim što će ih voditi ka svjetlosti, smislu, vrijednosti. Upravo se to pojavljuje u Ramazanu, odnosno duhovnom i fizičkom ibadetu. Uzvišeni Allah propisuje post svim vjernicima, jer u suzdržavanju vjernik pojačava duh i karakter, pokazuje svoju ličnost i svoju narav. Baštovani u proljeće čiste od korova svoju baštu, kako bi zasijali različite kulture te u jesen ili zimu ubirali plodove. Iskreni vjernik u Ramazanu provodi razne ibadete: post, namaz, učenje Kur’ana, zekat, sadekatul-fitr, čini dobra djela, priprema iftare za porodicu, prijatelje i komšije. Time vjernik čisti svoju dušu od „korova“ i pročišćava svoj um. Zato se kaže da je Ramazan proljeće duše vjernika, govori muftija Abdibegović.
Kompletan razgovor sa muftijom Abdibegovićem pogledajte u videu.
U osmom izdanju rubrike Sinija bosanska, Radija BIR, historičar Mufid Garibija govorio je o socijalnoj dimenziji somuna, kojeg su uzimali i bogati i siromašni, a sama socijalna i k tome ekonomska razlika nestajala bi kada bi ljudi, u istom redu čekali da kupe to autentično ramazansko pecivo, da bi, svi u istom halu, na svoju siniju postavili, kako to historičar Garibija kaže ukras sofre ramazanske.
Specijalne ramazanske sadržaje možete pronaći na YouTube kanalu Radio BIR.
