Category: Magazin

  • WHO / Veće investicije u dojenje spasile bi živote 520.000 djece

    Nijedna zemlja na svijetu ne ispunjava u potpunosti preporučene standarde za dojenje, navodi se u novom izvještaju UNICEF-a i WHO-a izrađenom u saradnji s Global Breastfeeding Collective (Svjetski kolektiv za dojenje).

    U izvještaju pod nazivom Svjetska bodovna kartica dojenja (Global Breastfeeding Scorecard), u kojem se analiziraju 194 zemlje, navodi se da se samo 40 posto djece mlađe od šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom (bez dohrane), a samo 23 zemlje imaju stopu hranjenja isključivo majčinim mlijekom iznad 60 posto, saopćeno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Dokazano je da dojenje ima kognitivne i zdravstvene koristi i za bebe i za majke. Posebno je važno tokom prvih šest mjeseci jer sprječava pojavu dijareje i upale pluća, dva najčešća uzroka smrti beba.

    Kod majki koje doje umanjen je rizik nastanka raka jajnika i dojke, dva najčešća uzroka smrti žena.

    “Dojenje bebama daje najbolju moguću polaznu tačku u životu. Majčino mlijeko ima funkciju bebine prve vakcine, koja štiti bebe od potencijalno smrtonosnih bolesti i pruža im svu ishranu koja im je potrebna da prežive i napreduju”, smatra doktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.

    Ovaj izvještaj je objavljen na početku Svjetske sedmice dojenja zajedno s novom analizom koja pokazuje da je potrebna godišnja investicija od samo 4,70 dolara po novorođenčetu kako bi se do 2025. godine povećala globalna stopa hranjenja beba do šest mjeseci isključivo majčinim mlijekom na 50 posto.

    U brošuri “Nurturing the Health and Wealth of Nations: The Investment Case for Breastfeeding” (Njegovanje zdravlja i blagostanja nacija: Ulaganje u dojenje) se navodi da bi ispunjavanje ovog cilja moglo spasiti živote 520.000 djece mlađe od pet godina i potencijalno značiti 300 milijardi dolara ekonomske koristi tokom deset godina kao rezultat smanjenja bolesti i troškova zdravstvene njege, te povećane produktivnosti.

    U publikaciji se kaže da u pet najvećih ekonomija u razvoju: Kini, Indiji, Indoneziji, Meksiku i Nigeriji, nedostatak investicija u dojenje rezultira smrću oko 236.000 djece godišnje i ekonomskim gubicima od 119 milijardi dolara.

     

    Globalno, investicije u dojenje su preniske, ocjenjuje se u izvještaju. Svake godine vlasti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima potroše oko 250 miliona dolara na promoviranje dojenja, dok donatori daju dodatnih samo 85 miliona.

    Zemlje koje su postigle stopu hranjenja isključivo majčinim mlijekom iznad 60 posto su: Bolivija, Burundi, Zelenortski Otoci, Kambodža, Sjeverna Koreja, Eritreja, Kenija, Kiribati, Lesoto, Malavi, Mikroneziia, Nauru, Nepal, Peru, Ruanda, Sao Tome i Principe, Solomonski Otoci, Šri Lanka, Svaziland, Istočni Timor, Uganda, Vanuatu i  Zambija.Fena

     

     

     

  • Misteriozne rupe u Sibiru možda su najava kraja svijeta kakvog poznajemo

    Misteriozne velike rupe koje su se od 2014. počele pojavljivati u vječnom ledu Sibira mogle bi biti dio procesa koji će uzrokovati začarani krug ubrzavanja globalnog zagrijavanja do uslova kakvi su vladali prije više od 130.000 godina, upozoravaju naučnici.

    Naime, stručnjaci smatraju da je otvaranje sibirskih kratera tek jedan od prvih vidljivijih znakova ubrzanog otapanja permafrosta u kojem su pohranjene goleme količine stakleničkih plinova poput ugljikova dioksida (CO2) i metana (CH4).

    Opasna, začarana petlja

    Oko 24% kopnenih područja sjeverne hemisfere pokriveno je vječnim ledom. Prema naučnim procjenama u permafrostu je zarobljeno oko 17.000 giga tona organskog ugljika. Od toga bi se samo otapanjem sibirskih krajeva moglo osloboditi oko 1.000 giga tona. Kako se plinovi oslobađaju u atmosferu, oni stvaraju efekt staklenika u kojem se zarobljavaju sunčeve zrake u infracrvenom, toplinskom dijelu spektra čime se podiže temperatura atmosfere. Pritom treba imati na umu da je, prema UN-ovom Međudržavnom panelu za klimatske promjene (IPCC), metan čak 86 puta snažniji staklenički plin od CO2. Na sreću, ovaj potencijal metana s vremenom, kroz 10 do 20 godina, postupno pada jer se on raspada na ugljikov dioksid.

    „Posljednji se put permafrost topio prije 130.000 godina. To je prirodna pojava na koju utječu promjene u Zemljinoj orbiti“, rekao je za Asia One dr. sc. Gideon Henderson, profesor na Sveučilištu u Oxfordu.

    „No bez presedana je brzina s kojom se danas zbiva ovo otapanje. Zatopljenje koje se dogodilo prije 130.000 godina odvijalo se kroz tisuće godina… Današnje zatopljenje odvija se kroz desetljeća, odnosno kroz stoljeće“, upozorio je.

     

    Blizu smo kritične tačke – okidača

     

    Jedna studija, koju je Henderson predstavio u junu 2013. na kongresu Geološkog društva u Londonu, pokazala je da bi već temperature za 1,5 stepeni  više od predindustrijskih mogle biti dovoljne da se pokrene veliko otapanje permafrosta. Prosječne su temperature danas u svijetu za oko jedan stupanj više od predindustrijskih, a procjenjuje se da bi kritičnu tačku od 1,5 stepeni  mogle dosegnuti kroz 10 do 30 godina.

    No u ovoj priči ključno je pitanje kojom se brzinom to otapanje danas zbiva te kolike se količine stakleničkih plinova oslobađaju, što je za sada još uvijek velika nepoznanica. 

    Prema Hendersonu isto tako nije jasno koje se vrste plinova oslobađaju u kojim postocima te razgrađuje li se metan u CO2 prije, ili nakon oslobađanja.

     

    Rupe opasne po život

     Prvi krater na poluotoku Jamal u Sibiru, promjera 80-ak metara, pojavio se u srpnju 2014. Drugi, pronađen nekoliko stotina kilometara dalje na istom poluotoku, imao je promjer od oko 15 metara, a treći, nastao kraj sela Nosoka u pokrajini Krasnojarsk, bio je promjera četiri metra. Kasnije se pojavilo više od 7.000 izbočina koje ukazuju da se u njima skupljaju oslobođeni plinovi nastali topljenjem smrznutog tla, što pak znači da bi na tim mjestima mogle nastati nove rupe.

    Britanski geolog dr. Chris Fogwill smatra da su goleme rupe fenomen poznat kao pingo – okrugle nakupine leda u permafrostu koje katkad mogu poprimiti stožasti oblik kratera nalik na vulkanski. Ove nakupine nastaju kada se podzemna voda iz nekih izvora uzdiže i na površini smrzava. Tako se formiraju svojevrsne kupole koje rastu po nekoliko centimetara godišnje. One se u određenom trenutku mogu urušiti i stvoriti kratere. Globalno zatopljenje moglo bi poticati takve procese.

     

    Formacija rupa u Sibiru ne predstavlja ozbiljnu opasnost samo za klimu već i za lokalno stanovništvo. One mogu destabilizirati željezničke tračnice, zgrade pa čak i cijela naselja. Osim toga, metan je vrlo lako zapaljiv pa prilikom njegovog oslobađanja može doći do eksplozija koje također mogu ugroziti ljudske živote. Takve su eksplozije već zabilježene u Sibiru.   

    izvor:index.hr  

  • Jedinstven prizor: Kako zvuči himna BiH na Prokoškom jezeru, na 1.637 metara nadmorske visine

    Belma Alić jedina je doktorica violončela u BiH. Turističko-poslovni magazin VISIT BiH u narednom broju donosi priču o ovoj vrhunskoj umjetnici, koja je eskluzivno za časopis odsvirala himnu BiH u ambijentu Prokoškog jezera, na 1.637 metara nadmorske visine. U novom broju magazin VISIT BiH objavljuje i reportaže iz Hutovog blata, Blagaja, o raftingu Neretvom, a predstavlja i turističke potencijale Banje Luke, najavljuje najveću filmsku smotru u ovom dijelu Evrope – Sarajevo Film Festival. Reporeteri VISIT BiH putovali su i talgo vozom na jug Bosne i Hercegovine, te plovili kanjonom rijeke Drine. Magazin u augustovskom broju objavljuje još niz zanimljivih priča o turističkim potencijalima Bosne i Hercegovine, ali i uspješnim bh. kompanijama i pojedincima.

    link: https://youtu.be/HD7QrQvCcSA

    izvor: Faktor.ba

  • Vrelo ljeto: Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH preporučili mjere zaštite do 6. augusta

    Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine radi zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, ukazao je na mjere za zaštitu od visokih temperatura zbog kojih je do 6. augusta za cijelu BiH upaljeno narandžasto upozorenje.Iz Zavoda su za Fenu upozorili da visoke temperature izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi.

    Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

    Osim toga, ističu iz Zavoda, radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, također se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura.

    Potrebno je ograničiti kretanje i vožnju od deset do 18 sati, jer su tada najviše temperature te izbjegavati naporne fizičke aktivnosti ili ih obavljati u ranim jutarnjim satima.

    -Korisno je da se u toku dana češće piju manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a unos gaziranih pića treba smanjiti jer velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane – upozorava specijalista za higijenu i zdravstvenu ekologiju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Aida Vilić-Švraka.

    Potrebno je konzumirati veće količine svježeg voća i povrća, da bi nadoknadili gubitak mineralnih soli te jesti češće i manje obroke i izbjegavajti namirnice s visokim sadržajem bjelančevina, kao što su meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi.

    – Uzimајtе dоstа pоvrćа i vоćа, ribе, biјеlоg mеsа pеrаdi i fеrmеntirаnih mliјеčnih prоizvоda (јоgurtа, kisеlоg mliјеkа) ili kоmbinоvаti fеrmеntirаnе mliјеčnе prоizvоdе i pоvrćе i vоćе. Trеbа izbјеgаvаti јаkо slаtku hrаnu, zаtim mаsnu i јаkо zаčinjеnu hrаnu, suhоmеsnаtе prоizvоdе, “brzu hrаnu“. Оbrоkе trеbа priprеmаti nеpоsrеdnо priје kоnzumirаnjа, а priprеmljеnu hrаnu čuvаti nа аdеkvаtаn nаčin. Dоbrо prаti sеzоnskо pоvrćе i vоćе. Аkо imаtе zdrаvstvеnih prоblеmа, zаtrаžitе sаvјеt svоg pоrоdičnоg ljеkаrа – preporučuje dr. Vilić-Švraka.

    U klimatiziranim prostorijama, naročito u automobilima s ugrađenim klima uređajem, potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

     

    Faktor.ba

  • BiH i regija središte širenja ambrozije u Europi

    Od polovine kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini, piše Večernji list BiH. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, curi im i svrbi ih nos, otiču im kapci, otežano dišu…

    Nezaustavljiva biljka

    Ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala neprijatelj broj jedan tijekom ljeta. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca.

    “Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovinom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja.

    Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma”, rekli su iz Agromediteranskog zavoda Mostar.

    Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja jer je njezin polen najjači alergen koji izaziva brojne komplikacije u organizmu čovjeka. Na području BiH ambrozija je široko rasprostranjena i BiH je sa susjednim zemljama centar širenja ove biljke u Europi.

    Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je došla sredinom 20. stoljeća. Ova biljka je vrlo prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš.

    Preporuke za uklanjanje

     

    Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju polena ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine. “Apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju”, poručuju iz FAZ-a Mostar. vecernji.ba

  • Egipatski stručnjaci o piramidama u Visokom

    Upravo se navršava deset godina od prve posjete tima vodećih egipatskih stručnjaka bosanskim piramidama. U ljeto 2017. prve europske piramide posjetili su prof.dr. Nabil Swelim, trostruki doktor arheoloških nauka i pronalazač četiri piramide u Egiptu, iskusni geolog dr. Ali Barakat koji je radio u Javnoj ustanovi za rudna bogatstva Vlade Egipta, arheologinja prof.dr. Mona Aly, načelnica Konzervatorskog odjeljenja s Arheološkog fakutleta Univerziteta u Kairu i egiptolog prof. dr. Hamed El Haweli s kairskog univerziteta. Nakon sedmodnevne posjete svim tadašnjim arheološkim lokacijama u Visokom, njihov zaključak je bio jedinstven: “Bosanska piramida Sunca je najveća piramida na svijetu!”, a “Bosnu će svijet znati kao zemlju piramida”.

    Tada ih je primio premijer Vlade Federacije, premijer Zeničko-Dobojskog kantona, gradonačelnica Sarajeva i načelnik Općine Visoko. Odbili su ih primiti ministar kulture, koji je činio sve da uguši projekt istraživanja bosanskih piramida i članovi državne Komisije za nacionalne spomenike koji su, nakon posjete Egipćana, tri puta povećavali obuhvat zaštitne zone na Bosanskoj piramidi Sunca, onemogućavajući daljnja iskopavanja Fondaciji “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”.

    Čelnik egipatskog Vrhovnog savjeta za antikvitete je zaustavljao svjetsku promociju bosanskih piramida. Geologa Ali Barakata je otpustio iz Vlade Egipta po povratku iz BiH, a dr. Swelimu je zaprijećeno da ne podržava projekt ili će ostati bez penzije.

     

    Uprkos otporima domaćih i svjetskih arheologa, geologa i historičara, bosanske piramide su postale najaktivnija arheološka lokacija u svijetu na kojima svake godine rade stotine volontera iz čitavog svijeta, koje istražuju brojni strucnjaci, a u posjete dolaze desetine hiljade gostiju sa svih kontinenata.

  • Održan 2. BiH Color festival u Brčkom

    Proteklog vikenda u Brčkom je održan drugi po redu “BiH Color Festival powered by Beck’s”, koji je opravdao očekivanja posjetilaca. Više hiljada mladih iz BiH i regiona, tokom dva festivalska dana, hiljadu kilograma boje, nastupi više od 30 domaćih i regionalnih DJ zvijezda na dvije festivalske bine u prostoru poligona u Brčkom, učinili su da provod bude nezaboravan.

     Posjetioci su uz odličnu muziku imali priliku da atmosferu upotpune prirodnim bojama, što je doprinijelo da festivalska euforija bude još veća, dok su nastupe DJ zvijezda obogatila mnogobrojna pirotehnička sredstva. Mnogobrojni posjetioci nisu krili zadovoljstvo što je ovogodišnji festival višestruko bolji od prvog, koji je održan prošle godine. Poznate DJ zvijezde Krown, Sasha Mikac, Ri5e & 5hine, Matroda, Joma Maja, Forest People i Miloš Stankić, Zap Me Strobe, Wreckage, Lea Dobričić, Ilija Đoković, Meta, ali i mnogi drugi smjenjivali su se na dvije bine, dok je atmosfera postajala sve užarenija.

     Reakcije publike su bile odlične, a domaći i regionalni izvođači koji su nastupili su oduševljeni tretmanom i organizacijom festivala.  Različite boje su bacane na svaki puni sat, što je dodatno upotpunilo ugođaj i izazvalo euforiju praćenu vrhunskom elektronskom muzikom.

     Miloš Stankić, DJ i jedan od organizatora festivala istakao je da su umorni, ali srećni što je proteklog vikenda Brčko bilo obojeno jednom potpuno novom energijom, uz mnoštvo posjetilaca.

     “Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo opravdali očekivanja posjetilaca, koji su za ovogodišnji festival imali samo riječi hvale. Ovo je jedini festival u BiH koji okuplja veliki broj ljudi tokom dana, a dobar provod je trajao do kasno u noć. Nakon kraćeg odmora krećemo sa pripremama idućeg festivala”, kazao je Stankić.

    Ovogodišnji festival je ponudio znatno više dodatnih sadržaja za posjetioce, dok su mnogobrojni gosti bili smješteni i u okviru festivalskog kampa.

    Organizatori su istakli da su zadovoljni brojem ljubitelja elektronske muzike koji su posjetili festival, te da će raditi na tome da “BiH Color Festival powered by Beck’s” sada već postane tradicionalan i samo još bolji. Istakli su da za narednu godinu planiraju da prisutnima obezbijede duplo više boje u prahu, jer je predviđena količina za ovogodišnji festival potrošena u rekordnom roku.

  • Ostrvo koje se može posjetiti samo jedan dan u godini

    Na ovom ostrvu u udaljenom arhipelagu Orknijskih otoka je nakon epidemije kuge u XIX vijeku vrijeme potpuno stalo.

    Manje poznato, nenaseljeno ostrvo Ejnhalou nalazi se u Orknijskom arhipelagu, sjeverno od kopna Škotske i predstavlja zaboravljeno mjesto hodočašća i rituala, folklora i duhova, prenosi NG.

    Do ovog ostrva se ne može doći 364 dana u godini, ali je uzbudljivo jer se nalazi nadohvat ruke, samo 500 metara od Mejnlanda, ostrva s kojeg se kreće na putovanje do Ejnhalova.

    Nema trajekta koji bi vozili do Ejnhaloua, pa je putovanje koje svakog ljeta organizira Društvo za kulturno naslijeđe Orkni jedina šansa da se dođe do otoka. Čak i da imate vlastiti brod, struje su ovdje veoma jake uslijed čega je dolazak na Ejnhalou veoma rizičan. 

    Otok je širok svega 900 metara i u obliku je srca. Na mapi zauzima samo točkicu. Nisko je položeno, ima svega 40 metara na najvišoj točki, iste je boje i kontura kao i drugi škotski otoci. Međutim, za razliku od njih, ovdje je vrijeme stalo.

    Otok Ejnhalou obavijaju brojne misterije. Stanovnici Orknija odrastaju slušajući priče o duhovima otoka. Prema legendi, otok su začarali zli, skandinavski duhovi koji pretvaraju u zrak svakog tko pokuša kročiti na Ejnhalou. Tu su i priče o sirenama i vodenim čarobnjacima koji mijenjaju oblik i dolaze na kopno samo ljeti.

     Ovi mitovi su pomogli da otok postane enigma. U Sagi o Orkniju, povijesnom spisu iz XIII vijeka o arhipelagu, Ejnhalou se samo usput pominje. Dok mnogi otoci arhipelaga Orkni imaju svoj početak, pravo porijeklo Ejnhaloua skoro je u potpunosti nestalo.

    Lokalni stanovnici kažu da ostrvo postoji između svjetova – u geografskom i povijesnom smislu – i u tome ima mnogo istine, kaže Den Li, arheolog sa Univerziteta u Invernesu. 

    Nakon epidemije kuge 1851. godine, porodice koje su živjele na Ejnhalou su pobjegle. Kako bi očistio zemlju i osigurao da se niko ne vrati, gospodar je skinuo krovove sa svih kuća svojih podanika. Otok je od tada nenaseljen, kaže Li. 

    Na ostrvu postoji drevni kameni manastir, ali i prapovijesni lokaliteti, poput humki i zidova iz kamenog doba. 

    Einhalou se prevodi kao Svetio ostrvo ili Eyin Helga, ali važnost ovoga je nešto što stanovnici otoka nikada nisu u potpunosti shvatili, kaže dr. Sara Džejn Gibon, takođe arheolog Univerziteta u Invernesu.

     

    Orkni je jedino mjesto u zapadnoj Europi bez potvrđenog manastira, a ipak sve upućuje da se nalazi u Einhalou. Ovaj bi mogao datirati iz XII vijeka, kaže Sara.

     

     

    Otkako je napušten, otok je postalo dom mnogih morskih ptica, litice su pune gnijezda arktičkih čigri i galebova. Na ovom mjestu okruženom vodom i opkoljenom strujama, život je ipak pronašao svoj put.

  • Šta nam se sve dešava dok spavamo?

    Paraliza sna, vantjelesna iskustva, prosvjetljenje… Ponekad se dok spavamo dešavaju čudne stvari koje ni nauka nije uspjela da objasni do kraja.

    Dobar san važan je za fizičko i mentalno zdravlje. Ali, snovi ponekad mogu da budu… čudni. Zastrašujući čak, toliko da ponekad poželimo da prosto ostanemo budni zauvijek. Ili, koliko god možemo da izdržimo. Ipak, sve dok su strašni samo snovi, dobro smo. Јer, ponekad se dok spavamo dešavaju čudne stvari koje ni nauka još nije uspjela da objasni.

    Evo šta sve može da vas snađe dok spavate:

    Paraliza sna

    Sigurno vam se ovo desilo bar jednom: probudite se u toku noći i ne možete da se pomjerite? A još imate i osjećaj da je neko tu i da vas posmatra… Užas. U prošlosti se ova pojava objašnjavala prisustvom zlih duhova, ali smo, na svu sreću malo odmakli od tada, pa nauka nudi racionalnije objašnjenje. Kad zaspimo, tijelo se opusti i “umrtvi”, a kad se desi paraliza sna, mišići ostanu “isključeni” još neko vreijme nakon što se mozak probudio. Statistika kaže da je ovo bar jednom iskusilo oko sedam odsto ljudi, a vjerovatnoća da vas snađe paraliza sna je veća ako spavate na leđima.

    Priviđanje

    Samo što niste zaspali, a pred očima vam se “smjenjuju” čudne slike, najčešće zastrašujuće. Ovo se najčešće dešava kao posljedica stresa ili mašte podstaknute kojom čašicom alkohola.

    Pričanje u snu

    Osobe koje pričaju u snu nisu toga svjesne. Sama po sebi, ova pojava nije opasna, osim ako ne krijete neku tajnu. Kad pričamo u snu, odgovorićemo sasvim iskreno na bilo koje pitanje koje nam je postavljeno. Najčešće se javlja kad smo izloženi velikom stresu, naročito ukoliko naša psiha pokušava da se suprotstavi nečemu sa čime se u realnosti ne slaže.

    San u snu

    Da li vam se nekad desilo da sanjate nešto, kobajagi se probudite, ali i dalje nije stvarnost u pitanju? U stvari, sanjali ste da sanjate, odnosno, sanjali ste da ste se probudili.

    Mjesečarenje

    Ovo stanje je “druga krajnost” paralize sna – mozak i svijest spavaju, ali su mišići i tijelo budni. Ljudi koji pate od somnabulizma u snu ustaju, hodaju, sređuju kuću, ponekad i izlaze iz kuće, ali se ujutru ničega ne sjećaju. Mjesečari oko četiri do deset odsto ljudi, često se javlja kod djece, a uzroci ove pojave nauci su još uvijek nepoznati.

    Sindrom “eksplodirajuće glave”

    Da li vam se nekad desilo da vas probudi zastrašujuća eksplozija praćena zujanjem koju niko osim vas nije čuo? To je zato što ste tu eksploziju doživjeli u snu. Ni ovaj fenomen nije opasan, ali se osoba koja ga iskusi najčešće jako uplaši. Nauka kaže da se to dešava kad dođe do talasa neuronske aktivnosti u regijama mozga zaduženim za obradu zvuka. Ponekad, ovaj fenomen povezan je sa nesanicom ili se javlja kao posljedica džet-lega.

    Apneja

    Apneja je zastoj u disanju tokom sna. Kad se to desi, mozak ostaje bez kiseonika, pritisak varira, a osoba ima osjećaj da će se ugušiti ili da će joj srce “iskočiti”. To se dešava kad se tokom sna mišići u grlu opuste, pa to dovede do zatvaranja disajnih puteva. Rizik od apneje viši je kod gojaznih osoba i pušača.

    Snovi koji se ponavljaju

    Desilo vam se nekad da iz noći u noć sanjate isti san? Psiholozi kažu da nam podsvijest time ukazuje na nešto što nismo primijetili u realnosti. Ponekad, takvi snovi se ponavljaju sve dok se situacija koja nas opterećuje u stvarnom životu ne razriješi.

    Propadanje

    Da li vam zvuči poznato osjećaj da padate i padate i budite se tek kad tresnete o zemlju? Ovo je takođe neprijatno, ali bezopasno iskustvo. Spavanje je pomalo nalik na umiranje – otkucaji srca i disanje se usporavaju, mišići se opuštaju i umiruju. Mozak se ponekad uplaši i šalje impulse u mišiće da bi provjerio da li smo još živi i u tom trenutku se “trgnemo”.

    Vantjelesno iskustvo

    Ponekad, u polusnu, može se desiti da imamo osjećaj kao da napuštamo sopstveno tijelo. Osobama koje su sklone mistici ovaj fenomen služi kao dokaz za postojanje duše. S druge strane, ovaj fenomen jeste prilično teško objasniti sa naučnog stanovišta. Nauka proznaje da postoji iluzija “izlaska iz tijela”, ali nema objašnjenje kako to funkcioniše.

    Prosvjetljenje

    Ovo se dešava ponekad, kad dugo, dugo razmišljamo o nekom problemu, ali ne možemo da nađemo rješenje. Ponekad nam mozak daje nagovještaj rješenja u snu, ali je onda jako važno da po buđenju odmah pokušamo da primijenimo to rješenje, dok ga nismo zaboravili.

    Navodno je ruski hemičar Dimitrij Mendeljejev bio toliko “opsjednut” periodnim sistemom elemenata, da ga je prvi put “ugledao” upravo u snu.

    Stvar je u tome da naša podsvijest ponekad odgovor na pitanje koje nas muči spozna prije našeg svjesnog djela. Pošto podsvijest preuzima primat dok spavamo, ponekad dolazi do ovakvih “prosvjetljujućih” snova.

     

    Izvor: Mondo

  • “Druga strana nade” otvara 23. Sarajevo film festival

    Sarajevo Film Festival 2017. bit će otvoren 11. augusta filmom “Druga strana nade” Akija Kaurismäkija projekcijama u Narodnom pozorištu Sarajevo i Ljetnom kinu Raiffeisen.

    Kako navode iz SFF-a, ovo izuzetno filmsko ostvarenje kojim se, nakon šest godina, na velika platna vratio majstor sedme umjetnosti Kaurismäki, predstavlja svojevrstan tematski nastavak filma “Le havre” iz 2011. godine kojim je otvoren 17. Sarajevo Film Festival.

     

    Film “Druga strana nade” je premijerno prikazan na ovogodišnjem Internacionalnom filmskom festivalu u Berlinu gdje je osvojio najznačajniju nagradu za režiju Srebrenog medvjeda, izazivajući jednako oduševljenje i kod publike i kod filmskih kritičara.Izvor:BHRT1