Muzička zvijezda Dino Merlin objavio je novu pjesmu pod nazivom “Jedan dan, jedna noć”.
On je to ranije najavio u svojoj poruci fanovima na društvenim mrežama.
– Dragi prijatelji, donosim vam novu pjesmu – pjesmu koja ima posebno mjesto u mom srcu, baš kao i istinit događaj koji me inspirisao da je napišem. Ovo je priča o ljubavi koja nikad ne prestaje… – napisao je Merlin uz ovu pjesmu.
Jedan od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Dino Merlin na sreću svih ljubitelja njegove muzike, danas objavljuje svoju novu pjesmu, inspirisanu stvarnim događajima.
“Dragi prijatelji, donosim vam novu pjesmu – pjesmu koja ima posebno mjesto u mom srcu, baš kao i istinit događaj koji me inspirisao da je napišem
Ovo je priča o ljubavi koja nikad ne prestaje…”, najavio je u kratkom video klipu kojeg je podijelio na svojim društvenim mrežama.
Na osnovu ovog opisa možemo zaključiti da je riječ o ljubavnoj pjesmi za koju ne sumnjamo da će doživjeti veliku popularnost, kao i sve njegove prethodne pjesme.
U godini kada obilježavamo šest decenija od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, u aprilu, u Herceg Novom, otvoren je eko muzej – Kuća nobelovca Ive Andrića.
Sadašnji muzej, zapravo je nekadašnji ljetnikovac slavnog pisca rodom iz Bosne i Hercegovine, koji je dao da se sagradi 1962., da bi, sa suprugom, Milicom Babić, uselio godinu poslije.
Kuću je izgradio od jednog dijela novčane nagrade za Nobela, a drugi, kao što je već poznato, donirao je svojoj domovini za izgradnju biblioteka i kupovinu knjiga. Iznos Nobelove nagrade bio je 250.232 švedskih kruna.
Kuća je otmjena u svojoj skromnosti, skladno je srasla sa zelenilom vrta koji je sa tri strane omeđen uskim ulicama. Po cijeli dan je osunčana, a sve u i oko nje je udešeno da se nema šta ni dodati ni oduzeti. S terase se pruža prelijep pogled na more…
– Kad smo razmišljali o tome gdje bismo na moru sagradili štogod kućice za odmor, Milica i ja smo se lako odlučili za Bokokotorski zaliv. Najviše nas je privuklo sunce. Kad god bih se našao dole, sjetio bih se one bosanske poslovice: U suncu je sedam berićeta, a u kiši samo jedan! – tako je Andrić objasnio zašto je kuću odlučio graditi u Herceg Novom.
Sa suprugom Milicom u ljetnikovcu je proveo pet godina, od 1963. do 1968. godine, kada je Milica preminula. Andrić se nakon toga više nikada nije vratio u Herceg Novi. Kuću je prepisao Milicinoj sestri Danki Zajcev koja je živjela u Splitu. Godine 1969. Danka je ponudila kuću tadašnjem gradonačelniku Petru Stjepčiću, koji je otkupio. Kuća je poslije ponuđena Zuki Džumhuru, inače velikom Andrićevom prijatelju, na šta je odgovorio: “Ko sam ja da živim u kući Ive Andrića?”
Tako je kuća, odnosno današnji muzej, od 70-tih godina pretrpio nekoliko transformacija. Kako kaže kustosica muzeja – Jovana Vuković, prvo je tu bio vrtić, muzička škola, klub književnika, pa restoran.
– I onda je 2018. godine odlučeno da se ova kuća revitalizuje i da se vrati u namjenu kulture. Uz pomoć fondova EU i podršku gradonačelnika Herceg Novog, kuća danas ima svrhu eko muzeja i zamišljena je da ovo bude stalna muzejska postavka Ive Andrića u Herceg Novom, “Lica, staze i predjeli”. Kuća se sastoji iz dva sprata. Raspored je ostao originalan. Dvorište je poprimilo najviše promjena iz razloga da bi se tu mogle održavati književne večeri i neke prezentacije, a sama kuća je zadržala prvobitan raspored. Prvi sprat je posvećen Ivi Andriću u Herceg Novom, gdje su izložene fotografije iz njegovog ličnog opusa, koje nam je ustupio muzej Grada Beograda, a na drugom spratu se nalazi njegov kabinet, gdje smo smjestili diplomatske godine, biografiju i čuvenu nobelovu nagradu. Također, gore je izložena kopija plakete – ističe Vuković.
Tvrdi da je Andrić prvi put u Herceg Novi došao 50-tih godina, kada je odsijedao u čuvenom hotelu Boka, koji je, krajem 70-tih, nažalost, stradao u strašnom zemljotresu.
– Nakon što je dobio Nobelovu nagradu, od čega je dio poklonio Bosni, sa suprugom Milicom počeo je tražiti kuću za odmor. Krenuo je iz Splita, preko Neuma i došao do Herceg Novog, do ovog placa, gdje je sagradio kuću. Njegova supruga Milica Babić je bolovala od artritisa tako da je njoj odgovarala ova topla klima. Kažu ljudi da je Milica ta koja je dovela Andrića u Herceg Novi – pojašnjava Vuković.
Ovaj veliki pisac, koji je gradio mostove među narodima, među ljudima, čije je djelo živo i životno aktuelno i nadahnjujuće, prema riječima Tihomira Konjevića, upravnika muzeja, Andrić je u Herceg Novom proveo najbolje godine svog života.
– Zapravo po njegovom kazivanju, period u Herceg Novom mu je bio najljepši dio života. Općinske vlasti su odlučile da otkupe kuću od nasljednika, i zahvaljujući njima danas imamo uspomenu na nobelovca, što je od velikog značaja za kulturni i turistički potencijal grada. Mještani su napokon zadovoljni jer je kuća prvi put privedena namjeni i čuva uspomene na život nobelovca u našem gradu. Muzej je otvoren 13. aprila ove godine i za sada smo zadovoljni brojem posjeta, a najčešći gosti su iz država u okruženju – govori Konjević.
A šta posjetioce muzeja najviše zanima?
– Najviše ih zanima da li je Andrić imao interakciju sa Novljanima, kakav je bio komšija. On baš i nije bio puno otvoren za neku konverzaciju sa ljudima, dosta je držao do svoje privatnosti, kuća čak nije bila otvorena s puta. Eventualno ako bi neko dijete prošlo njemu bi se obratio s osmijehom. Imao je svoj krug ljudi. Ovdje su boravili Branko Ćopić i Zuko Džumhur. Ali imao je ustaljenu liniju kretanja – išao je po novine do parka Boke, gdje se i danas nalazi trafika, poslije do Manastira Savine. Skupljao je grančice što izbaci more i od toga je pravio skulpture – odgovara Vuković.
Muzejski prostor je multifunkcionalan, i u narednom periodu, u njegovom dvorištu, bit će upriličeni različiti kulturni sadržaji, poručuju domaćini.
Čim se vrijeme popravilo i sunce ugrijalo iz rupa su počeli izaziti mladi od zmija, poskoka, šarke, bjelouške. Svakako da je u našim šumama, kamenjarima najviše najopasnije zmije poskoka, čiji ugriz, ako se brzo ne raagira, može imati fatalne- smrte posljedice.
Danas smo u gračaničkoj mahali Podgaj uočili macu koja se pola sata borila sa poskokom, po slobodnoj procjeni starim tek mjesec dana. Maci se osladilo da ima dobar obrok, a poskok se nije dao, na svaki macin napad, bi munjevito reagirao, a maca bi ustuknula.
Na kraju ga je savladala i pojedila. Da se radilo o odraslom poskoku, pitanje je da li bi se maca nasudila da ga napadne.
Zato oprez, proljeće je za leglo zmija.
Supermjesec u maju naziva se i ”cvjetni Mjesec“, a takozvani krvavi Mjesec se obično dešava tokom pomračenja kada se Zemlja pozicionira direktno između Mjeseca i Sunca i sakriva Mjesec od sunčevih zraka
Ljudi iz različitih dijelova svijeta u srijedu uvečer će svjedočiti rijetkom nebeskom spektaklu, javlja Anadolu Agency (AA).
Ljudi širom svijeta svjedočit će jednom od astronomskih vrhunaca u 2021. godini, kada će doći do ”Super cvjetnog krvavog Mjeseca”.
Supermjesec u maju naziva se i ”cvjetni Mjesec“, a takozvani krvavi Mjesec se obično dešava tokom pomračenja kada se Zemlja pozicionira direktno između Mjeseca i Sunca i sakriva Mjesec od sunčevih zraka. Upravo zbog crvenog odsjaja dobio je naziv ”krvavi“.
U ljepotama ovog fenomena uživat će pretežno zapadni dijelovi Sjeverne Amerike, Meksika, zemalja Srednje Amerike, zapad Perua, jug Čilea i Argentine, istok Australije, Novi Zeland te otoci na istoku Pacifičkog okeana.
Od mišje groznice ove godine prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra RS, liječeno je devet pacijenata, a zabilježen je i jedan smrtni slučaj, pišu Nezavisne novine. S obzirom na to da veliki broj građana odlazi u prirodu, stručnjaci upozoravaju na povećan oprez, jer je u ovom periodu velika mogućnost zaraze hanta virusom.
Prenosnici ove opake bolesti su divlji mišoliki glodari zbog čega je i dobila narodni naziv mišja groznica, a posljednjih mjeseci hara u susjednoj Hrvatskoj, gdje je više od 40 zaraženih liječeno u bolnicama.
Prema riječima načelnice Klinike za infektivne bolesti UKC-a Srpske Antonije Verhaz infekcija hanta virusom kod zaraženih u Srpskoj utvrđena je serološkim testiranjem.
– Bilo je sporadičnih slučajeva oboljelih pacijenata od mišje groznice, a u Klinici za infektivne bolesti tokom ove godine liječilo se pet pacijenata. Zbog pandemije virusa korona određeni broj pacijenata liječio se i u Klinici za unutrašnje bolesti – kazala je Verhazova i dodala da je od posljedica ove bolesti preminuo tridesetsedmogodišnji muškarac.
Načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banjaluka Mirjana Miljković kazala je da su u aprilu imali dva prijavljena slučaja zaraženih mišjom groznicom.
– Virus se prenosi putem aerosola ekskreta glodara, a prisutan je u urinu, fecesu i pljuvački inficiranih glodara, koji inače nemaju simptome bolesti. Inkubacija je od nekoliko dana do dva mjeseca, najčešće dvije do četiri sedmice, a ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka – kazala je Miljković. Ova bolest, pojasnila je, ima pet kliničkih faza. Do smrtnog ishoda može doći u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi, a smrtnost iznosi oko pet odsto.
– Za febrilnu fazu karakteristična je visoka temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u krstima i stomaku, mučnina, povraćanje, crvenilo lica i petehije. U hipotenzivnoj dolazi do pada temperature i pritiska – pojasnila je Miljković.
Dodala je da slijedi oligurična faza u kojoj je pritisak normalan ili povišen, i u kojoj je smanjeno izlučivanje urina. U diuretičnoj fazi pojačano je izlučivanje urina, a oboljeli može da izluči od tri do šest litara dnevno. Posljednja rekonvalescenta faza može mjesecima trajati.
– Oboljenje ima sezonski karakter, sa najvećim brojem zaraženih u proljeće ili rano ljeto. Na Balkanu teški klinički oblik bolesti uzrokuje virus hanta ili virus dobrava, a obolijeva i na stotine ljudi godišnje – kazala je Miljković.
Viši asistent na katedri za zoologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Rajko Roljić kazao je da virus kruži i održava se među divljim mišolikim glodarima.
– Rizične grupe su poljoprivrednici, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima – kazao je Roljić.
Do povećanja broja oboljelih, dodao je, dolazi u godinama velike brojnosti ovih glodara, poznatije kao “mišje godine” kojoj je prethodila blaga zima i dostupnija hrana.
– visoka temperatura;
– glavobolja;
– malaksalost;
– mučnina i povraćanje;
– crvenilo lica i petehije.
– čuvati hranu u zatvorenim posudama;
– redovno prati ruke;
– izbjegavati ležanje na travi;
– ne dodirivati uginule životinje;
– ne piti vodu sa neuređenih šumskih izvora;
– spriječiti pristup glodara kućama i zgradama.
E. T. / Nezavisne novine
Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina, rođen je na današnji dan 1892. godine.
Rođen je u Kumrovcu u Austrougarskoj. Izučio je u Sisku bravarski zanat, pa je počeo raditi kao metalski radnik u Zagrebu, a zatim u fabrikama u više zemalja.
Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Borio se protiv srpske vojske tokom austrougarske agresije na Srbiju, o čemu se nikada nije govorilo u njegovoj biografiji.
Teško je ranjen i zarobljen 1915. godine na Karpatima, na Istočnom frontu. Poslije toga učestvovao je u Oktobarskoj revoluciji.
U Jugoslaviju se vratio krajem oktobra 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije Jugoslavije, a 1937. njen generalni sekretar, voljom Josifa Visarionoviča Staljina, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.
Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi.
Kao vođa Komunističke partije Jugoslavije vodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski ustanak protiv Nijemaca od 1941. godine do kraja rata.
Bio je jedan od osnivača i istaknutih lidera Pokreta nesvrstanih.
Zlatne ribice poznate su po svojim narandžastim nijansama, ali i po mitu o lošem pamćenju.
Mit kaže da zlatnim ribicama pamćenje traje svega tri sekunde. No Culum Brown, stručnjak za ribe Univerziteta Macquarie u Australiji, tvrdi kako to nije istina.
– U stvarnosti zlatne ribice imaju puno duža sjećanja, koja obuhvataju sedmice, mjesece pa čak i godine – rekao je Brown.
Brown proučava inteligenciju riba više od 25 godina.
– Zlatne ribice imaju impresivna sjećanja i često se koriste kao uobičajeni model za proučavanje pamćenja riba. Postoje hiljade studija koje pokazuju da ribe imaju izvrsna sjećanja, a stopa objavljivanja tih studija eksponencijalno raste – tvrdi naučnik.
Kao primjer navodi hranjenje ribica. Ako ih hranite samo s jedne strane akvariuma, one će brzo naučiti i sjetiti se ostati na toj strani u vrijeme hranjenja.
– Slično tome, ako guranjem crvene lopatice dobiju hranu za nagradu, a plavom ne, zlatne ribice brzo nauče gurati crvenu i pokazuju sklonost toj boji i nakon eksperimenta – govori Brown.
No tvrdi da je teško odrediti tačan vremenski raspon pamćenja zlatnih ribica.
– Vjerovatnije će se prije sjetiti zastrašujućeg događaja nego svakodnevnog. Bez obzira na to jesu li sjećanja zlatne ribice trajala nekoliko dana, sedmica, mjeseci ili godina, sigurno je da traju duže od tri sekunde – zaključio je Culum Brown.
U večerašnjem finalu od 21 sat, srbijanske predstavnice nastupaju pod brojem osam, njihova rastuća popularnost je očito zabrinula Talijane, koji su jedni od glavnih favorita, a nastupaju pod brojem 24.
Dok sa svih strana stižu nevjerovatne čestitke i komentari, kako Srbija ove godine ima priliku vratiti natjecanje u svoju zemlju, kao što je to učinila Marija Šerifović (36) s pjesmom ‘Molitva’ 2007., Talijani tvrde kako Srbijanke imaju plagijat.
Obožavatelji talijanskog muzičara Luce Marzane (21), pod umjetničkim imenom Aka 7even, tvrde da je pjesma ‘Loco – Loco’ plagijat, te da original pripada Talijanu s samo jednim ‘Loco’ u nazivu pjesmu, prenose srbijanski mediji.
Međutim, Lucina pjesma pojavila se kasnije, nakon što su Uraganke svoju predstavile javnosti. Osim dijela u kojem se govori ram-pam-pam, Srbijanci nisu primijetili nikakvu sličnost.
U večerašnjem finalu Eurosonga koje počinje u 21 sat, srbijanske predstavnice nastupaju pod brojem osam, a Talijani koji su jedni od glavnih favorita pod brojem 24.
izvor: radiosarajevo.ba
Pismo u kojem je Albert Einstein napisao svoju poznatu jednačinu E=mc² prodata je na aukciji za 1,2 miliona dolara.
To je tri puta više od procijenjenje sume, saopštila je kuća Ar Ar Okšen (RR Auction) sa sjedištem u Bostonu.
Arhivisti kalifornijskog Instituta za tehnologiju i Hebrejskog univerzitetu u Jerusalimu izjavili su da postoje samo još tri primjerka na kojima je Ajnštajn napisao svoju jednačinu koja je promijenila svijet.
Četvrti primjer, jedini iz privatne kolekcije, tek je nedavno izašao u javnost, navela je aukcijska kuća koja je očekivala da će biti prodat za oko 400.000 dolara.
Pismo napisano 26. oktobra 1946. godine na njemačkom jeziku bilo je namijenjeno američkom fizičaru poljskog porijekla Ludviku Silbersteinu.
Silberstein je bio poznat po kritikama Ajnštajnovih teorija.
Jednačina E=mc² znači jednakost između energije i mase.
Pismo u kojem je Albert Einstein napisao svoju poznatu jednačinu E=mc² prodata je na aukciji za 1,2 miliona dolara.
To je tri puta više od procijenjenje sume, saopštila je kuća Ar Ar Okšen (RR Auction) sa sjedištem u Bostonu.
Arhivisti kalifornijskog Instituta za tehnologiju i Hebrejskog univerzitetu u Jerusalimu izjavili su da postoje samo još tri primjerka na kojima je Ajnštajn napisao svoju jednačinu koja je promijenila svijet.
Četvrti primjer, jedini iz privatne kolekcije, tek je nedavno izašao u javnost, navela je aukcijska kuća koja je očekivala da će biti prodat za oko 400.000 dolara.
Silberstein je bio poznat po kritikama Ajnštajnovih teorija.
Jednačina E=mc² znači jednakost između energije i mase.
Izvor: N1